Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Stu 2018

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

Autor: Z. K./Hina  

Bruxelles popravio prognozu: Hrvatski BDP se 2019. konačno vraća na razinu prije krize?

U najnovijim procjenama Komisija je povećala i prognozu rasta gospodarstva u 2019. godini na 2,8 posto, s prethodnih 2,5 posto. Tako bi u 2019. bruto domaći proizvod (BDP) konačno trebao dosegnuti pretkriznu razinu, dok bi se u 2020. rast mogao usporiti na 2,6 posto.

Kako se navodi u izvješću, nakon slabe tromjesečne izvedbe na kraju 2017., realna stopa rasta BDP-a u prvoj polovini ove godini dobila je na zamahu, dosegnuvši u drugom tromjesečju 1,1 posto u odnosu na prvo tromjesečje.

U drugom je tromjesečju ubrzan i rast na godišnjoj razini, na 2,9 posto, s 2,5 posto u prvom kvartalu.

U procjenama Komisije navodi se da potrošnja kućanstava ne pokazuje znakove usporavanja, da je podržana pozitivnim trendovima u zapošljavanju i plaćama.

"Potrošnja kućanstava nastavit će biti glavni pokretač rasta, budući da raspoloživa primanja rastu s rastom plaća i zaposlenosti, kao i stalnim rastom turističkih dolazaka i prihoda", kaže se u izvješću.

Kupovnu moć kućanstava poduprijet će i ograničena inflacija, zahvaljujući planiranom smanjenju stope PDV-a na pojedine proizvode na 13 posto u 2019. i 2020. i niskim kamatnim stopama na potrošačke kredite, dodaje se.

Također, ističe EK, povoljni financijski uvjeti poticat će privatne investicije, a predviđa se i intenziviranje javnih investicija jer se dosad usporena apsorpcija EU fondova ubrzava kako se približava kraj programskog razdoblja.

Jačanje konkurenata u turizmu

Stopa rasta izvoza i roba i usluga usporila je u prvoj polovini ove godine, i na putu je umjerenog rasta u drugoj polovini. Istodobno, uvoz roba i usluga, iako ponešto usporen, nastavlja bilježiti visoke stope rasta, navodi se u analizi.

Očekuje se i da vanjska potražnja za hrvatskom robom ostane solidna. Međutim, stopa rasta izvoza vjerojatno je dosegnula vrhunac te se očekuje da će u idućem razdoblju biti umjerena.

"Isto tako, nakon niza godina rekordnih brojki, očekuje se da će jačanje konkurencije na Mediteranu negativno utjecati na rast izvoza turističkih usluga", navodi se u procjenama EK.

EK prognozira nastavak umjerenog rasta robnog uvoza uslijed snažne domaće potražnje, dok će uvoz usluga usporavati. Kao rezultat svega toga, vanjskotrgovinska ravnoteža na putu je ubrzanog pogoršanja, no ostaje pozitivna.

EK procjenjuje da će se višak u bilanci plaćanja smanjiti ispod 2 posto BDP-a do 2020., također zbog viših profita bankarskog sektora uslijed izostanka privremenih efekata, poput rezervacija zbog Agrokora, koja su bila prisutna prošle godine.

U EK prognoziraju da će zaposlenost ove godine porasti za 2,3 posto, dok bi u iduće dvije godine mogla rasti umjereno. Očekuje se i da će rast plaća ove godine dosegnuti svoj vrhunac, pod utjecajem povećanja plaća u javnom sektoru.

S brzim padom nezaposlenosti i snažnijom potražnjom za radnicima u nekim sektorima, očekuje se da će pritisak na plaće u privatnom sektoru ojačati u 2019. i 2020.

U izvješću se navodi i da se očekuje slabljenje odljeva radnika u inozemstvo jer se poboljšavaju uvjeti na tržištu rada.

Uz to, Europska komisija procjenjuje da će ove godine inflacija iznositi 1,6 posto, dok bi u 2019. trebala biti oko 1,5 posto.

Negativni i pozitivni rizici

Negativni rizici za aktualnu prognozu dolaze iz vanjskog okruženja, napominje se u izvješću. Usporavanje rasta nekih od glavnih hrvatskih trgovinskih partnera iz EU mogli bi smanjiti robni izvoz, dok bi turizam mogao trpjeti i više nego što se očekuje od intenzivirane konkurencije s Mediterana.

Pozitivni rizici, pak, mogu doći od investicija, ukoliko dođe do značajnijeg povećanja apsorpcije EU fondova.

Zbog jamstava smanjuje se suficit proračuna opće države

Nakon što je lani ostvaren prvi suficit opće države u povijesti zemlje, od 0,9 posto BDP-a, hrvatske javne financije ostaju u dobrom stanju u 2018., ocjenjuju u EK.

Prihodi proračuna snažno rastu na krilima pozitivnih kretanja na tržištu rada i maloprodaje.

"Rashodi rastu zbog porasta plaća u javnom sektoru, što je djelomično nadoknađeno smanjivanjem troškova servisiranja duga i manjim od očekivanja javnim investicijama. No, očekuje se da će državi doći na naplatu jamstva odobrena brodogradilištima, a njihova vrijednost bi mogla premašiti 1 posto BDP-a u razdoblju od 2018. do 2019. Uglavnom zbog toga, ove godine očekuje se da će suficit opće države pasti na 0,2 posto BDP-a", ističe se u izvješću EK.

U 2019. u EK procjenjuju da će proračunski prihodi rasti sporije od nominalnog BDP-a zbog učinaka planirane porezne reforme, kojom će biti snižena opća stopa PDV-a na 13 posto za pojedine proizvode, kao i stope poreza na dohodak i socijalni doprinosi.

Rast rashoda trebao bi ostati ograničen, ponajviše zbog snažnog baznog učinka rasta plaća i kapitalnih transfera u 2018.

U EK stoga očekuju da će suficit proračuna opće države u 2019. porasti na 0,4 posto BDP-a, te ponovno pasti u 2020. na 0,1 posto BDP-a, uglavnom zbog rasta javnih investicija.

Potaknut proračunskim viškovima i rastom BDP-a, udjel javnog duga trebao bi snažno padati – ove godine na 73,5 posto BDP-a, iduće na 70,1 posto, a u 2020. na 68,2 posto BDP-a.

Na kraju 2017. godini udio javnog duga u BDP-u iznosio je 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012.

EK na kraju izvješća ističe da je rizik vezan uz te procjene mogućnost većih od očekivanja kapitalnih transfera posrnulim kompanijama.

Procjene EK o BDP-u u skladu s ostalima

I većina domaćih i stranih analitičara u ovoj godini očekuje blago usporavanje rasta gospodarstva u odnosu na lanjskih 2,9 posto.

Hrvatska narodna banka (HNB) nedavno je smanjila procjenu rasta BDP-a na 2,7 posto, s prethodnih 2,8 posto, dok Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) očekuje rast od 2,7 posto.

Najoptimističniji su analitičari Addiko banke i Ekonomskog instituta Zagreb, koji očekuju rast gospodarstva od 3 posto, dok Erste banka procjenjuje rast na 2,8 posto.

Analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) podigli su nedavno procjenu rasta s 2,3 na 2,6 posto.

Vlada je, pak, proračun za ovu godinu temeljila na procjeni rasta gospodarstva od 2,9 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Najbolje europske zemlje za početak poslovanja

20.11.2018.

Prvo mjesto zauzela je Hrvatima draga Irska, nakon nje slijedi Island, dok treće mjesto drži Švedska.

Vrijednost bitcoina pala ispod 100 milijardi dolara prvi put nakon godinu dana

16.11.2018.

Jutros je bitcoin na kriptovalutnim tržištima stajao 5.564,70 dolara, prema Coindesku. Usporedbe radi, cijena bitcoina je veći dio ove jeseni na tržištima varirala oko 6400 dolara.

Od Vladinih mjera profitirali samo milijunaši, kaos tek slijedi

07.11.2018.

Vladine mjere obustavile su ovrhe dulje od tri godine na računima na kojima šest mjeseci prije stupanja zakona na snagu (4. kolovoza). Među njima je i tisuću najvećih dužnika čiji je ukupan dug iznosio 15,3 milijardi kuna ili, prosječno, oko 15 milijuna k

Državna poticajna sredstva iz godine u godinu sve su niža

31.10.2018.

2015. godine uveden je promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava, a formula se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, uz korektivni faktor koji predstavlja nužnu prilagodbu na dužu ročnost.

Država prvi put skupila više poreza nego što je potrošila

24.10.2018.

DZS je objavio i da je na kraju 2017. hrvatski javni dug iznosio 283,3 milijarde kuna, pri čemu je udio tog duga u BDP-u pao na 77,5 posto, što je njegova najniža razina od 2012. godine, kada je iznosio 69,4 posto BDP-a.

Tag cloud

  1. 1823 članka imaju tag hrvatska
  2. 1854 članka imaju tag turizam
  3. 1506 članka imaju tag financije
  4. 1186 članka imaju tag izvoz
  5. 785 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 965 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 920 članka imaju tag trgovina
  8. 659 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 793 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag EU
  11. 861 članka imaju tag svijet
  12. 837 članka imaju tag industrija
  13. 839 članka imaju tag ict
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 558 članka imaju tag maloprodaja
  17. 525 članka imaju tag marketing
  18. 444 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 480 članka imaju tag tehnologija
  21. 333 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 239 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 320 članka imaju tag agrokor
  31. 287 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 318 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 362 članka imaju tag BDP