Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Velj 2020

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

Izvor: www.dw.com · Autor: Dalibor Dobrić  

Broj nezaposlenih u Hrvatskoj pada na rekordno niske razine, ali to je jako loša vijest

S 345 tisuća evidentiranih nezaposlenih na kraju 2013. godine, Hrvatska je pala na njih svega 128 tisuća na kraju 2019. godine. I dok se na površini to čini kao golem napredak, riječ je zapravo o katastrofi. Još 2017. godine smo pisali o tome kako se Hrvatska treba bojati pada nezaposlenosti, jer je on uzrokovan masovnim iseljavanjem. U tri godine stanje se još pogoršalo. Mada se gospodarstvo od 2015. godine oporavlja i jača, broj zaposlenih, prema upravo objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku povećao se s prosječnih 1,391 milijuna u 2015. na samo 1,518 milijuna u siječnju 2020. To je svega 127 tisuća zaposlenih više. Pad broja nezaposlenih je dakle puno veći od povećanja broja zaposlenih ili umirovljenih, što znači da se tržište rada prazni. Ostalo je bez najmanje sto tisuća ljudi.

I mada se iseljavanje građana nešto usporilo i dalje je riječ o desecima tisuća ljudi na godinu. Sve to relativno slabo useljavanje i sezonska strana radna snaga ne mogu nadoknaditi. Prema službenim podacima DZS-a, iz Hrvatske se u inozemstvo u 2018. odselilo 39.515 stanovnika, što je manje nego u 2017. kada ih se prema službenoj statistici odselilo 47.352, kaže dr. sc. Iva Tomić s Ekonomskog instituta Zagreb. Ističe, međutim, najvažniju činjenicu da među iseljenima dominiraju mlađe dobne skupine, odnosno da je gotovo polovina iseljenih u dobi između 20 i 40 godina starosti, dok je petina stara do 20 godina.

Nema ulaganja, tehnoloških inovacija…

„Osobe koje žive u inozemstvu šalju novac članovima obitelji u Hrvatskoj što ima pozitivne učinke na tekući BDP kroz rast potrošnje, odnosno na financiranje državnog proračuna kroz prihode od PDV-a. No, u oba slučaja doprinos bi bio znatno veći da se njihovi ukupni dohoci stječu u Hrvatskoj kroz rad za poslodavca ili samostalne poslovne aktivnosti. Nepovoljni učinci iseljavanja odražavaju se na financiranje zdravstvenog sustava i prvog mirovinskog stupa iz kojeg se isplaćuju mirovine postojećim umirovljenicima. Pri tome je opće poznato da dio iseljenih osoba direktno ili indirektno (preko članova obitelji) i dalje koristi usluge hrvatskog zdravstvenog sustava u čijem financiranju malo ili uopće ne sudjeluje“, upozorava dr. Ivanov.

Ističe da sve izraženiji manjak radne snage u mnogim djelatnostima ograničava korištenje postojećih proizvodnih i uslužnih kapaciteta, što demotivira i stvara nepovoljno okruženje za nova ulaganja, uključujući i nužne tehnološke inovacije kako bi se povećala produktivnost ukupne ekonomije.

Negativna strana povećanja plaća

S time se slaže i njen kolega s Ekonomskog fakulteta mag. sc. Krešimir Ivanda koji je u ranijem razgovoru za DW kazao da iako smanjivanje broja radnika znači porast plaća u nekim sektorima, taj porast ima negativne strane jer smanjuje kompetitivnost. „Porast plaća u poljoprivredi, beračima mandarina, bobičastog voća i slično, negativno bi utjecao i na već slabo kompetitivnu domaću poljoprivredu koja se teško bori s niskim cijenama stranog proizvoda."


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska među zemljama EU s najvećim rastom stope nezaposlenosti

03.07.2020.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u svibnju iznosila 8,9 posto i bila je viša za 0,8 postotnih bodova nego u travnju. Bez posla su prema Eurostatovim podacima bile ukupno 164 tisuće građana Hrvatske,

Rekordan pad nezaposlenosti u SAD-u u lipnju

03.07.2020.

Ekonomisti skok broja zaposlenih pripisuju vladinom programu za zaštitu radnih mjesta (PPP). Riječ je o zajmovima tvrtkama koji bi mogli djelomično biti oprošteni budu li iskorišteni za isplatu plaća. No, ta su sredstva gotovo iscrpljena, primjećuje Reute

Od 15 zemalja najpogođenijih padom turizma Hrvatska je na trećem mjestu

02.07.2020.

Svjetski turizam mogao bi izgubiti više od 1.200 milijardi američkih dolara ili 1,5 posto globalnog BDP-a nakon gotovo četiri mjeseca prekida zbog koronavirusa, a među 15 zemlja svijeta čiji bi BDP mogao najviše 'trpjeti' zbog gubitaka turizma Hrvatska je

Zašto ćemo dobiti silne milijarde iz EU? Jer će nas koronakriza najteže pogoditi

02.07.2020.

"Čini se da EU pokušava ubiti dvije muhe jednim udarcem, a to je sanirati utjecaj covida-19 na ekonomiju i eksploziju javnoga duga koja bi posljedično nastala, a više bi pogodila zemlje koje imaju više razine javnoga duga", ocjenjuje za Index Vedrana Prib

Prije točno sedam godina ušli smo u EU: Gdje smo bili tada, a gdje smo sada?

02.07.2020.

Hrvatska je proteklih godina znatno smanjila i nezaposlenost, ali smanjenje broja nezaposlenih ponajprije je posljedica otvaranja tržišta rada drugih članica EU za hrvatske radnike. Posljednja članica koja otvara svoje tržište rada za naše radnike je Aust

Tag cloud

  1. 2017 članka imaju tag hrvatska
  2. 2074 članka imaju tag turizam
  3. 1572 članka imaju tag financije
  4. 1297 članka imaju tag izvoz
  5. 1076 članka imaju tag svijet
  6. 869 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1016 članka imaju tag trgovina
  8. 1046 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 863 članka imaju tag investicije
  10. 719 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  11. 951 članka imaju tag ict
  12. 1003 članka imaju tag EU
  13. 695 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 892 članka imaju tag industrija
  15. 789 članka imaju tag menadžment
  16. 933 članka imaju tag kriza
  17. 611 članka imaju tag maloprodaja
  18. 572 članka imaju tag marketing
  19. 398 članka imaju tag poticaji
  20. 504 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 441 članka imaju tag obrazovanje
  23. 282 članka imaju tag potpore
  24. 367 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 359 članka imaju tag eu fondovi
  26. 406 članka imaju tag prehrambena industrija
  27. 382 članka imaju tag porezi
  28. 361 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 385 članka imaju tag hnb
  30. 439 članka imaju tag banke
  31. 314 članka imaju tag osijek
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 310 članka imaju tag opg
  35. 238 članka imaju tag koronavirus
  36. 386 članka imaju tag vlada
  37. 302 članka imaju tag hgk
  38. 347 članka imaju tag energetika
  39. 394 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici