Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Tra 2009

Brend-menadžeri: Igrači na visokoj cijeni

Izvor: www.liderpress.hr  

Brend-menadžeri: Igrači na visokoj cijeni

Robne su marke koje vodim poput moje djece. Zahvaljujući neprekidnoj brizi, dosljednosti i ulaganju u njih one se, poput djece, razvijaju, postaju snažnije, raste im vrijednosti i, na kraju, znatno sudjeluju u profitu kompanije - tim je riječima Marica Jakopović opisala svoj pristup funkciji voditeljice robnih marki u kompaniji Dukat te tako najbolje istaknula osnovne karakteristike tog zanimanja. Drugim riječima, poput brige o mališanima, brend-menadžeri, ako su posve autonomni u donošenju odluka, imaju veliku odgovornost prilikom upravljanja odrednicama brenda i prvi su na meti nezadovoljnih financijaša ako ih kojim slučajem konkurencija prešiša u popularnosti.

Draži posla
S druge strane u tome i jest draž posla jer su brend-menadžeri koji upravljaju nekim od najvrednijih domaćih, a još više globalnih, brendova igrači čije su vještine u današnje kompetitivno doba na visokoj cijeni. U teoriji, brend-menadžeri imaju zadatak pratiti kako tržište diše, istraživati njegov potencijal, ali i pratiti aktivnosti konkurencije. Uz pomoć prikupljenih podataka odlučuju o tome treba li lansirati novi proizvod, postaviti strategiju marke, politiku cijena, a zatim i komunicirati s proizvodnjom i prodajnom silom. U većim su strukturama funkcije brend-menadžera i direktora marketinga odijeljene, ali i usko povezane tako da pojedinci ili timovi iz oba odjela pripremaju, realiziraju i prate marketinške aktivnosti te na temelju prikupljenih analiza pripremaju marketinške proračune.

Naravno, sve te aktivnosti kontrolira uprava koja je, uostalom, zadužena za poslovne rashode i katkad treba biti uistinu dobar strateg i diplomat da bi se za neopipljivu imovinu, kao što je brend, uložila koja pinka više. Nažalost, potonja vještina potrebna je u mnogim domaćim kompanijama čiji je pristup tržištu, pa tako i proizvodima, ostao negdje daleko u prošlosti kad je brend zasjao nakon svojih prvih koraka. Drugim riječima, neki domaći brend-menadžeri priznali su da ‘odgajanje’ brenda najčešće otežava uskogrudnost čelnika kompanije, kojima je važno samo da brend zadrži staru slavu i da se, ako je ikako moguće, efekti postignu uza što manje odljeva iz blagajne.

Učenje
Na pitanje prati li domaće tržište ili funkcija brend-menadžera trendove sa Zapada, Jakopović ipak odgovara da je u Hrvatskoj upravljanje robnim markama na profesionalnoj razini. - Mnogo je primjera vrlo uspješnih robnih marki, posebno u prehrambenoj industriji, odnosno u FMCG sektoru. Ulaskom u sastav Lactalis grupe Dukatovim su zaposlenicima otvorena vrata stručnih, usko specijaliziranih internih edukacija gdje kontinuirano usavršavamo znanje i vještine. Upravo nas novo znanje motivirao i na mnoga nova zaduženja, često i operativna, ali to je posao brend-menadžmenta, koji volim i radim - objašnjava Jakopović, koja vodi marke SenSia, bioAktiv LGG te grupu aromatiziranih jogurta kao što su Frutisima i Yogsi. Slično misli i Anita Pavić, brend-menadžerica Bvlgarija iz tvrtke Everet, koja tvrdi da se osnova posla ne mijenja.

- Uzmemo li u obzir činjenicu konstantno pojačanih zahtjeva s tržišta, i zaduženja se automatizmom svakodnevno povećavaju. Mogućnost edukacije i ponuda u Hrvatskoj vezana uz voditelje robne marke posljednih je nekoliko godina raznolika i sve zastupljenija. Prednost dajem provjerenim učilištima koja su stekla kredibilitet u višegodišnjem iskustvu, ali mislim da je i dalje radno iskustvo presudno u ovom poslu - poručila je Pavić.

Također, bez obzira na to iz koje industrije dolazili, brend-menadžeri moraju se nositi sa sličnim zaduženjima, što ‘lovcima na glave’ olakšava posao. Naime, pokažu li se dobrim stratezima, brend-menadžeri postat će jako tražena ‘roba’ na tržištu sa sposobnosti da jednako uspješnu brend-priču u suradnji s upravom i agencijama ispričaju i u nekoj drugoj kompaniji. Kako je ispričala Marica Jakopović, dobar brend-menadžment može učiniti čuda, što je ona na svojoj koži iskušala prilikom lansiranja Dukat SenSije, koja je samo u tri mjeseca uspjela zauzeti velik dio kolača na tržištu funkcionalnih mliječnih napitaka. - Velikom uspjehu prethodile su opsežne pripreme, istraživanja, testiranja, logistička podrška i koordinirana izvedba na terenu - nastavila je Jakopović.

Teškoće
A nije li kriza izvrsno doba za brend-menadžere da dokažu svoje sposobnosti? Poznato je da kompanije u teška gospodarska vremena uglavnom režu marketinške troškove, što zbog manjih objava i kampanji otežava posao brend-menadžerima, koji moraju pronaći alate kojim bi osigurali dobru tržišnu poziciju.

- Gospodarska kriza mijenja ponašanje potrošača. Dio socijalno osjetljivijeg tržišta okreće se tradicionalnim i jeftinijim proizvodima. Ne želimo da se potrošač odrekne Dukatovih proizvoda, koji su dio njegove svakodnevice. Upravo zato i na premium proizvodima kao što su, primjerice, SenSia, bioAktiv LGG, Frutisima voćni jogurti i drugi provodimo akcije da bi bili dostupni i u vrijeme smanjene kupovne moći potrošača - otkrila je Jakopović.

Iako se za kategoriju luksuznih proizvoda govorilo da su otporni na recesiju, praksa je pokazala da i pritom treba biti dosjetljiv u privlačenju kupaca, ali i ‘bildanju’ brenda.
- Neosporivo je da je recesija zadnjih mjeseci zahvatila cijeli svijet, što se, naravno, osjeća i u Hrvatskoj. Veseli nas da bez obzira na sveprisutnu tematiku recesije naši klijenti i dalje ostaju vjerni brendu i svaki put uživaju isprobati nove Bvlgarijeve mirisne ‘dragulje’ - rekla je Pavić u maniri pravog brend-menadžera.


Komentari članka

Vezani članci

Kriza radne snage u građevini dosegla je vrhunac

11.09.2019.

Za područje graditeljstva u 2019. godini odobreno je 19.800 radnih mjesta za inozemne radnike, a prema podacima od 23. kolovoza, dostupnim u Ministarstvu unutarnjih poslova, od navedene brojke ostalo je 2245 slobodnih mjesta.

Ekonomisti očekuju recesiju već 2020. ili 2021. godine

19.08.2019.

Većina ekonomista očekuje recesiju u SAD-u u sljedeće dvije godine, pomaknuvši predviđanja za jednu godinu zbog poteza američke središnje banke, prema u ponedjeljak objavljenom istraživanju

„Crni dani gospodarstva“ koje u Njemačkoj gotovo nitko ne osjeća

09.08.2019.

Već i strani tisak nagađa kako gospodarstvo Njemačke gubi tlo pod nogama. Proizvodnja se smanjuje, najavljuju se i otpuštanja radnika. Ali Njemačkoj nije nipošto loše. Kako je to istovremeno moguće?

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Tag cloud

  1. 1935 članka imaju tag hrvatska
  2. 1962 članka imaju tag turizam
  3. 1549 članka imaju tag financije
  4. 1244 članka imaju tag izvoz
  5. 840 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1003 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 970 članka imaju tag svijet
  8. 968 članka imaju tag trgovina
  9. 833 članka imaju tag investicije
  10. 682 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 913 članka imaju tag ict
  12. 964 članka imaju tag EU
  13. 861 članka imaju tag industrija
  14. 769 članka imaju tag menadžment
  15. 561 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 585 članka imaju tag maloprodaja
  18. 547 članka imaju tag marketing
  19. 506 članka imaju tag tehnologija
  20. 488 članka imaju tag krediti
  21. 366 članka imaju tag poticaji
  22. 427 članka imaju tag obrazovanje
  23. 261 članka imaju tag potpore
  24. 346 članka imaju tag eu fondovi
  25. 394 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 439 članka imaju tag banke
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 349 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 422 članka imaju tag dzs
  30. 341 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 333 članka imaju tag agrokor
  32. 302 članka imaju tag osijek
  33. 379 članka imaju tag vlada
  34. 299 članka imaju tag hgk
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 348 članka imaju tag porezi
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 376 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija