Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2018

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija  

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

O kojem minusu, međutim, pričamo? Prema fiskalnim projekcijama za ovu godinu, za isplatu mirovina treba osigurati 39,1 milijardu kuna, a iz mirovinskih doprinosa se treba prikupiti 22 milijarde kuna. Odnosno, iz doprinosa se prikupi samo 56 posto novca, a 44 posto se financira iz općih poreza i drugih prihoda državnog proračuna.

Taj minus od 17 milijardi kuna će, prema predviđanjima Ministarstva, još rasti idućih godina zbog redovitog usklađivanja mirovina s troškovima života i rasta plaća, te povećavanja najniže mirovine za tri posto.

No, kada pričamo o deficitu sustava, to se u stvari odnosi na prvi mirovinski stup, koji je organiziran po principu generacijske solidarnosti, a te mirovine isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Ukupno se, naime, za obvezni mirovinski sustav izdvaja 20 posto iz bruto plaća, od čega oni koji su u kombiniranom sustavu uplaćuju 15 posto u prvi stup (sustav generacijske solidarnosti) i pet posto u drugi (individualna štednja), piše Slobodna Dalmacija.

Kako minus objašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava? "Prihodima iz proračuna financiraju se dodaci na mirovinu, nedostatak prihoda koji je posljedica uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. tranzicijski trošak), mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima i druge zakonom propisane obveze."

Dakle, od "rupe" od 17 milijardi kuna treba najprije oduzeti oko pet milijardi kuna godišnje koje se izdvajaju za drugi mirovinski stup, zato jer se većina mirovine, a tako će biti idućih 10 do 15 godina, i dalje isplaćuje iz prvog stupa. Od preostalih 12 milijuna "rupe" treba oduzeti i oko šest milijardi kuna koje se isplaćuju za povlaštene mirovine. S tim da dio tih mirovina otpada na one iz radnog staža, a koji za branitelje prosječno iznosi 18 godina. Što znači da je realna rupa pala na nešto više od šest milijardi kuna.

Pritom treba znati i da je dobar dio umirovljenika koji imaju punu radnu mirovinu išao u penziju po uvjetima koji su prije bilo daleko pogodniji za osiguranike, što znači da u stvari nisu svojim radom realno "zaradili" svoju mirovinu.

Uz to, i dio mirovina koje nisu "pune mirovine" njihovi osiguranici također nisu realno "zavrijedili" (ovdje ne tematiziramo visinu tih mirovina) tako što su ispunili sve potrebne opće uvjete, nego su koristili razne pogodnosti za ranije umirovljenje – od radničkih mirovina do poljoprivrednika, obrtnika i drugih slobodnih profesija, i to ne samo za ranije umirovljenje.

Takve mjere su u stvari bile dio socijalne, a ne mirovinske politike, pa nam se mirovinski sustav za najveći dio umirovljenika pretvorio u socijalni sustav. Stoga se postavlja pitanja postoji li uopće "rupa" u mirovinskom sustavu ako bi se računale mirovine koje se isplaćuju iz realnog staža?

Čini se da bi se u tom slučaju moglo reći da deficit mirovinskog sustava ne postoji za mirovine koje se plaćaju iz realno ostvarenog staža, nego da se taj deficit odnosi na povlaštene statusne mirovine, te na razne "socijalne" pogodnosti koje su dobivali i oni koji imaju radne mirovine iz staža.

Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ovako je sažeo taj problem:

"Sve projekcije pokazuju da se nešto bitnije kroz koncept predložene reforme ne može riješiti u smislu osnovnih postulata koje bi mirovinski sustav trebao imati, a to je da pruža minimalnu socijalnu održivost i da bude pravedan. Mislim da je u reformu trebalo krenuti od nulte točke – razdvajanja onog što je zarađeno i uplaćeno od onog dijela koji je stečen po tzv. posebnim uvjetima. Došli smo u situaciju da 50 posto umirovljenika prima nešto što kroz svoj radni vijek nije uplatilo. Tu temu nitko ne želi otvoriti", ističe Lovrinčević.

I u pravu je, tu temu treba otvoriti i podsjetiti na to da su u početku isplate braniteljskih mirovina bile računovodstveno odvojene od dijela mirovine tih ljudi koji je temeljen na radnom stažu. No, kasnije su te mirovine spojene i računovodstveno u jednu mirovinu, a tek je Vlada Zorana Milanovića opet bila počela računovodstveno razdvajati mirovine branitelja na dio koji dobivaju iz radnog staža i dio koji dobivaju kroz braniteljsku mirovinu.

Problem je bio u tome što su se udruge branitelja žestoko bunile protiv toga, pa je onda Vlada HDZ dolaskom na vlast ukinula tu sasvim logičnu i potrebnu računovodstvenu analitiku. A osim braniteljskih je tako trebalo strukturirati i sve druge povlaštene mirovine, kao i one stečene iz radnog staža, kako bi se vidjelo koliki je u tim radnim mirovinama dio zarađen iz realnog staža, a koliki iz raznih "socijalnih" beneficija prijevremenog umirovljenja i sličnih mogućnosti.

Tek tada bi mogli realno govoriti o deficitu mirovinskog sustava. I tek tada bi se realno mogla koncipirati reforma mirovinskog sustava – tek kada bi se vidjelo koliki je realni trošak mirovina zarađenih iz realnog staža, a koliki je realni trošak statusnih i drugih mirovina sklopljenih po posebnim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Neoporeziva otpremnina zasad iznosi najmanje 8000 kn, ali nije obvezna

19.11.2018.

Pravo radnika na otpremninu za odlazak u mirovinu nije propisano Zakonom o radu i nije obveza svakog poslodavca. Samo poslodavci koje obvezuje kolektivni ugovor, odnosno poslodavci koji su u ugovoru o radu ili pravilniku o radu utanačili obvezu isplate ot

Osim javne uprave, strance sada muči i manjak radnika

18.11.2018.

Inozemne trgovinske komore okupljaju 1300 tvrtki i traže bolje uvjete poslovanja.

Božićni dar s neoporezivim isplatama radnika nosi zamke

14.11.2018.

Računajući i efekt 5-postotne stope PDV-a i za bezreceptne lijekove, rasterećenje bi 2019. moglo biti i 3 mlrd. kuna

Englez u Dubrovniku: Privatne firme ovdje izumiru. Pohlepa države ubija Hrvatsku

13.11.2018.

A u slučaju da se pitate koliko bi vas zaposlenik s plaćom od 7000 kuna koštao u Velikoj Britaniji - ako ste hrvatski poduzetnik, zatvorite oči - odgovor je ukupno 7600 kuna. Ovo je srž problema. Kao što Shakespeare kaže: 'Nešto je trulo u državi Danskoj.

Istražili smo koji su hotelijeri uspješno odoljeli manjku gostiju, a koji su pokleknuli

09.11.2018.

Slabija turistička sezona odrazila se i na rezultate poslovanja hotelskog sektora. Najveći hrvatski hotelijeri u prvih devet mjeseci ostvarili su solidan rast prihoda, ali uz znatno slabiju profitabilnost. Pritom su najuspješnije kompanije zadržale dvozna

Tag cloud

  1. 1823 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1186 članka imaju tag izvoz
  5. 785 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 965 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 659 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag EU
  11. 861 članka imaju tag svijet
  12. 837 članka imaju tag industrija
  13. 839 članka imaju tag ict
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 525 članka imaju tag marketing
  18. 444 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 333 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 320 članka imaju tag agrokor
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP