Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Lis 2020

Čak 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije

Izvor: www.tportal.hr · Autor: V. P. P./Hina  

Čak 85 posto kućanstava ima u vlasništvu kuću ili stan u kojoj žive, što je znatno više nego u drugim članicama Europske unije

Ona u članku "Distribucija imovine kućanstava u Hrvatskoj" iznosi podatke prikupljenim u sklopu ankete o financijama i potrošnji kućanstava, koju je Hrvatska narodna banka (HNB) 2017. prvi put provela na uzorku kućanstava u Hrvatskoj i time omogućila detaljne podatke o realnoj i financijskoj imovini, obvezama, dohocima, potrošnji i različitim sociodemografskim karakteristikama kućanstava.

Prethodno je nejednakost među kućanstvima u Hrvatskoj analizirana korištenjem isključivo podataka o dohocima.

Rezultati analize pokazuju da 98 posto kućanstava posjeduje neku vrstu imovine, realne ili financijske, medijalne vrijednosti 67 tisuća eura. Od ukupne vrijednosti imovine 97 posto je realna, a tri posto financijska.

Kada se zbroj svih vrsta imovine umanji za ukupne obveze kućanstava, dobije se ukupna neto imovina kućanstava. Prema rezultatima ankete, medijalna vrijednost neto imovine kućanstava iznosi 61 tisuću, a prosječna 107 tisuća eura.

Izrazite su nejednakosti u posjedovanju financijske imovine - samo neka kućanstva posjeduju značajne iznose financijske imovine, dok je medijalna vrijednost financijske imovine kućanstava samo 500 eura, odnosno polovica kućanstava ima manje, a polovica više od toga.

Najsiromašnijih pet posto kućanstava gotovo nema imovine, dok šest posto najbogatijih istovremeno posjeduje nekoliko vrsta imovine, poput glavne i dodatne stambene jedinice te oročenih depozita.

Realna imovina relativno je široko rasprostranjena među kućanstvima i zamjetno više zastupljena nego u ostalim zemljama EU, s obzirom na to da 85 posto kućanstava posjeduje glavnu stambenu jedinicu odnosno kuću ili stan u kojoj žive.

No, dok medijalna vrijednost glavne stambene jedinice u Hrvatskoj iznosi 66 tisuća eura, u EU iznosi 165 tisuća eura, pokazala je analiza.
Dodatnu nekretninu u Hrvatskoj posjeduje 23 posto kućanstava, čija medijalna vrijednost iznosi 20 tisuća eura.

Najsiromašnije općine u istočnoj Hrvatskoj
Načini stjecanja vlasništva nad glavnom stambenom jedinicom zamjetno variraju. Tako ju je 36 posto kućanstava sagradilo, 34 posto naslijedilo ili dobilo na dar, 28 posto ju je kupilo, a preostalih dva posto je steklo vlasništvo kombinacijom prethodnih opcija.

Analiza ukazuje i na značaj lokacije glavne stambene jedinice - u primorju i Zagrebu više od 50 posto kućanstava može se svrstati u 40 posto najimućnijih, dok je u istočnoj Hrvatskoj taj udio manji od 20 posto.

Najsiromašnije su općine u istočnoj Hrvatskoj gdje više od 60 posto stanovništva živi u kućanstvima koja su na razini Hrvatske klasificirana među 40 posto kućanstava s najnižom vrijednosti neto imovine.

Značajan utjecaj na položaj kućanstva u distribuciji neto imovine imaju i obrazovanje, status na tržištu rada i dob. Kućanstva s obrazovanijim i starijim referentnim osobama, te kućanstva gdje je referentna osoba samozaposlena, imaju veću vjerojatnost da se nalaze među imućnijim kućanstvima.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da imovina od samozapošljavanja (poduzetništva) znatno pridonosi ukupnoj nejednakosti - posjeduje je pet posto kućanstava, medijalnog iznosa 25 tisuća eura, dok prosječni iznos te vrste imovine iznosi čak 209 tisuća eura.

Što se pak tiče zaduženosti, u radu "Anketa o financijama i potrošnji kućanstava provedena u Republici Hrvatskoj 2017." autori Igor Jemrić i Igeta Vrbanc, uz ostalo navode da je razina zaduženosti hrvatskih kućanstava relativno niska, s obzirom na to da 59,3 posto kućanstava nema nikakav dug, a opterećenje dugom hrvatskih kućanstava ispod je prosjeka za europodručje.

Jemrić i Vrbanc smatraju kako to ukazuje na manju razinu financijske ranjivosti u Hrvatskoj od one u europodručju.

S druge strane, istaknuli su autori, kada je u pitanju opterećenje servisiranjem tog duga, pokazatelji za Hrvatsku nešto su nepovoljniji od onih za europodručje (ako se promatraju kućanstva s otplatama duga), što se može, između ostalog, tumačiti kraćom prosječnom ročnošću kredita.


Komentari članka

Vezani članci

[EKSKLUZIVNO] Klub milijardera: Pogledajte listu deset najmoćnijih domaćih poduzetnika

27.11.2020.

Liderovu listu na kojoj su 82 kompanije s prihodom većim od milijardu kuna sastavili smo promatrajući sve kompanije koje konsolidiraju rezultate poslovanja na razini grupacije, sustava odnosno holdinga.

Zadnji detalji novih mjera: Zatvaraju se kladionice, crkve ostaju otvorene

26.11.2020.

U vladi se još definiraju posljednji detalji oko gospodarskih mjera za one sektore koji budu pogođeni novim strogim mjerama. Oni bi trebali moći računati na postojeće subvencije plaća od 4000 kuna po zaposlenom, a razmatra se privremeno oslobađanje kad je

Klub milijardera: U novom Lideru objavljujemo listu najvećih sustava u Hrvatskoj. Ovdje pogledajte TOP 10

26.11.2020.

Ta skupina sustava ostvarila je prošle godine 294 milijarde kuna prihoda, što je 41 posto svih prihoda u hrvatskom gospodarstvu, iskazala 35 posto bruto dobiti (18,7 milijardi kuna) i zapošljavala 258.705 ljudi, što je 28 posto svih zaposlenih.

Proizvodnja – temelj uspješnog gospodarstva – značaj izvoza

22.11.2020.

Ključ za ekonomski uspjeh i gospodarski rast ovisi prije svega o mogućnostima nacije da stvori nove vrijednosti i dobra te da poboljša kvalitetu postojećih. Zašto se onda u Republici Hrvatskoj toliko pozornosti pridaje samo smanjenju javne potrošnje, pove

Moody's podigao rejting Hrvatske. Novotny: Mi ovdje previše pričamo o tome

17.11.2020.

"Kada bi jedan Infobip, jedno od naših najbrže rastućih poduzeća u privatnome sektoru, izdao svoje obveznice, one bi bile vjerojatno bolje ocijenjene. To ne bi bilo prvi puta da izdanja neke privatne kompanije imaju bolji rejting od državnih. Znači, ovo j

Tag cloud

  1. 2067 članka imaju tag hrvatska
  2. 2144 članka imaju tag turizam
  3. 1602 članka imaju tag financije
  4. 1341 članka imaju tag izvoz
  5. 1124 članka imaju tag svijet
  6. 802 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1044 članka imaju tag trgovina
  8. 885 članka imaju tag zapošljavanje
  9. 1071 članka imaju tag poljoprivreda
  10. 989 članka imaju tag ict
  11. 883 članka imaju tag investicije
  12. 716 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1018 članka imaju tag EU
  14. 918 članka imaju tag industrija
  15. 795 članka imaju tag menadžment
  16. 941 članka imaju tag kriza
  17. 630 članka imaju tag maloprodaja
  18. 577 članka imaju tag marketing
  19. 405 članka imaju tag poticaji
  20. 340 članka imaju tag koronavirus
  21. 509 članka imaju tag krediti
  22. 523 članka imaju tag tehnologija
  23. 448 članka imaju tag obrazovanje
  24. 293 članka imaju tag potpore
  25. 375 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 347 članka imaju tag opg
  27. 370 članka imaju tag eu fondovi
  28. 415 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 396 članka imaju tag porezi
  30. 375 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 325 članka imaju tag osijek
  32. 434 članka imaju tag dzs
  33. 389 članka imaju tag hnb
  34. 439 članka imaju tag banke
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 390 članka imaju tag vlada
  37. 308 članka imaju tag hgk
  38. 354 članka imaju tag energetika
  39. 402 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici