Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Svi 2018

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

Izvor: www.index.hr · Autor: K.K.  

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

BRUTO inozemni dug Hrvatske na kraju siječnja ove godine iznosio je 40 milijardi eura, što je za 2,1 milijardu ili 5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je potvrđen neprekidni niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od kraja 2015., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od nastavka razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji se bruto inozemni dug krajem siječnja spustio na 13,5 milijardi eura, za 5,3 posto, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Najviše pao dug kod privatnih poduzeća

Pritom je najviše pao vanjski dug u segmentu privatnih poduzeća, koji je na kraju siječnja iznosio 9,8 milijardi eura, što je 6 posto manje nego godinu dana ranije.

Padu bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju siječnja je bruto inozemni dug opće države iznosio 13,9 milijardi eura, što je za 820 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017.

„Iznadočekivani fiskalni pokazatelji rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

U siječnju je nastavljen i trend razduživanja financijskog sektora, odnosno banaka. U tom je sektoru bruto inozemni dug krajem siječnja iznosio 3,9 milijardi eura, što je za 416 milijuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.

„Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, navode analitičari RBA.

Očekuje se nastavak trenda pada bruto inozemnog duga

Poručuju i to da u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, i to zbog smanjenja zaduženosti svih ključnih sektora.

„Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

Ističu i to da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura euroobveznica izdanih 2011.

„Očekujemo da će ih Vlada refinancirati novim izdanjem i prije samog dospijeća. Uvjeti na međunarodnim financijskim tržištima indiciraju povoljnije uvjete zaduživanja i posljedično poboljšanje pokazatelja ino zaduženosti”, navode analitičari RBA.

Zaključuju kako bi se, uz očekivani rast gospodarstva, udio inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska sutra preuzima predsjedanje Vijećem Europe

17.05.2018.

Vijeće Europe koje danas broji 47 članica – sve europske zemlje osim Bjelorusije- najstarija je europska organizacija, osnovana 5. svibnja 1949. u Londonu s ciljem jačanja europskoga jedinstva te promicanja demokracij

Krajem ožujka u obrtima diljem Hrvatske radilo je preko 182.000 radnika

16.05.2018.

Broj zaposlenih u obrtu i samostalnim djelatnostima u ožujku je porastao za 2.747, ili 1,5 posto, pa je posljednjeg dana tog mjeseca u obrtu i samostalnim djelatnostima bilo ukupno 182.357 zaposlenih, pokazuju novi podaci državne statistike.

Prelazak sa kune na euro se može dogoditi u roku od pet do sedam godina

11.05.2018.

Uvođenje eura moglo bi imati malo izrazitiji učinak na građane s višom razinom dohotka, s obzirom na to da je udio dobara i usluga čije bi cijene mogle znatno porasti (primjerice ugostiteljske usluge, rekreativne i kulturne usluge) u njihovoj potrošačkoj

Pogledajte tko ima najbolje, a tko najlošije plaće u Hrvatskoj

07.05.2018.

Nakon višegodišnjeg mrtvila na tržištu rada u posljednje vrijeme svjedočimo nestašici radne snage i osjetnijem rastu plaća. Istražili smo kakva su primanja u pojedinim djelatnostima te koja su zanimanja najviše profitirala zbog sve naglašenije nestašice r

Nedostaje li zaista Hrvatskoj radne snage ili stotine tisuća ljudi radije sišu proračun nego rade?

04.05.2018.

Iako bi ljudi u Hrvatskoj htjeli imati standard kao na sjeveru Europe - Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Islandu - podaci o zaposlenosti i duljini radnog vijeka pokazuju da njima novac nije pao s neba, nego da iza njihova visokog životnog standarda stoji rad

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1778 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1151 članka imaju tag izvoz
  5. 754 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 909 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 793 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 469 članka imaju tag krediti
  19. 467 članka imaju tag tehnologija
  20. 308 članka imaju tag poticaji
  21. 374 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 290 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija