Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

29 Svi 2018

Busamo se vinarstvom, a proizvodnja vina se u pet godina prepolovila

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Busamo se vinarstvom, a proizvodnja vina se u pet godina prepolovila

Promotivni napori i sve veći broj turista nisu donijeli nikakav ozbiljniji skok domaćim vinarima. Naprotiv, brojke pokazuju da je posljednjih godina gotovo nestala privatna proizvodnja za osobnu potrošnju, profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz vina je udvostručen

Hrvatska vinska industrija u posljednjih dvadeset godina poprilično je napredovala. Za razliku od nekad, danas više nije rijetkost na policama trgovina naći proizvode desetaka različitih vinskih proizvođača koji u ukusno dizajniranim buteljama nude domaće vino ponekad i po paprenim cijenama.

No brojke o proizvodnji vina u Hrvatskoj u posljednjih nekoliko godina sugeriraju nešto rezerviraniju situaciju. Promotivni napori, rast popularnosti i brojnosti gastro festivala te sve veći broj turista nisu donijeli nikakav skok domaćim vinarima. Naprotiv, brojke pokazuju da je u posljednjih nekoliko godina gotovo nestala privatna proizvodnja za osobnu potrošnju, da profesionalna proizvodnja stagnira, a uvoz je udvostručen.

Krenimo redom. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je 2011. godine u Hrvatskoj proizvedeno 1,4 milijuna hektolitara vina. Samo pet godina kasnije ta je brojka prepolovljena i u 2016. proizvodnja je iznosila 760 tisuća hektolitara.

Naizgled katastrofalan trend donekle spašava činjenica da spomenute brojke uključuju profesionalnu proizvodnju, kao i proizvodnju vina za osobne potrebe. Ako se uzme u obzir to da se svih tih godina profesionalna proizvodnja uglavnom kretala u rasponu od 500 do 600 tisuća hektolitara, jedini zaključak koji se može izvući taj je da su hrvatski građani u samo nekoliko godina gotovo prestali proizvoditi vino za osobne potrebe. Klijeti, vikendice i rad u vlastitim vinogradima, očito, više nisu u modi.

S druge strane se nalazi profesionalna proizvodnja, od koje se često puno očekuje. Broj turističkih noćenja od 2011. do 2017. porastao je sa 60 na 86 milijuna, Zagreb je izrastao u sasvim solidno turističko odredište s hrpom raznih festivala i događaja te nas sa svih strana obasipaju podacima o važnosti turizma za domaće gospodarstvo. No uza sve napore čini se da domaći vinari nisu uspjeli u potpunosti iskoristiti potencijal koji se stvara.

U Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) slažu se da je 'potrošnja kroz turizam (...) svakako prilika za plasiranje domaćih zaliha vina, a pogotovo kroz vinski turizam, koji u ovom trenutku nije dovoljan'. Dodaju i da se moramo prilagoditi novoj generaciji turista te da s Hrvatskom turističkom zajednicom mogu i moraju 'pridonositi razvoju hrvatske vinske i turističke industrije' jer Hrvatska 'isto tako može i mora u budućnosti postati vinski i gourmet centar regije'.

Podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, koji obuhvaćaju proizvodnju vina na obiteljskim gospodarstvima, u obrtima, trgovačkim društvima i zadrugama, pokazuju da je u tekućoj vinskoj godini (koja traje od 1. kolovoza lani do 31. srpnja ove godine) prijavljena proizvodnja od 576 tisuća hektolitara vina. Ta je brojka gotovo u čašu jednaka količini koja je proizvedena u vinskoj godini 2011. godine, a u međuvremenu je oscilirala i na niže kao, recimo, 2014., kad su proizvedene 523 tisuće hektolitara, ali i na više, poput 2015. i 2016., kad su hrvatski vinari proizveli više od 600 tisuća hektolitara vina. Ipak, podaci pokazuju da nema nekakvog bitnijeg trenda.

Domaći vinari za nastalu situaciju uglavnom krive uvoz vina. Iz Udruženja vinarstva koje djeluje pri HGK-u dobili smo odgovor da oscilacije u proizvodnji ovise 'o vremenskim uvjetima i mogućnostima' te da 'izvozna strategija vina još uvijek ne postiže željene ciljeve' dok je uvoz vina i dalje vrlo velik u odnosu na izvoz.

Podaci DZS-a to potvrđuju. Između 2013. i 2017. vrijednost izvoza hrvatskih vina kretala se između 10,4 i 13,1 milijun eura, s time da je ova najviša brojka zabilježena lani. Uvoz je pak u istom razdoblju gotovo udvostručen. U 2013. godini vrijednost uvezenih vina bila je 16,5 milijuna eura, da bi lani dosegnula 28,7 milijuna eura, a u prethodne dvije godine bila je i nešto viša.

U HGK-u kažu da se 'hrvatski vinski proizvod bori s vrlo jakom konkurencijom iz drugih zemalja vinskog svijeta' i da su cijene uvoza iz većine zemalja ispod jednog eura. Statistika pokazuje da otprilike trećina vina u Hrvatsku dolazi iz Makedonije, a nakon nje slijede Francuska i Italija, koje su svaka izvor za oko šestinu uvoza u Hrvatsku. Nakon njih udio u uvozu veći od pet posto ima još samo Njemačka, a slijede Bosna i Hercegovina, Slovenija, Kosovo i Španjolska, odakle nam je lani došlo po između tri i četiri posto uvoza.

S druge strane, najvažnije izvozno tržište nam je Bosna i Hercegovina, kamo odlazi oko četvrtine izvozne proizvodnje, a nakon nje i Njemačka, u kojoj završi oko 15 posto domaćeg izvoza. Uz spomenute, udio veći od pet posto u domaćem izvozu vina još imaju tržišta Austrije, Crne Gore, Sjedinjenih Američkih Država te Srbije.

Gianfranco Kozlović, poznati istarski vinar i predsjednik Udruženja vinarstva HGK, kaže da je 'Hrvatska trenutno prepoznata kao vinska zemlja samo u nekim zemljama svijeta, uglavnom zemljama u regiji, u kojima se sustavno radi promocija nekoliko zadnjih godina. Udruženje vinarstva HGK radi na daljnjoj strategiji izvoznih tržišta i marketinga hrvatskih vina, koja je vrlo bitna za ostvarivanje naših ciljeva na stranim tržištima, ali i domaćem, a sve u skladu s domaćim proizvodnim količinama vina i financijskim mogućnostima promotivnih kampanja na stranim tržištima'. Kozlović dodaje i da je osnovni cilj 'prije svega biti prisutan na važnim tržištima radi postizanja prepoznatljivosti i izgradnje brenda Vina Croatia'.

On smatra da je realnost 'proizvodnja kvalitetnih i vrhunskih vina u malim količinama koje moramo plasirati po relativno većim cijenama od konkurencije u okruženju, što za vina bez posebnog imidža nije lako, stoga ne može se očekivati kratkoročno velik rast izvoza' te dodaje da je dobar znak činjenica da nam raste cijena vina u izvozu. U HGK-u objašnjavaju da su donijeli 'zajedničku marketinšku i izvoznu tržišno orijentiranu strategiju 'Vina Croatia – vina mosaica', gdje se vinari predstavljaju na svim najznačajnijim emitivnim turističkim tržištima (Austrija, Njemačka), najvažnijim sajmovima vina (Prowein Düsseldorf, Vinexpo Bordeaux, VinItaly Verona) te na trećim tržištima (SAD, Švicarska, Srbija), koristeći novac iz fondova EU-a, odnosno Vinske omotnice'.

Iz podataka Agencije za plaćanja u poljoprivredi vidi se da su za više od polovice vinske proizvodnje u Hrvatskoj zaslužne samo tri županije: Istarska, Osječko-slavonska i Vukovarsko-srijemska, iz kojih dolazi oko stotinjak tisuća hektolitara godišnje. Uz njih, nešto bitniju proizvodnju, na otprilike polovici spomenutih količina, još imaju Požeško-slavonska i Dubrovačko-neretvanska županija, dok iz ostalih domaćih regija dolaze manje količine.

Liste pet najvećih domaćih proizvođača vina za protekle dvije godine to i potvrđuju. Na njima se nalaze mahom ista imena te su Iločki podrumi zauzeli sam vrh, dok se na četvrtoj i petoj poziciji i u 2016. i u 2017. nalaze Belje d.d. te Erdutski vinogradi. Porečka Agrolaguna i Kutjevo d.d. zamijenili su mjesta u protekle dvije godine.

U konačnici, trendovi na svjetskim tržištima, na kojima se posljednjih godina javlja i pokret koji u potpunosti odustaje od industrijske proizvodnje vina, pokazuju da iako vino kao piće ne doživljava neku posebnu renesansu, na samom tržištu ne nedostaje živahnosti. Uz malo sreće i povoljne vremenske prilike, možda će i hrvatski vinari konačno uspjeti zahvatiti i nešto veći dio tog tržišta pa da potencijal koji imamo jednostavno zapijemo.


Komentari članka

Vezani članci

Podrum Marija: Peti naraštaj obitelji koji baštini ljubav prema vinogradarstvu i vinima

12.06.2018.

Kako bi zadržali postojeću razinu proizvodnje i kvalitete vina te je podigli i još malo više, Živkovići namjeravaju već ove godine pokrenuti investicijski ciklus i to uz pomoć Vinske omotnice.

Objavljen je natječaj za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina!

12.06.2018.

Predmet Javnog natječaja je dodjela sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2014.-2018. Prijavite se!

Prijavio se i uspio - mladi poljoprivrednik EU novcem izgradio vinski podrum

11.06.2018.

U prva dva natječaja za Operaciju 6.1.1. mladim proizvođačima diljem Hrvatske dodijeljena su sredstva od 244 milijuna kuna, koja po projektu iznose 372 tisuće kuna.

Nije nam teško proizvesti vino, koliko nam ga je teško prodati i pronaći tržište

28.05.2018.

Najveći problemi koji nas muče su problemi s prodajom i tržištem. Nije nam teško proizvesti vino, koliko nam ga je teško prodati i pronaći tržište. No, unatoč tome, smatramo da kao nacija vrijedimo onoliko koliko stvaramo novih vrijednosti, a ne onoliko k

Vinarstvo pred revolucijom kakvu su u pivarstvu donijeli krafteri

21.05.2018.

Pokret koji iz proizvodnje vina izbacuje svu moguću modernu tehnologiju i vraća se osnovama stječe sve veću popularnost, zbog čega dolazi u sukob s većinom svjetske vinske industrije

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 941 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 802 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 384 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 390 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija