Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

23 Lis 2018

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Slobodna Dalmacija  

Čak 50% umirovljenika prima ono što nije uplatilo tijekom radnog vijeka

O kojem minusu, međutim, pričamo? Prema fiskalnim projekcijama za ovu godinu, za isplatu mirovina treba osigurati 39,1 milijardu kuna, a iz mirovinskih doprinosa se treba prikupiti 22 milijarde kuna. Odnosno, iz doprinosa se prikupi samo 56 posto novca, a 44 posto se financira iz općih poreza i drugih prihoda državnog proračuna.

Taj minus od 17 milijardi kuna će, prema predviđanjima Ministarstva, još rasti idućih godina zbog redovitog usklađivanja mirovina s troškovima života i rasta plaća, te povećavanja najniže mirovine za tri posto.

No, kada pričamo o deficitu sustava, to se u stvari odnosi na prvi mirovinski stup, koji je organiziran po principu generacijske solidarnosti, a te mirovine isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje. Ukupno se, naime, za obvezni mirovinski sustav izdvaja 20 posto iz bruto plaća, od čega oni koji su u kombiniranom sustavu uplaćuju 15 posto u prvi stup (sustav generacijske solidarnosti) i pet posto u drugi (individualna štednja), piše Slobodna Dalmacija.

Kako minus objašnjavaju u Ministarstvu rada i mirovinskog sustava? "Prihodima iz proračuna financiraju se dodaci na mirovinu, nedostatak prihoda koji je posljedica uvođenja obveznog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje (tzv. tranzicijski trošak), mirovine ostvarene prema posebnim propisima pod povoljnijim uvjetima i druge zakonom propisane obveze."

Dakle, od "rupe" od 17 milijardi kuna treba najprije oduzeti oko pet milijardi kuna godišnje koje se izdvajaju za drugi mirovinski stup, zato jer se većina mirovine, a tako će biti idućih 10 do 15 godina, i dalje isplaćuje iz prvog stupa. Od preostalih 12 milijuna "rupe" treba oduzeti i oko šest milijardi kuna koje se isplaćuju za povlaštene mirovine. S tim da dio tih mirovina otpada na one iz radnog staža, a koji za branitelje prosječno iznosi 18 godina. Što znači da je realna rupa pala na nešto više od šest milijardi kuna.

Pritom treba znati i da je dobar dio umirovljenika koji imaju punu radnu mirovinu išao u penziju po uvjetima koji su prije bilo daleko pogodniji za osiguranike, što znači da u stvari nisu svojim radom realno "zaradili" svoju mirovinu.

Uz to, i dio mirovina koje nisu "pune mirovine" njihovi osiguranici također nisu realno "zavrijedili" (ovdje ne tematiziramo visinu tih mirovina) tako što su ispunili sve potrebne opće uvjete, nego su koristili razne pogodnosti za ranije umirovljenje – od radničkih mirovina do poljoprivrednika, obrtnika i drugih slobodnih profesija, i to ne samo za ranije umirovljenje.

Takve mjere su u stvari bile dio socijalne, a ne mirovinske politike, pa nam se mirovinski sustav za najveći dio umirovljenika pretvorio u socijalni sustav. Stoga se postavlja pitanja postoji li uopće "rupa" u mirovinskom sustavu ako bi se računale mirovine koje se isplaćuju iz realnog staža?

Čini se da bi se u tom slučaju moglo reći da deficit mirovinskog sustava ne postoji za mirovine koje se plaćaju iz realno ostvarenog staža, nego da se taj deficit odnosi na povlaštene statusne mirovine, te na razne "socijalne" pogodnosti koje su dobivali i oni koji imaju radne mirovine iz staža.

Željko Lovrinčević, analitičar Ekonomskog instituta, ovako je sažeo taj problem:

"Sve projekcije pokazuju da se nešto bitnije kroz koncept predložene reforme ne može riješiti u smislu osnovnih postulata koje bi mirovinski sustav trebao imati, a to je da pruža minimalnu socijalnu održivost i da bude pravedan. Mislim da je u reformu trebalo krenuti od nulte točke – razdvajanja onog što je zarađeno i uplaćeno od onog dijela koji je stečen po tzv. posebnim uvjetima. Došli smo u situaciju da 50 posto umirovljenika prima nešto što kroz svoj radni vijek nije uplatilo. Tu temu nitko ne želi otvoriti", ističe Lovrinčević.

I u pravu je, tu temu treba otvoriti i podsjetiti na to da su u početku isplate braniteljskih mirovina bile računovodstveno odvojene od dijela mirovine tih ljudi koji je temeljen na radnom stažu. No, kasnije su te mirovine spojene i računovodstveno u jednu mirovinu, a tek je Vlada Zorana Milanovića opet bila počela računovodstveno razdvajati mirovine branitelja na dio koji dobivaju iz radnog staža i dio koji dobivaju kroz braniteljsku mirovinu.

Problem je bio u tome što su se udruge branitelja žestoko bunile protiv toga, pa je onda Vlada HDZ dolaskom na vlast ukinula tu sasvim logičnu i potrebnu računovodstvenu analitiku. A osim braniteljskih je tako trebalo strukturirati i sve druge povlaštene mirovine, kao i one stečene iz radnog staža, kako bi se vidjelo koliki je u tim radnim mirovinama dio zarađen iz realnog staža, a koliki iz raznih "socijalnih" beneficija prijevremenog umirovljenja i sličnih mogućnosti.

Tek tada bi mogli realno govoriti o deficitu mirovinskog sustava. I tek tada bi se realno mogla koncipirati reforma mirovinskog sustava – tek kada bi se vidjelo koliki je realni trošak mirovina zarađenih iz realnog staža, a koliki je realni trošak statusnih i drugih mirovina sklopljenih po posebnim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

821.593 kune!? Je li moguće da je netko isplaćivao ovakvu prosječnu neto plaću u 2018?

14.06.2019.

Na osnovu godišnjeg financijskog izvještaja, i prema iskazanim satima rada, prosječna neto plaća u tvrtki Luxottica Jugoistočna Europa prošle je godine iznosila više od 820.000 kuna. Je li to moguće? Naknadnom provjerom Fine i Lidera, ustanovili smo da s

Eksplozija u mikro segmentu poduzeća 2018., a pri vrhu sve po starom

13.06.2019.

Podaci iz godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika otkrivaju izvanredno zanimljivu dinamiku u strukturi hrvatskog korporativnog sektora. No, promjene su još uvijek locirane u dnu korporativne piramide. U vrhu je malo promjena.

Majstora nema ni za lijek: 'Dižemo cijene, ali ljudi su spremni platiti koliko god tražimo'

13.06.2019.

Prije tri godine u Zagrebu je bilo gotovo 190 registriranih plinoinstalaterskih obrta, sad ih je niti četrdeset.

Plaćena pauza poslodavce stoji pet milijardi kuna na godinu. Treba li je ukinuti?

13.06.2019.

Hrvatska je jedna od rijetkih članica Europske unije, ako ne i jedina, u kojoj je se polusatna stanka obračunava kao dio redovnog osmosatnog radnog vremena. Prema našem izračunu, ta povlastica za zaposlenike hrvatske poslodavce na godinu stoji 4,8 milijar

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija