Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Stu 2010

Brodari u prvih 9. mjeseci izvezli više od 2 milijarde kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Amir Kulenović  

Brodari u prvih 9. mjeseci izvezli više od 2 milijarde kuna

Prema poslovnim izvješćima četiriju najvećih brodarskih kompanija - Atlantske plovidbe, Tankerske plovidbe, Uljanik plovidbe te Jadroplova, u prvih devet mjeseci ove godine navedene tvrtke uprihodile su više od dvije milijarde kuna uz rast prihoda od 14 posto, dok im je dobit gotovo podvostručena.

Iako prilike na brodarskom tržištu, mjerene Baltic dry indeksom, još uvijek govore da se čitava djelatnost nalazi u lošem konjunkturnom razdoblju, hrvatski brodari ponovno su počeli pozitivno poslovati u djelatnosti koja je dominantno izvozna i u Hrvatsku donositi toliko potrebne devize. »Razdoblja konjunkture u brodarstvu znaju trajati i po nekoliko godina. U tekućoj konjunkturi, pritisci na industriju dolazili su i sa strane potražnje i sa strane ponude. Potražnja se u velikoj mjeri oporavila zahvaljujući u prvom redu kineskom rastu, koji je pridonio da se volumen svjetske trgovine roba nalazi nadomak razina iz pretkriznog razdoblja. Međutim, za industriju još uvijek određeni uteg predstavlja višak brodarskih kapaciteta te velika knjiga narudžbi novih brodova«, smatra analitičar Erste vrijednosnih papira Davor Špoljar. Pogledaju li se brojke, najbolje je u promatranom razdoblju poslovala Atlantska plovidba, koja je gubitak iz prvih devet mjeseci 2009. godine pretvorila u dobit, dok najlošije rezultate (neznatni rast prihoda te pad dobiti) ostvaruje splitski Jadroplov, koji je još uvijek u većinskom vlasništvu države. Sve četiri kompanije ove godine kupovale su nove brodove naručene u razdoblju povijesno najviših vozarina, no ni ti troškovi nisu utjecali na pozitivne rezultate, a svakako će im smanjenje prosječne starosti flote dobro doći kada se brodarski sektor u potpunosti oporavi.

»Gradnju brodova u domaćim brodogradilištima subvencionirala je država, što je svakako djelovalo stimulativno za tankerske kompanije, dok su brodograditelji u kineskim i korejskim brodogradilištima spuštali svoje već ugovorene cijene gradnje te izlazili u susret prijevoznicima rasutih tereta. Stoga je, u takvom okruženju, iako je inicijalno bilo ideja o otkazivanju narudžbi domaćih brodara, na kraju većina brodova bila i isporučena«, komentira Špoljar. Još jedan važan element u poslovanju brodara je i način ugovaranja vozarina. Iako to decidirano ne kažu u svojim izvješćima, Uljanik plovidba i Jadroplov najveći dio brodova zapošljavaju dugoročnim, time charter ugovorima s fiksnim vozarinama za čitavo vrijeme. Nasuprot njima, Atlantska i Tankerska plovidba pokušavaju maksimizirati profit kockajući se na spot-tržištu te ugovarajući prijevoze tereta na kraći rok. Iako im je takvo strateško opredjeljenje donijelo gubitke zbog dramatičnog pada vozarina nakon izbijanja globalne krize, dobit koju su ostvarili u razdoblju povoljne konjunkture, a i dobit iz triju kvartala ove godine pokazuju da se dobrim menadžmentom mogo postići i više profitne marže. »Odabir između spot i time charter poslovanja ovisi o očekivanjima o kretanju vozarina, ali i poslovnoj politici same kompanije. Kompanije nesklone riziku, koje imaju slabija očekivanja o budućem spot-kretanju vozarina, obično se priklanjaju poslovanju kroz time chartere.

Međutim, u takvom načinu poslovanju odriču se dijela dobiti koji može proizići iz eventualnog porasta vozarina«, smatra Špoljar. Iako domaći brodari kvalitetno posluju i konstantno povećavaju tonažu vlastite flote, država nije uspjela postići sinergijske efekte s brodogradilištima koja grcaju u dugovima. Nažalost, brodovi koji prevoze rasuti teret, a kojih je najviše u flotama hrvatskih tvrtki, puno su jeftiniji u Aziji te su investicije povezane s kupnjom brodova umjesto u hrvatske škverove otišle u Koreju i Kinu.


Komentari članka

Vezani članci

Maslinovo ulje iz Istre i Dalmacije preko Trsta u Kini i Japanu

18.03.2019.

Možemo konkurirati ostalima na hrvatskom i tržištu EU jer imamo jedinstvenu autohtonu sortu Oblica, kaže Ivica Miljak, direktor tvrtke Bilaja iz Marine kod Trogira. Koje još hrvatske tvrtke, u organizaciji HGK, nastupaju na Međunarodnom sajmu maslinovog u

Miroslav Mataušić: Frelimo čvarke vole u Bruxellesu i u Kini

18.03.2019.

Staro je vjerovanje da ćete, sanjate li da radite čvarke, živjeti dugo i sretno. Samoborac Mataušić je svoje snove pretvorio u stvarnost. Najveći je specijalizirani proizvođač čvaraka u Hrvatskoj, njegov obrt uz članove obitelji broji četrnaest zaposlenih

Span sklopio ugovor s Ukrajincima vrijedan 27 milijuna dolara

15.03.2019.

Ovaj je ugovor najveći IT ugovor u Ukrajini i ponosan sam što ga je dobila hrvatska tvrtka. Span se ovim ugovorom jako dobro pozicionirao i time je porasla vrijednost tvrtke. Valja voditi računa i o tome da je Metinvest najveća ukrajinska kompanija. Sad r

Testiranjima za posao ciljaju milijun dolara

14.03.2019.

Munjevit rast počeli bilježiti kad su se iz testova za programere proširili u testiranje projektnih menadžera, prodavača....

U Japan najviše izvozimo tunu i vina

12.03.2019.

S trećom svjetskom ekonomijom do sada smo slabo trgovali. Lani je razmjena dosegnula 100 milijuna dolara. Na sreću, više robe izvozimo nego što uvozimo.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1892 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1202 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 982 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 942 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 671 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 900 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 863 članka imaju tag ict
  13. 842 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 491 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 533 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 345 članka imaju tag poticaji
  22. 412 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 247 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 368 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 367 članka imaju tag BDP
  39. 328 članka imaju tag porezi
  40. 266 članka imaju tag investicija