Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

09 Sij 2018

Branje šparuga i gljiva uskoro bez straha od kazni

Izvor: www.glasistre.hr · Autor: Gabrijela Galić  

Branje šparuga i gljiva uskoro bez straha od kazni

Šparoge, kestenje, borovnice, kupine, šumske jagode, gljive kao i ostali šumski plodovi ubrani za osobnu upotrebu uskoro bi građanima trebali biti besplatni. Odnosno, moći će ih brati bez straha da će ih netko iz nadležne šumarije na čijem području ubiru plodove prirode, kazniti. Hrvatske šume prije četiri godine uvele su cjenik "nedrvnih šumskih proizvoda", odnosno proizvoda koji služe kao hrana ili lijek i to šumskih plodova, gljiva, biljki za prehranu, kao i ljekovitog, aromatičnog i začinskog bilja. Za osobnu upotrebu građani su, primjerice, dnevno mogli skupiti do dva kilograma šparoga, kilogram medvjeđeg luka.

Naknada za skupljanje bilja bila je uračunata u dozvolu koja za jedan dan skupljanja biljaka košta 10 kuna, za vikend 20 kuna, tjedan skupljanja 70, a za mjesec 150 kuna. Ako se te biljke prikupljaju u komercijalne svrhe, uz cijenu dozvole potrebno je platiti i naknadu koja, primjerice za stručak od 40 šparoga, odnosno stručak od 40 listova medvjeđeg luka iznosi tri kune plus PDV. Komercijalni skupljači s "ulovom" se trebaju vratiti u šumariju u kojoj plaćaju naknadu te dobivaju popratnicu kojom se potvrđuje porijeklo ubranih plodova.

Slobodan "ulov"

Kako se neslužbeno može čuti, Hrvatske šume su godišnje na ime dozvola za branje šumskih plodova i naknada ubirale 100-tinjak tisuća kuna što pokazuje da uvođenje obaveznih dozvola i nije imalo neku prođu na tržištu. U nadležnu šumariju po dozvolu vjerojatno su odlazili oni koje bi šumari zatekli u prekršaju s košaricom punom gljiva, šparoga ili nekih drugih šumskih plodova. Ubiranje plodova prirode bez valjane dozvole, i za osobne potrebe još je uvijek prekršaj za koji se može platiti od tisuću do sedam tisuća kuna kazne.

No, prema najavi Tomislava Tolušića, ministra poljoprivrede, Hrvatske šume do kraja siječnja trebale bi izmijeniti svoje akte te građanima omogućiti da šumske plodove za osobne potrebe ubiru bez ikakve naknade, kao što su mnogi to i do sada činili riskirajući da ih šumari kazne. Dodatno objašnjenje te najave iz Hrvatskih šuma za sada nismo dobili, no za očekivati je da će građanima koji za osobnu upotrebu prikupljaju ne samo samoniklo bilje, gljive, kestene, šumsko voće već i ljekovito bilje "ulov" u određenim količinama biti slobodan.

"Lani je bilo dosta vrganja i po šumi su bile horde ljudi. Ne može se sve to kontrolirati", veli Predrag Grubišić, tajnik uduge gljivara Ožujka iz Rijeke navodeći kako je u praksi teško kontrolirati poštuju li se pravila o ubiranju šumskih plodova. No, prema njegovim saznanjima najstrože kontrole su se provodile na području Primorsko-goranske županije. On kao i njegove kolege uredno imaju sezonsku dozvolu, ali ističe kako "za gljivare ne postoji sezona", već je ona cijele godine.

Manjkavost dozvola

Prema riječima našeg sugovornika manjkavost sustava je to što se dozvole izdaju samo za područje jedne šumarije. Stoga bi sustav trebalo mijenjati da se sa dozvolom može brati na području cijele Hrvatske. No, ukine li se obavezna dozvola za branje građanima, i gljivari će bez straha moći putovati i u šumama izvan svog mjesta boravišta brati vrganje, rujnice, lisičice, mrke trubače i druge gljive.

Trenutačno je najskuplja dozvola ona za mjesečno skupljanje tartufa za što treba izdvojiti 1.360 kuna, dok se za ostale gljive kreće od 10 kuna po danu do 200 kuna za sezonsku dozvolu. Za osobne potrebe, u košaricu se može napuniti do dva kilograma gljiva dnevno. Dozvoljena je količina gljiva za osobne potrebe do 2 kg. Za aromatično, ljekovito i začinsko bilje, poput stolisnika, sljeza, pelina, sikavice, preslice, smilja, gospine trave, imele, lavande, kadulje ili majčine dušice sezonska dozvola stoji 100, a dnevna 10 kuna. Dnevno se može ubrati do kilogram listova i cvjetova, dva kilograma stabljika, 10 kilograma plodova i pet komada podzemnih dijelova biljke. Za osobne potrebe sada se dnevno može nabrati i 10 kilograma kestena, oraha, lješnjaka, drijenka, kupina, malina, borovnica, šumskih jagoda za za dnevnu dozvolu plaća se 20 kuna, vikend dozvolu 30, a mjesečnu 200 kuna.

Još nije poznato hoće li Hrvatske šume ukinuti i naplatu korištenja šuma i šumskog zemljišta za odmor i rekreaciju. Naime, prema važećem cjeniku, primjerice, 20 kuna košta obiteljska dozvola za korištenje biciklističkih staza, odnosno 10 kuna dozvola za jednog biciklista.

Prodaja uz dopuštenje ministarstva

Godišnja dopuštenja za skupljanje samoniklih biljaka te samoniklih nadzemnih i podzemnih vrsta gljiva u komercijalne svrhe izdaje Ministarstvo zaštite okoliša i prirode i one su besplatne. Nadzor branja, sakupljanja i prodaje samoniklih divljih vrsta u nadležnosti je inspekcije zaštite prirode koja često djeluje preventivno, ali ako se radi o skupljanju strogo zaštićenih biljaka i gljiva, podnosi prekršajnu prijavu.


Komentari članka

Vezani članci

Šparoga u Italiji ima svoj specijalizirani sajam

13.08.2018.

Šparoga se trenutno proizvodi u svijetu na ukupno 210.000 hektara, a najveći proizvođač je Njemačka.

Davor Gašpar proizvodi sadnice za plantaže bijelog i crnog tartufa i kaže: Većina Slavonaca ne zna da svakodnevno gaze po tartufima

13.06.2018.

Diplomirani inženjer šumarstva Davor Gašpar prvi je i jedini u Hrvatskoj registrirani proizvođač sadnog materijala za podizanje plantaža za uzgoj tartufa i u kontinentalnom dijelu Hrvatske

Friške i ukusne Fridrihove gljive

08.05.2018.

Nakon posjeta Garešnici, pitoresknom moslavačkom mjestašcu, više nikada neozbiljno nećemo shvaćati izjavu kako nešto raste kao gljiva poslije kiše

Govorili su nam da šparoga neće uspijevati kod nas, no mi smo zaključili da bi moglo biti u redu i - upalilo je

02.05.2018.

Partneri Ines Dundović i Jan Marinac ove godine imaju prvu berbu šparoga, ali mladi i poduzetni uzgajaju i drugo sezonsko povrće. Planovi su im veliki, ali uopće se ne boje da će zacrtano ostvariti.

I dalje se držimo mišljenja "što je radio moj otac, moj djed, radit ću i ja"

02.03.2018.

I dalje smo preskloni ratarskim kulturama iako ekološka proizvodnja povrća, poput šparoga, donosi daleko veći profit, čulo se na skupu o ekološkom uzgoju u Vinkovcima.

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1817 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 905 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP