Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

10 Lis 2019

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Čeka nas nekretninski boom! Iz EU upozoravaju: 'Cijene stanova rastu vam brže od plaća'

Uglavnom potaknute niskim kamatnim stopama, cijene nekretnina u zemljama EU protekle tri godine u prosjeku su godišnje rasle po stopi od četiri posto, znatno brže od rasta plaća i BDP-a. Istodobno, u mnogim glavnim gradovima cijene stanova i kuća porasle su više od deset posto.

Tako se u pojedinim zemljama tržište nekretnina vraća na pretkriznu razinu, ili ju je čak premašilo. Trend je počeo ozbiljno brinuti europske institucije, imajući u vidu da stvaranje nekretninskog buma i pad tržišta koji potom slijedi u pravilu donose duge i duboke recesije i velike teškoće za kućanstva i banke.
Zaštitne mjere

Europski odbor za sistemske rizike (ESRB), institucija koja nadzire i upozorava na loše signale u financijskom sustavu, pozvala je sedam zemalja EU da poduzmu zaštitne mjere kako bi obuzdale rizike koje nosi rast cijena nekretnina. One uključuju pooštravanje uvjeta kreditiranja tako da se krediti više vežu uz dohotke, te povećanje kapitala banaka. U istraživanju koje je proveo ESRB, na temelju većeg broja indikatora, zaključuje se kako grupu rizičnih zemalja čine Austrija, Češka, Njemačka, Luksemburg, Portugal, Švedska i Slovenija i od njih se očekuje da poduzmu adekvatne mjere.

Za konačnu ocjenu ranga, osim cijena nekretnina, važni su i drugi faktori, poput dohotka, najma i stanja u odnosu na dugoročne trendove na tržištu, ali kada se gledaju samo cijene nekretnina, one su u tri godine realno (ne računajući inflaciju) najviše porasle u Irskoj, 9,9 posto i Češkoj, 8,8 posto, dok su u Italiji čak pale za 1,6 posto.

Iako se stječe dojam kako se na domaćem tržištu stvara nekretninski boom, s prosječnim rastom realnih cijena nekretnina od 3,5 posto u promatranom trogodišnjem razdoblju, Hrvatska je svrstana među zemlje nižeg rizika.
Dinamika

Kako objašnjava Vedran Šošić, glavni ekonomist HNB-a, istraživanje sugerira da proteklih godina, nakon pada 2008. godine, cijene nekretnina još nisu sustigle ostvareni rast dohodaka i da su u ovom trenutku blago podcijenjene u odnosu na dugoročni prosjek omjera cijena i dohotka, što ujedno sugerira da rast cijena u ovom trenutku ne predstavlja značajan rizik.

- Naše analize također pokazuje da cijene nekretnina ne odstupaju od razine koja bi bila opravdana fundamentima, ali ako se trend brzog rasta nastavi, onda bi u budućnosti počele odstupati od fundamenta i stvarati rizike za ekonomiju i financijski sustav. Zemlje koje su apostrofirane u izvješću vjerojatno su trajanjem takvih trendova Hrvatskoj odmakle za tri do četiri godine - kaže Šošić.

Kojom dinamikom će se nastaviti sadašnji trendovi, ostaje vidjeti, ali čini se izglednim da će zamah potrajati još neko vrijeme. Tome u prilog ide činjenica da se sada realizira dugo godina odgađana kupnja stanova i kuća, zaposlenost je stabilna, plaće rastu, a niske kamatne stope ne potiču samo kupnju kuća i stanova već i investiranje u imovinu radi zarade od turizma. Stoga cijene posebno rastu u Zagrebu i na Jadranu, gdje je ujedno i broj stanovnika stabilniji, dok u ostalim dijelovima Hrvatske cijene nekretnina uglavnom stagniraju.
Znakovi precijenjenosti

Da su znakovi precijenjenosti na tržištu nekretnina vidljivi upravo u glavnim gradovima, upozorava se i u istraživanju ESRB-a pod nazivom “Ranjivost sektora nekretnina u zemljama EEA”.

Prisutan je izraženi trend urbanizacije, ljudi se sele u veće gradove, veća je potražnja i cijene rastu brže od dohodaka. Zbog demografskih trendova rast bi se mogao dodatno intenzivirati, ali i zbog očekivanog povećanja dohodaka, povoljnih uvjeta kreditiranja i poreznih poticaja. Pored toga, posebnu zabrinutost izaziva utjecaj turističkog iznajmljivanja na cijene nekretnina. No, u tom kontekstu istraživanje izdvaja četiri zemlje - Portugal, Island, Dansku i Švedsku - ali među njima nije i Hrvatska. U trenutku kada se ocijeni da stambeni krediti potiču rast cijena nekretnina i da Hrvatskoj prijeti rizik od precijenjenosti tržišta, za očekivati je da će centralna banka donijeti mjere za obuzdavanje rasta kredita. Govoreći za FT, Francesco Mazzaferro iz ESRB-a kaže kako nacionalne vlasti to nerado čine jer to predstavlja i političko pitanje.

Uvođenja takvih mjera nije popularno jer najčešće pogađaju mlade ljude ili mlade parove koji nemaju mnogo novca.


Komentari članka

Vezani članci

Posljednji korak prije prihvaćanja eura kao službene valute

13.07.2020.

Hrvatska je jučer, zajedno s Bugarskom, primljena u Europski tečajni mehanizam, što je posljednji korak prije prihvaćanja eura kao službene valute.

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Predložen novi proračun EU: Za ZPP 55,2 milijarde eura

26.06.2020.

Osim 55,2 milijarde eura za Zajedničku poljoprivrednu politiku, predloženo je i 813 milijuna eura za Europski fond za pomorstvo i ribarstvo

Tag cloud

  1. 2020 članka imaju tag hrvatska
  2. 2081 članka imaju tag turizam
  3. 1573 članka imaju tag financije
  4. 1299 članka imaju tag izvoz
  5. 1077 članka imaju tag svijet
  6. 870 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1048 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 724 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 863 članka imaju tag investicije
  11. 952 članka imaju tag ict
  12. 1004 članka imaju tag EU
  13. 698 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 791 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 399 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 283 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 408 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 383 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 386 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 247 članka imaju tag koronavirus
  34. 312 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 304 članka imaju tag hgk
  38. 348 članka imaju tag energetika
  39. 395 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici