Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

07 Svi 2018

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

Izvor: www.index.hr · Autor: K.K.  

Bruto inozemni dug Hrvatske pao na 40 milijardi eura

BRUTO inozemni dug Hrvatske na kraju siječnja ove godine iznosio je 40 milijardi eura, što je za 2,1 milijardu ili 5 posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, čime je potvrđen neprekidni niz godišnjeg pada inozemnog duga koji datira od kraja 2015., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

„Najveći doprinos smanjenju vanjskog duga na godišnjoj razini došao je od nastavka razduživanja ostalih domaćih sektora, čiji se bruto inozemni dug krajem siječnja spustio na 13,5 milijardi eura, za 5,3 posto, nastavljajući pritom trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016.”, navode analitičari RBA u osvrtu na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Najviše pao dug kod privatnih poduzeća

Pritom je najviše pao vanjski dug u segmentu privatnih poduzeća, koji je na kraju siječnja iznosio 9,8 milijardi eura, što je 6 posto manje nego godinu dana ranije.

Padu bruto inozemnog duga značajno je doprinijelo i smanjenje vanjske zaduženosti javnog sektora. Na kraju siječnja je bruto inozemni dug opće države iznosio 13,9 milijardi eura, što je za 820 milijuna eura ili 5,6 posto manje u odnosu na isti mjesec 2017.

„Iznadočekivani fiskalni pokazatelji rezultirali su smanjenjem inozemnog duga opće države te razmjerno većom usmjerenošću države ka financiranju na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

U siječnju je nastavljen i trend razduživanja financijskog sektora, odnosno banaka. U tom je sektoru bruto inozemni dug krajem siječnja iznosio 3,9 milijardi eura, što je za 416 milijuna manje nego u istom lanjskom mjesecu.

„Razduživanje bankarskog sektora posljedica je relativno jeftinijih domaćih depozita, visoke domaće likvidnosti, ali i još uvijek potisnute potražnje za kreditima”, navode analitičari RBA.

Očekuje se nastavak trenda pada bruto inozemnog duga

Poručuju i to da u ovoj godini očekuju nastavak trenda pada bruto inozemnog duga na godišnjoj razini, i to zbog smanjenja zaduženosti svih ključnih sektora.

„Obzirom na obilje likvidnosti u sustavu u okruženju niskih kamatnih stopa, vjerojatno će segment poduzeća nastaviti dio svojih inozemnih obveza zanavljati zaduživanjem na domaćem tržištu”, navode analitičari RBA.

Ističu i to da početkom srpnja na naplatu dolazi 750 milijuna eura euroobveznica izdanih 2011.

„Očekujemo da će ih Vlada refinancirati novim izdanjem i prije samog dospijeća. Uvjeti na međunarodnim financijskim tržištima indiciraju povoljnije uvjete zaduživanja i posljedično poboljšanje pokazatelja ino zaduženosti”, navode analitičari RBA.

Zaključuju kako bi se, uz očekivani rast gospodarstva, udio inozemnog duga u bruto domaćem proizvodu (BDP) krajem godine mogao spustiti ispod 80 posto.


Komentari članka

Vezani članci

ICT najveća izvozna industrija u RH, evo koga je pretekao

16.07.2018.

Prihod ICT-a skočio na 36 milijardi kuna

Europska komisija smanjila procjenu rasta hrvatskog BDP-a

13.07.2018.

Europska komisija smanjila je u najnovijim prognozama procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na 2,6 posto, s prethodnih 2,8 posto, i poručila da će u ostatku godine rast podržavati domaća potražnja te da su rizici od Agrokora smanjeni.

Danas će se na svijetu objaviti više tekstova o Hrvatskoj nego ukupno u povijesti

12.07.2018.

Ljudi podsvjesno imidž koji ima reprezentacija prenose na sve nas Hrvate - upornost, borbenost i hrabrost.

Namirnice koje Hrvati najčešće konzumiraju su - voda i kava

11.07.2018.

Najčešće konzumirane namirnice u Hrvata su voda i kava, a najčešći su odabir za glavni dnevni obrok svinjsko i pileće meso, pečeni krumpir i tjestenina, pileća juha, miješana salata, bijeli i polubijeli kruh, jabuka te čaša mineralne vode ili piva.

Zašto su hrvatski nogometaši puno uspješniji od Hrvatske?

10.07.2018.

Gdje je razlika? Zašto jedna mala Hrvatska može biti tako uspješna u nogometu, a neuspješna je u svemu drugome, osim možda turizmu. Glavni je razlog – u nogometu nema političkih veza, rodijačkih zapošljavanja, namještanja javne nabave i ostavljanja nespos

Tag cloud

  1. 1774 članka imaju tag hrvatska
  2. 1799 članka imaju tag turizam
  3. 1491 članka imaju tag financije
  4. 1163 članka imaju tag izvoz
  5. 759 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 943 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 903 članka imaju tag trgovina
  8. 642 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 770 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 833 članka imaju tag industrija
  12. 820 članka imaju tag ict
  13. 812 članka imaju tag svijet
  14. 747 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 551 članka imaju tag maloprodaja
  17. 515 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 320 članka imaju tag poticaji
  21. 393 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 394 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 235 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 312 članka imaju tag agrokor
  30. 295 članka imaju tag hgk
  31. 284 članka imaju tag osijek
  32. 303 članka imaju tag eu fondovi
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 298 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 356 članka imaju tag BDP