Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2018

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija  

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

O kojem minusu, međutim, pričamo? Prema fiskalnim projekcijama za ovu godinu, za isplatu mirovina treba osigurati 39,1 milijardu kuna, a iz mirovinskih doprinosa se treba prikupiti 22 milijarde kuna. Odnosno, iz doprinosa se prikupi samo 56 posto novca, a 44 posto se financira iz općih poreza i drugih prihoda državnog proračuna.

Taj minus od 17 milijardi kuna će, prema predviđanjima Ministarstva, još rasti idućih godina zbog redovitog usklađivanja mirovina s troškovima života i rasta plaća, te povećavanja najniže mirovine za tri posto.

No, kada pričamo o deficitu sustava, to se u stvari odnosi na prvi mirovinski stup, koji je organiziran po principu generacijske solidarnosti, a te mirovine isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Ukupno se, naime, za obvezni mirovinski sustav izdvaja 20 posto iz bruto plaća, od čega oni koji su u kombiniranom sustavu uplaćuju 15 posto u prvi stup (sustav generacijske solidarnosti) i pet posto u drugi (individualna štednja), piše Slobodna Dalmacija.

Kako minus objašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava? "Prihodima iz proračuna financiraju se dodaci na mirovinu, nedostatak prihoda koji je posljedica uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. tranzicijski trošak), mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima i druge zakonom propisane obveze."

Dakle, od "rupe" od 17 milijardi kuna treba najprije oduzeti oko pet milijardi kuna godišnje koje se izdvajaju za drugi mirovinski stup, zato jer se većina mirovine, a tako će biti idućih 10 do 15 godina, i dalje isplaćuje iz prvog stupa. Od preostalih 12 milijuna "rupe" treba oduzeti i oko šest milijardi kuna koje se isplaćuju za povlaštene mirovine. S tim da dio tih mirovina otpada na one iz radnog staža, a koji za branitelje prosječno iznosi 18 godina. Što znači da je realna rupa pala na nešto više od šest milijardi kuna.

Pritom treba znati i da je dobar dio umirovljenika koji imaju punu radnu mirovinu išao u penziju po uvjetima koji su prije bilo daleko pogodniji za osiguranike, što znači da u stvari nisu svojim radom realno "zaradili" svoju mirovinu.

Uz to, i dio mirovina koje nisu "pune mirovine" njihovi osiguranici također nisu realno "zavrijedili" (ovdje ne tematiziramo visinu tih mirovina) tako što su ispunili sve potrebne opće uvjete, nego su koristili razne pogodnosti za ranije umirovljenje – od radničkih mirovina do poljoprivrednika, obrtnika i drugih slobodnih profesija, i to ne samo za ranije umirovljenje.

Takve mjere su u stvari bile dio socijalne, a ne mirovinske politike, pa nam se mirovinski sustav za najveći dio umirovljenika pretvorio u socijalni sustav. Stoga se postavlja pitanja postoji li uopće "rupa" u mirovinskom sustavu ako bi se računale mirovine koje se isplaćuju iz realnog staža?

Čini se da bi se u tom slučaju moglo reći da deficit mirovinskog sustava ne postoji za mirovine koje se plaćaju iz realno ostvarenog staža, nego da se taj deficit odnosi na povlaštene statusne mirovine, te na razne "socijalne" pogodnosti koje su dobivali i oni koji imaju radne mirovine iz staža.

Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ovako je sažeo taj problem:

"Sve projekcije pokazuju da se nešto bitnije kroz koncept predložene reforme ne može riješiti u smislu osnovnih postulata koje bi mirovinski sustav trebao imati, a to je da pruža minimalnu socijalnu održivost i da bude pravedan. Mislim da je u reformu trebalo krenuti od nulte točke – razdvajanja onog što je zarađeno i uplaćeno od onog dijela koji je stečen po tzv. posebnim uvjetima. Došli smo u situaciju da 50 posto umirovljenika prima nešto što kroz svoj radni vijek nije uplatilo. Tu temu nitko ne želi otvoriti", ističe Lovrinčević.

I u pravu je, tu temu treba otvoriti i podsjetiti na to da su u početku isplate braniteljskih mirovina bile računovodstveno odvojene od dijela mirovine tih ljudi koji je temeljen na radnom stažu. No, kasnije su te mirovine spojene i računovodstveno u jednu mirovinu, a tek je Vlada Zorana Milanovića opet bila počela računovodstveno razdvajati mirovine branitelja na dio koji dobivaju iz radnog staža i dio koji dobivaju kroz braniteljsku mirovinu.

Problem je bio u tome što su se udruge branitelja žestoko bunile protiv toga, pa je onda Vlada HDZ dolaskom na vlast ukinula tu sasvim logičnu i potrebnu računovodstvenu analitiku. A osim braniteljskih je tako trebalo strukturirati i sve druge povlaštene mirovine, kao i one stečene iz radnog staža, kako bi se vidjelo koliki je u tim radnim mirovinama dio zarađen iz realnog staža, a koliki iz raznih "socijalnih" beneficija prijevremenog umirovljenja i sličnih mogućnosti.

Tek tada bi mogli realno govoriti o deficitu mirovinskog sustava. I tek tada bi se realno mogla koncipirati reforma mirovinskog sustava – tek kada bi se vidjelo koliki je realni trošak mirovina zarađenih iz realnog staža, a koliki je realni trošak statusnih i drugih mirovina sklopljenih po posebnim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Damir Novotny: Zašto se plaće u Hrvatskoj ne mogu podignuti na 7500 kuna

18.03.2019.

Plaće i povećavanje blagostanja kućanstava povezani su s rastom opće učinkovitosti nacionalne ekonomije i produktivnosti rada: ako raste produktivnost, mogu rasti i plaće. Ako se plaće povećavaju Vladinim fiskalnim intervencijama, kao što je to bio slučaj

STARTUPOVI: Mogu li tvrtke iz garaže spasiti hrvatsku ekonomiju?

18.03.2019.

Kao i uvijek s ekonomijom, stvari nisu jednostavne iako u ovom slučaju, ako ništa drugo, postoje relativno jasni argumenti za obje perspektive.

Hrvatska interesantna kineskim turistima, ali nedostaju izravni letovi, bolji vizni režim

15.03.2019.

Hrvatska ima sve što traže kineski turisti, od kulturne, povijesne i prirodne baštine do autohtonosti, bogate gastronomije, folklora i modernih festivala, te ih se već ove godine očekuje mnogo više iako ostaju problemi vezani uz vizni režim, nedostatak iz

Prosječna plaća u Zagrebu gotovo tisuću kuna viša od prosjeka Hrvatske, najviša 11.878 kn

15.03.2019.

Prosječna neto plaća zaposlenih u Zagrebu za lanjski prosinac iznosila je 7.260 kuna, što je za 0,41 posto manje nego u mjesecu ranije te 2,5 posto više u odnosu na prosinac 2017., podaci su Odjela za statistiku Gradskog ureda za strategijsko planiranje i

Predsjednik udruge stranih ulagača u Hrvatskoj: "Najveći je problem u mentalitetu i sklonosti žalopojkama"

11.03.2019.

Mislim da bi nam najviše pomoglo da se počnemo mijenjati, posebno naš mentalitet. Hrvati se vole jako puno žaliti, iznositi probleme što dobrim dijelom potenciraju i mediji. Dobra vijest je samo loša vijest, nema optimizma. Jedan strani veleposlanik koji

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 940 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 490 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 565 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija