Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Svi 2018

Busamo se vinarstvom, a proizvodnja vina se u pet godina prepolovila

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Busamo se vinarstvom, a proizvodnja vina se u pet godina prepolovila

Promotivni napori i sve veći broj turista nisu donijeli nikakav ozbiljniji skok domaćim vinarima. Naprotiv, brojke pokazuju da je posljednjih godina gotovo nestala privatna proizvodnja za osobnu potrošnju, profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz vina je udvostručen

Hrvatska vinska industrija u posljednjih dvadeset godina poprilično je napredovala. Za razliku od nekad, danas više nije rijetkost na policama trgovina naći proizvode desetaka različitih vinskih proizvođača koji u ukusno dizajniranim buteljama nude domaće vino ponekad i po paprenim cijenama.

No brojke o proizvodnji vina u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina sugeriraju nešto rezerviraniju situaciju. Promotivni napori, rast popularnosti i brojnosti gastro festivala te sve veći broj turista nisu donijeli nikakav skok domaćim vinarima. Naprotiv, brojke pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina gotovo nestala privatna proizvodnja za osobnu potrošnju, da profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz je udvostručen.

Krenimo redom. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je 2011. godine u Hrvatskoj proizvedeno 1,4 milijuna hektolitara vina. Samo pet godina kasnije ta je brojka prepolovljena i u 2016. proizvodnja je iznosila 760 tisuća hektolitara.

Naizgled katastrofalan trend donekle spašava činjenica da spomenute brojke uključuju profesionalnu proizvodnju, kao i proizvodnju vina za osobne potrebe. Ako se uzme u obzir to da se svih tih godina profesionalna proizvodnja uglavnom kretala u rasponu od 500 do 600 tisuća hektolitara, jedini zaključak koji se može izvući taj je da su hrvatski građani u samo nekoliko godina gotovo prestali proizvoditi vino za osobne potrebe. Klijeti, vikendice i rad u vlastitim vinogradima, očito, više nisu u modi.

S druge strane se nalazi profesionalna proizvodnja, od koje se često puno očekuje. Broj turističkih noćenja od 2011. do 2017. porastao je sa 60 na 86 milijuna, Zagreb je izrastao u sasvim solidno turističko odredište s hrpom raznih festivala i događaja te nas sa svih strana obasipaju podacima o važnosti turizma za domaće gospodarstvo. No uza sve napore čini se da domaći vinari nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti potencijal koji se stvara.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) slažu se da je 'potrošnja kroz turizam (...) svakako prilika za plasiranje domaćih zaliha vina, a pogotovo kroz vinski turizam, koji u ovom trenutku nije dovoljan'. Dodaju i da se moramo prilagoditi novoj generaciji turista te da s Hrvatskom turističkom zajednicom mogu i moraju 'pridonositi razvoju hrvatske vinske i turističke industrije' jer Hrvatska 'isto tako može i mora u budućnosti postati vinski i gourmet centar regije'.

Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koji obuhvaćaju proizvodnju vina na obiteljskim gospodarstvima, u obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama, pokazuju da je u tekućoj vinskoj godini (koja traje od 1. kolovoza lani do 31. srpnja ove godine) prijavljena proizvodnja od 576 tisuća hektolitara vina. Ta je brojka gotovo u čašu jednaka količini koja je proizvedena u vinskoj godini 2011. godine, a u međuvremenu je oscilirala i na niže kao, recimo, 2014., kad su proizvedene 523 tisuće hektolitara, ali i na više, poput 2015. i 2016., kad su hrvatski vinari proizveli više od 600 tisuća hektolitara vina. Ipak, podaci pokazuju da nema nekakvog bitnijeg trenda.

Domaći vinari za nastalu situaciju uglavnom krive uvoz vina. Iz Udruženja vinarstva koje djeluje pri HGK-u dobili smo odgovor da oscilacije u proizvodnji ovise 'o vremenskim uvjetima i mogućnostima' te da 'izvozna strategija vina još uvijek ne postiže željene ciljeve' dok je uvoz vina i dalje vrlo velik u odnosu na izvoz.

Podaci DZS-a to potvrđuju. Između 2013. i 2017. vrijednost izvoza hrvatskih vina kretala se između 10,4 i 13,1 milijun eura, s time da je ova najviša brojka zabilježena lani. Uvoz je pak u istom razdoblju gotovo udvostručen. U 2013. godini vrijednost uvezenih vina bila je 16,5 milijuna eura, da bi lani dosegnula 28,7 milijuna eura, a u prethodne dvije godine bila je i nešto viša.

U HGK-u kažu da se 'hrvatski vinski proizvod bori s vrlo jakom konkurencijom iz drugih zemalja vinskog svijeta' i da su cijene uvoza iz većine zemalja ispod jednog eura. Statistika pokazuje da otprilike trećina vina u Hrvatsku dolazi iz Makedonije, a nakon nje slijede Francuska i Italija, koje su svaka izvor za oko šestinu uvoza u Hrvatsku. Nakon njih udio u uvozu veći od pet posto ima još samo Njemačka, a slijede Bosna i Hercegovina, Slovenija, Kosovo i Španjolska, odakle nam je lani došlo po između tri i četiri posto uvoza.

S druge strane, najvažnije izvozno tržište nam je Bosna i Hercegovina, kamo odlazi oko četvrtine izvozne proizvodnje, a nakon nje i Njemačka, u kojoj završi oko 15 posto domaćeg izvoza. Uz spomenute, udio veći od pet posto u domaćem izvozu vina još imaju tržišta Austrije, Crne Gore, Sjedinjenih Američkih Država te Srbije.

Gianfranco Kozlović, poznati istarski vinar i predsjednik Udruženja vinarstva HGK, kaže da je 'Hrvatska trenutno prepoznata kao vinska zemlja samo u nekim zemljama svijeta, uglavnom zemljama u regiji, u kojima se sustavno radi promocija nekoliko zadnjih godina. Udruženje vinarstva HGK radi na daljnjoj strategiji izvoznih tržišta i marketinga hrvatskih vina, koja je vrlo bitna za ostvarivanje naših ciljeva na stranim tržištima, ali i domaćem, a sve u skladu s domaćim proizvodnim količinama vina i financijskim mogućnostima promotivnih kampanja na stranim tržištima'. Kozlović dodaje i da je osnovni cilj 'prije svega biti prisutan na važnim tržištima radi postizanja prepoznatljivosti i izgradnje brenda Vina Croatia'.

On smatra da je realnost 'proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih vina u malim količinama koje moramo plasirati po relativno većim cijenama od konkurencije u okruženju, što za vina bez posebnog imidža nije lako, stoga ne može se očekivati kratkoročno velik rast izvoza' te dodaje da je dobar znak činjenica da nam raste cijena vina u izvozu. U HGK-u objašnjavaju da su donijeli 'zajedničku marketinšku i izvoznu tržišno orijentiranu strategiju 'Vina Croatia – vina mosaica', gdje se vinari predstavljaju na svim najznačajnijim emitivnim turističkim tržištima (Austrija, Njemačka), najvažnijim sajmovima vina (Prowein Düsseldorf, Vinexpo Bordeaux, VinItaly Verona) te na trećim tržištima (SAD, Švicarska, Srbija), koristeći novac iz fondova EU-a, odnosno Vinske omotnice'.

Iz podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi vidi se da su za više od polovice vinske proizvodnje u Hrvatskoj zaslužne samo tri županije: Istarska, Osječko-slavonska i Vukovarsko-srijemska, iz kojih dolazi oko stotinjak tisuća hektolitara godišnje. Uz njih, nešto bitniju proizvodnju, na otprilike polovici spomenutih količina, još imaju Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok iz ostalih domaćih regija dolaze manje količine.

Liste pet najvećih domaćih proizvođača vina za protekle dvije godine to i potvrđuju. Na njima se nalaze mahom ista imena te su Iločki podrumi zauzeli sam vrh, dok se na četvrtoj i petoj poziciji i u 2016. i u 2017. nalaze Belje d.d. te Erdutski vinogradi. Porečka Agrolaguna i Kutjevo d.d. zamijenili su mjesta u protekle dvije godine.

U konačnici, trendovi na svjetskim tržištima, na kojima se posljednjih godina javlja i pokret koji u potpunosti odustaje od industrijske proizvodnje vina, pokazuju da iako vino kao piće ne doživljava neku posebnu renesansu, na samom tržištu ne nedostaje živahnosti. Uz malo sreće i povoljne vremenske prilike, možda će i hrvatski vinari konačno uspjeti zahvatiti i nešto veći dio tog tržišta pa da potencijal koji imamo jednostavno zapijemo.


Komentari članka

Vezani članci

Ne prijavite li berbu grožđa, čeka vas kazna i do 10.000 kuna?

28.09.2018.

Stavljate li ga na tržište, grožđe morate prijaviti.

Čudo u Žeževici: Petnaest metara duga loza Malog plavca dala urod od 120 kilograma grožđa

28.09.2018.

Kako bi nadopunio ono što fali svake godine razvlačio sam plemke i sada pred vama stoji loza duga petnaest metara koja je ove godine moj trud nagradila sa 120 kilograma vrhunskog grožđa, ponosan je osamdesetdvogodišnji Tonći Litrić.

Vinogradari iz Pojezerja u problemima, Neretvani trgaju za vlastite potrebe

20.09.2018.

I dok se u Neretvi grožđe bere u privatnom asortimanu u prilično malim količinama, na području Staševice, Vrgorca, Kobiljače i Otrić Seoca situacija je sasvim drugačija. Prema procjenama proizvođača očekuje se da će se na području od Staševica do Vrgorca

Velike promjene u sektoru vinarstva

14.09.2018.

Vlada je u prvo saborsko čitanje u četvrtak sa sjednice u Puli uputila prijedlog Zakona o vinu kojim se, ističe ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić, predlaže višestruko smanjenje administrativnih opterećenja hrvatskih vinara.

Dva suvremena kombajna brža i jeftinija od 500 berača u vinogradu

07.09.2018.

Berače grožđa u Slavoniji, čini se, teže je pronaći nego dobre kupce vina

Tag cloud

  1. 1815 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1503 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 850 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 833 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 477 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 312 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 359 članka imaju tag BDP