Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Pro 2018

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

Izvor: www.novilist.hr · Autor: Hina  

Bruto inozemni dug Hrvatske na najnižoj je razini u zadnjih 10 godina

Bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju kolovoza 38,6 milijardi eura, što je 990 milijuna ili 2,5 posto manje nego godinu dana prije, pa je pao na najnižu razinu od listopada 2008., navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).

»Dinamika godišnjeg pada inozemnog duga traje još od prosinca 2015. godine«, navodi se u osvrtu analitičara RBA na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke (HNB).

Prema navodima HNB-a, kreditne institucije su značajno poboljšale svoju neto inozemnu poziciju, što je uobičajeno tijekom ljetnih mjeseci zahvaljujući snažnijem priljevu deviza tijekom središnjeg dijela turističke sezone.

Osim toga, svoju inozemnu poziciju poboljšala je središnja država, nakon što je u srpnju otplatila dospjelu obveznicu, navodi se u analizi RBA, objavljenoj u petak.

Smanjenje vanjskog duga na godišnjoj razini rezultat je smanjenja duga drugih monetarnih financijskih institucija, inozemnog duga ostalih domaćih sektora te ino duga središnje banke.

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora krajem kolovoza se spustio na 13,6 milijardi eura, što je 5,5 posto manje nego godinu dana prije.

Pritom je, ističu analitičari RBA, nastavljen trend razduživanja koji na godišnjoj razini datira od siječnja 2016. godine.

S druge strane, bruto inozemni dug opće države porastao je za 2,9 posto na godišnjoj razini, pa je na kraju kolovoza iznosio 13,8 milijardi eura.

»Time su četvrti mjesec za redom nastavljene pozitivne godišnje stope rasta. Rast bruto inozemnog duga na godišnjoj razini zabilježen je i kod izravnih ulaganja, koja bilježe pozitivnu godišnju stopu rasta od studenog 2016.«, navode analitičari RBA.

Do kraja godine očekuju nastavak inozemnog razduživanja svih ključnih sektora.

»Tome svakako pridonosi rekordna razina likvidnosti na lokalnom financijskom tržištu (dodatno podržana najvećem deviznom intervencijom HNB-a održanom početkom prosinca), što omogućava realnom sektoru povećanje aktivnosti financiranjem iz domaćih izvora«, poručuju analitičari RBA.

Dodaju i to da je od 2012. godine i financijski sektor znatno smanjio posudbe od inozemnih vjerovnika uslijed razmjerno jeftinijih domaćih depozita, visoke likvidnosti i još uvijek potisnute potražnje za kreditima.

Kako inozemni dug pada, a bruto domaći proizvod (BDP) raste, udio tog duga u BDP-u već je neko vrijeme u silaznoj putanji.

»Slijedom toga, očekujemo nastavak pada udjela bruto inozemnog duga u BDP-u i u narednim godinama«, zaključuju analitičari RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Stampedo rasta cijena: Kvadrat stana u dvije godine poskupio 800 eura

19.08.2019.

Tražene cijene stanova rasle su i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je i prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju iznosila 2890 eura. Prosječna cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1579 eur

Otkrivamo što je prava istina iza dramatičnih naslova o propasti hrvatskog turizma i praznim krevetima: evo što o ovogodišnjim brojkama kažu stručnjaci

14.08.2019.

Najlakše se pokvari želudac koji se puni lakomošću, govorili su stari i ne znajući koliko će se ta narodna mudrost potvrditi i pokazati točnom na turističkom ljetu 2019. godine.

Bruto inozemni dug gotovo 40 milijardi eura

14.08.2019.

Bruto inozemni dug Hrvatske je prema podacima Hrvatske narodna banke (HNB) na kraju travnja iznosio 39,9 milijardi eura, što je za 1,1 milijardu eura ili 2,9 posto više u odnosu na kraj 2018. godine.

Lipa prikupila 10 tisuća potpisa protiv novih poreza

12.08.2019.

Lipa poziva sve porezne obveznike da se uključe u javnu raspravu o novim porezima te putem službenog kanala poruče vladi što misle o ovom dijelu 4. kruga porezne reforme.

Pogledajte kolika je popunjenost apartmana u Hrvatskoj: Pa kome se to isplati?!

08.08.2019.

S ozbiljnijim oporavkom konkurenata, prije svega Turske ali i afričkih destinacija, vratila se i srpanjska rupa, koja se nadovezala na svibanjsku, a još je preostalo malo dana u kojima se to financijski može dobro nadoknaditi. U srpnju i kolovozu se i dal

Tag cloud

  1. 1934 članka imaju tag hrvatska
  2. 1959 članka imaju tag turizam
  3. 1548 članka imaju tag financije
  4. 1238 članka imaju tag izvoz
  5. 837 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1002 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 967 članka imaju tag trgovina
  8. 964 članka imaju tag svijet
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 681 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 903 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 860 članka imaju tag industrija
  14. 768 članka imaju tag menadžment
  15. 922 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 584 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 486 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 362 članka imaju tag poticaji
  22. 426 članka imaju tag obrazovanje
  23. 260 članka imaju tag potpore
  24. 392 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 342 članka imaju tag eu fondovi
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 299 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 378 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 342 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija