Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Pro 2018

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 38,6 milijardi eura, što je 990 milijuna ili 2,5 posto manje nego godinu dana prije, pa je pao na najnižu razinu od listopada 2008., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

»Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. godine«, navodi se u osvrtu analitičara RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema navodima HNB-a, kreditne institucije su značajno poboljšale svoju neto inozemnu poziciju, što je uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone.

Osim toga, svoju inozemnu poziciju poboljšala je središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke.

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza se spustio na 13,6 milijardi eura, što je 5,5 posto manje nego godinu dana prije.

Pritom je, ističu analitičari RBA, nastavljen trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine.

S druge strane, bruto inozemni dug opće države porastao je za 2,9 posto na godišnjoj razini, pa je na kraju kolovoza iznosio 13,8 milijardi eura.

»Time su četvrti mjesec za redom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja, koja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016.«, navode analitičari RBA.

Do kraja godine očekuju nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora.

»Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu (dodatno podržana najvećem deviznom intervencijom HNB-a održanom početkom prosinca), što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora«, poručuju analitičari RBA.

Dodaju i to da je od 2012. godine i financijski sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika uslijed razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima.

Kako inozemni dug pada, a bruto domaći proizvod (BDP) raste, udio tog duga u BDP-u već je neko vrijeme u silaznoj putanji.

»Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u narednim godinama«, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj su porasle cijene gotovo svega

17.01.2019.

Usporedba prošlogodišnjeg prosinca i studenoga pokazuje kako su najviše porasle cijene alkoholnih pića i duhana, u prosjeku 4,2 posto, te cijene zdravlja za 0,1 posto. Istodobno su cijene komunikacija, obrazovanja i restorana i hotela ostale na razini iz

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Tag cloud

  1. 1844 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1512 članka imaju tag financije
  4. 1191 članka imaju tag izvoz
  5. 795 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 929 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 803 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 847 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 340 članka imaju tag poticaji
  22. 407 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 298 članka imaju tag hgk
  33. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast