Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

06 Ruj 2017

Čavlima se osvaja Balkan, klinovima za kampiranje Europa

Izvor: lider.media  

Čavlima se osvaja Balkan, klinovima za kampiranje Europa

Da je početkom milenija poslovala u nekom naprednijem gospodarskom okružju u kojem nije bilo popularno u zamjenu za čavle nuditi ciglu ili cement, karlovačka Reta možda bi i danas ostala samo proizvođač čavala, ograda i okova i nikad se ne bi počela baviti trgovinom. Ovako, na nelikvidnom domaćem tržištu kriza je stvorila priliku, tvrtka se tih godina plasirala na drugo mjesto neslavne ljestvice poduzeća s najvećim udjelom kompenzacija u ukupnom poslovanju, pa manjak stvarnog novca i višak robe postupno okrenula u svoju korist.

Kompenzirane robe na skladištu zateklo se toliko da je tadašnja uprava donijela, pokazalo se kasnije, ispravnu poslovnu odluku o pokretanju trgovine građevinskim materijalom.

Malo po malo Reta je počela prodajom ostvarivati sve veće prihode i uz rast trgovine ostala važan proizvođač u svom tržišnom segmentu. Štoviše, brojke pokazuju da je trenutačno najveći proizvođač žičanih proizvoda i okova za vrata i prozore u regiji. Namjerava to i ostati, a kada dodatno učvrsti poziciju na regionalnom tržištu u planu joj je iskorak na ono globalno i to s nekim novim i inovativnim proizvodima koje tek razvija.

Najteže iščekivanje

Ostvarenju planova pridonijet će investicija u gradnju i opremanje proizvodno-poslovne hale vrijedna oko 40 milijuna kuna. Ulaganje je s oko 12 milijuna kuna sufinancirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj, a tvornica bi u punom kapacitetu trebala proraditi do kraja godine. – Objekt je sagrađen, strojevi su stigli, velikim su dijelom instalirani i pušteni u rad. Preostala nam je još nabava neke opreme i rješavanje sitnijih stvari. Ta investicija rezultirat će povećanjem prihoda i izvoza, a u planu je i otvaranje 20 novih radnih mjesta – govori nam Marko Kalčić, direktor i suvlasnik Rete, kojeg pitamo i koliko je bilo zahtjevno pripremiti europski projekt i udovoljiti strogim pravilima briselske administracije.
Najveći proizvođač žičanih proizvoda i okova za vrata i prozore u regiji karlovačka Reta, u novoj proizvodnoj hali i na novim strojevima, vrijednima ukupno oko 40 milijuna kuna, nastavit će proizvoditi svoje poznate čavle, ogradne sustave i okove, ali i proširiti asortiman nekim novim proizvodima.

– Nije bilo toliko teško pripremiti projekt jer smo imali kvalitetne konzultante koji su nas pri svakom koraku savjetovali i korigirali. Važno je odabrati kvalitetnu tvrtku i onda je sve mnogo jednostavnije. Mnogi pogriješe kada pomisle da mogu kompleksan projekt pripremiti sami odnosno kada ga povjere tvrtki bez dovoljno znanja i iskustva, a na tržištu je danas doista širok spektar konzultanata. Trebalo je osigurati mnogo papira, bilo je među njima dupliciranja, neke stvari su možda mogle biti jednostavnije i brže poput, recimo, dobivanja suglasnosti HŽ-a jer je zgrada deset metara udaljena od željezničke pruge. No mislim da sve to skupa nije pretjerano jer ako vam netko nepovratno daje novac za vaš projekt logično je da traži da u detalje obrazložite i svim potrebnim dokumentima potkrijepite vašu ideju.

Najveći nam je problem iščekivanje dok dobijemo povrat uloženih sredstava i mislim da je sporost obrade pristigle dokumentacije u našim ministarstvima veliki problem. Do sada smo završili 90 posto investicije, platili smo sve, a sredstva ćemo dobiti potkraj rujna ili u listopadu. Morate nastaviti dalje poslovati i ne možete dobavljačima reći da ćete im platiti kada dobijete sredstva – dočarava Kalčić europska pravila igre te zaključuje kako su ove godine u svibnju imali podignutu zgradu i tek naknadno dobili rješenje da im je projekt odobren. S lokalnom administracijom nije, međutim, bilo problema. Građevinsku dozvolu dobili su u jednom danu, a iz karlovačke gradske uprave zvali su ih barem jednom na tjedan i raspitivali se imaju li kakvih problema prilikom realizacije investicije te kako im oni u tome mogu pomoći.

Nema sirovine

U novoj proizvodnoj hali i na novim strojevima Reta će nastaviti proizvoditi svoje žičane proizvode poput čavala, ogradnih sustava i okova za vrata i prozore, ali i proširiti asortiman nekim novim proizvodima.

– Kada ova tržišta koja su nam pred vratima dovedemo na takvu razinu da smo zadovoljni plasmanom, a to bi se trebalo dogoditi u iduće dvije godine, sigurno je da postoji odvažnost da probamo izaći na globalno tržište. Za takav iskorak trebat će nam nešto specijaliziranije, nešto inovativnije što ćemo ponuditi, poput recimo čvrstih klinova za kampiranje koje upravo razvijamo. S klasičnim proizvodima vrlo teško možemo u metalu konkurirati Kini, koja ima svoje željezare, a mi u Hrvatskoj danas nakon propasti sisačke i splitske željezare ne možemo kupiti ni kilogram sirovine. Tržište nam još uvijek nije cijela Europa, ali to nam je intencija. Prije ove investicije nismo bili sposobni za takvo što, nismo imali ni uvjete ni kvalitetu. Naša kvaliteta zadovoljavala je balkansko tržište, a na europskom su tržištu sve mnogo više gleda, ali je i cijena koju možete postići daleko zahvalnija. Od svih konkurenata u Europi mi smo najmanji, najkasnije smo se počeli razvijati, ali smo zbog toga u određenoj prednosti. Nismo se mnogo zaduživali i išli u ogromne investicije te danas nemamo problema s plasmanom svojih proizvoda. Uslijed pada i stagnacije građevinskog sektora tržište je danas daleko manje. Investiramo prema potrebama tržišta, mnogo smo fleksibilniji, brže donosimo odluke – rezonira Kalčić i hvali se kako je Reta ne samo najveći proizvođač čavala u regiji nego i jedini koji ima sve potrebne certifikate koji potvrđuju da su njezini čavli određene tvrdoće i čvrstoće te daje jamstvo da će doista držati zadanu konstrukciju.

Protiv kompenzacija

Reta za sada izvozi oko 20 posto svojih proizvoda, a Kalčić je svjestan kako je dosadašnji fokus na domaće i regionalno tržište učinio tvrtku osjetljivijom i podložnijom trendovima i lošim ovdašnjim navikama poput neplaćanja, debeloga kašnjenja u plaćanju i robnih kompenzacija. Premda su robne kompenzacije Reti poslužile kao odskočna daska za ulazak u segment trgovine građevinskim materijalom koja je tvrtki postupno osigurala financijsku stabilnost, karlovački poduzetnik danas ipak ne gleda blagonaklono na obračunska plaćanja bez stvarne novčane transakcije.

– Zakonom bih zabranio bilo kakav vid plaćanja osim novčanih transakcija gotovinom preko računa. Nisam za sustav koji dopušta manipulacije. Naša je tvrtka početkom dvijetisućitih bila druga u državi prema udjelu kompenzacija u prometu, imali smo ih između 80 i 90 posto. Kada sam preuzeo vođenje tvrtke, bila mi je namjera spriječiti kompenzacije ili ih jako smanjiti, onoliko koliko je to moguće. Kompenzacije i neplaćanja stvar su poslovne kulture, a neke naše tvrtke koje posluju u inozemstvu tamo će uredno podmiriti svoje obveze dok će nama ovdje ponuditi kompenzaciju. Gospodarstvo bi bez kompenzacija mnogo bolje funkcioniralo. Danas je kod nas toga bitno manje, ali na domaćem tržištu i dalje su prisutne. Problema s naplatom potraživanja imamo konstantno. Osiguravamo se preko inozemnih tvrtki za naplatu. Najveći problem nam je domaće tržište. Stanje u Hrvatskoj još uvijek je dosta loše i mislim da bi to na neki način trebalo regulirati – promišlja Kalčić i zaključuje da u njihovom slučaju problem više dolazi do izražaja u trgovačkom dijelu, gdje su u cijelosti usmjereni na domaće tržište i gdje materijalom opskrbljuju mnoge građevinske tvrtke.

Širenje trgovine

Reta je osnovana prije 25 godina kao slijednica obrta ABM za proizvodnju žičanih proizvoda u vlasništvu danas pokojnog Andrije Horvata, dugogodišnjeg suvlasnika i direktora tvrtke. Osim današnjeg direktora i suvlasnika Marka Kalčića, vlasničke udjele u tvrtki imaju i Ivan Vrbanek te Renata i Andreja Horvat. Poznatu karlovačku tvornicu Žeče, jednu od najstarijih metaloprerađivačkih tvornica u Hrvatskoj sa stogodišnjom tradicijom proizvodnje okova za prozore i vrata, Reta je kupila 2002. godine. Zajedno sa sestrinskom tvrtkom Žeče Novi danas zapošljava oko 80 ljudi, a prošle godine uprihodila je oko 85 milijuna kuna, od čega je otprilike dvije trećine ostvareno trgovinom. Nakon ulaganja u segment proizvodnje u planu je i širenje trgovine.

Čim profunkcionira proizvodnja u punom kapacitetu ideja je pronaći zemljište koje će biti bliže centru Karlovca od onoga pomalo dislociranog na kojemu posluju danas i sagraditi reprezentativni objekt za prodaju građevinskog materijala. U Reti se drže poslovne filozofije da svaka tvrtka koja ne želi propasti ne smije stagnirati nego se širiti i stalno razvijati nove proizvode i poslovne procese te ulagati u tehnologiju i kvalitetnu radnu snagu, pronalazak koje i njima postaje sve veći problem.


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

SDF Žetelice: Veće plaće i stalni posao za 50 ljudi

16.07.2018.

Same Deutz Fahr Žetelice ukupno zapošljavaju oko 400 radnika, više od 95 posto ukupne proizvodnje izvoze i jedan su od vodećih hrvatskih izvoznika.

Otvaranje staračkog doma: 'Ovo je zahtjevan posao, a investicija se vraća za 15-20 godina'

11.07.2018.

Suvlasnici Zoran, inače građevinar po struci, i supruga Gordana, viša medicinska sestra, upravo su to i htjeli postići kada su se odlučili otvoriti starački dom – jednu toplu obiteljsku atmosferu

Zlatne ruke

02.07.2018.

Kada je čula za poticaje za samozapošljavanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, posjetila je radionicu za samozapošljavanje koju utorkom u 09:00 sati organizira upravo HZZ, na kojoj svi zainteresirani mogu čuti koje su im obveze

Kuhari za vas kupuju namirnice i kuhaju u vašem domu

02.07.2018.

Na tržištu sam dvije i pol godine. Riječ je o servisu koji zapošljava kuharice i kuhare koji za klijente odlaze u nabavu namirnica i onda u njihovom domu pripremaju obroke. To može biti za svaki dan, za zaposlene ljude da prežive tjedan s kuhanim obrokom

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 641 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 393 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP