Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Pro 2017

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

Izvor: www.seebiz.eu · Autor: SEEbiz / Glas Slavonije  

Božićni konzumerizam zavladao gradovima i trgovinama

Hrvatska je zemlja apsurda, iako naravno nije jedina s takvim “pedigreom”. U Hrvatskoj naime gotovo četvrtina stanovništva živi na granici siromaštva, što međutim ne znači da oni koji novca imaju, makar i minimalno, ne troše enormne svote kuna i eura za kojekakve kunzumerističke užitke.

Tako eto bode oči podatak da će potrošnja u blagdanskom prosincu 2017. iznositi čak 12,5 milijardi kuna, što je u odnosu na isto razdoblje prošle godine više za 500 milijuna kuna, procjene su Hrvatske gospodarske komore. Među proizvodima koji se najviše kupuju za blagdane dječje su igračke, kozmetika, odjeća i obuća, hrana...
A da dolazi Božić prvo nas podsjete trgovci, koji već nakon Dušnog dana, 2. studenoga, a neki još i prije, ukrase svoje prostore i izloge i tako kreću s blagdanskom ponudom. I slobodno se možemo zapitati dolazi li nam to Božić svake godine sve ranije? A na nama je da do Nove godine, dakle puna dva mjeseca, samo trošimo i trošimo. I tako svake godine. Nekima se ta trgovačka agresija, koja se proširila i na gradske trgove u vrijeme adventa, sviđa, a nekima ne jer za njih Božić nije samo potrošnja. Naravno, takvi su u manjini.

A i svećenici su ti koji nas često kritiziraju zbog božićne šoping-groznice kojom ne slavimo Isusovo rođenje, nego razne trgovce. Božićni konzumerizam već je odavno, kao što smo rekli, zavladao gradovima i trgovinama. Borovi su okićeni, baš kao i izlozi. Dakle, to je ono vrijeme u godini, vrijeme blagdana, vrijeme darivanja, koje traje sve duže i duže, dok bi neki ipak voljeli da ljudi više poštuju kalendar, kako božićni ugođaj s vremenom ne bi izblijedio, piše Glas Slavonije.

“To je jednostavno komercijalni dio koji je prisutan, kako na tržištima Europe i svijeta, tako i kod nas. U posljednjih nekoliko godina Božić počinje već u jesen, tj. prodaja božićnih artikala. Iako mi naš showroom dekoriramo da bude spreman iza Dana mrtvih”, kaže suvlasnica jedne trgovine za prodaju blagdanskih dekoracija.

Božićno razdoblje je udarna sezona i marketinga pa marketinške tvrtke već tjednima rade na božićnoj komunikaciji. Što znači da se stvaraju sve one silne reklame koje su već davno krenule. To je igra koju prihvaćaju i kupci jer Božić u nama budi dobre emocije, a svi znamo da nam u ovo tužno i ne baš svečano vrijeme treba malo topline. Čak i ako nam siječanj, kao i uvijek, bude mnogo hladniji i ne baš tako sjajan.

Darivanje, posebice djece, odavno je vezano uz božićno i novogodišnje vrijeme, a o Božiću se međusobno darivaju djevojke i mladići, najbliža rodbina, dok radnici u tvrtkama očekuju od poslodavaca dar u vidu božićnice, smatrajući to zasluženom nagradom za svoj marljivi rad, navodi etnologinja Zorica Vitez. No, “za rasprodaju svega i svačega zlorabe se i likovi božićnih darovatelja: Svetog Nikole (6. prosinca) i Djeda Božićnjaka (25. prosinca). Lik djeda s crvenom kapom ima svoju povijest i sadašnjost, mijenjao je ime putujući kroz vrijeme i prostor, pojavio se i kao Djed Mraz”, podsjeća etnologinja.

Dodaje i da ga u nas zovu i Djedom Božićnjakom, ne znajući valjda da je božićnjak u nas ime božićnoga kruha.

“Usprkos svemu, taj nam je djedica drag zbog njegove ljubavi za djecu i dobrote darivanja, pa ga prihvaćamo, puštamo djecu da mu se vesele i dok mogu da u njega vjeruju. Crvena kapa i ukrašena platnena čizmica simboli su i rekviziti darivanja, sudionici bogate ponude prigodnih darova. O svemu tome svi znamo iz osobnog iskustva, iz agresivne reklame posredovanjem svih medija, reklamnih tiskovina za koje su premali naši poštanski sandučići, iz poruka koje stižu elektroničkom poštom”, ističe Vitez.

Užurbanost u predblagdansko vrijeme vidi se u cijeloj Hrvatskoj, a najveće gužve su u prodajnim centrima i supermarketima. Kupljene vrećice ne daju naslutiti da je prosječna plaća tek nešto viša od 6000 kuna. No, sve češća su i brojna pitanja baš u predblagdansko vrijeme: gube li se stari tradicijski običaji zbog sve izraženijeg konzumerizma, ali i troše li građani iznad svojih mogućnosti?

“Naravno da je zamjetno da ljudi znatno više kupuju nego običnim danima. Nama već u pojedinim odjelima nestaje čokolade, ali i nekih pripravaka za kolače. Kupuje se i dosta mesa, ali ipak se primjećuje da su to nešto manji iznosi od prošlih godina. Ali to ne čudi jer smo svi svjesni da se teško živi”, kaže trgovkinja iz jednog supermarketa. Dodaje da mnoge trgovine u prosincu utrže kao tijekom tri obična mjeseca.

A što bi Božić trebao biti, i je li doista to - nismo sigurni. Stihovi pjesme govore da je Božić vrijeme ljubavi i mira. Isus je kazao da ljubimo bližnjega svoga kao samoga sebe. Božić ne može doživjeti onaj tko nije u miru sa sobom, ali i sa svima oko sebe. Danas mnoštvo ljudi nije u miru, i to najčešće zbog materijalnih stvari. Bit Božića je istinski mir, pa onda i istinska radost. I to bi trebao značiti Božić.

“Na televiziji su samo reklame za Djeda Mraza, a gotovo nigdje nema Svete obitelji. Mislim da se to zaboravlja... Konzumerizam izjeda Europu. Pojednostavljeno rečeno, što je standard viši, to je manje vjere, manji natalitet, i to je vrlo mjerljivo. Kršćanstvo nije protiv materijalnoga, ali jest za umjerenost, jest za primat duhovnog nad materijalnim”, komentirao je za DW mons. prof. dr. Franjo Topić.

“Ne bi trebalo prevladavati materijalno nad duhovnim. Evo i prijedloga da, kad netko kupi dosta robe za svoju obitelj, neka nešto odvoji i za nekog siromaha. Treba se uz jelo Bogu pomoliti, otići na misu. Više puta smo u misnim molitvama Došašća molili: daj nam Bože, tako se služiti ovozemaljskim dobrima da zaslužimo nebeska”, kaže mons. Topić.

Da je upravo konzumerizam suvremena pošast, koja nerijetko ruši tradicijske vrijednosti, komentira i sociolog, prof. Slavo Kukić.

“Filozofija konzumerizma urušava cjelokupan sustav vrijednosti. Postaje uvriježeno da bez kupnje i potrošnje ništa nema značenje, odnosno, da to postaje početak i kraj, bit svega. Isto je i s Božićem”, kaže profesor Kukić.

On upozorava kako je danas sve izraženije smatranje da potrošnja uvjetuje i osigurava čak i društveni status.

“U protivnom”, komentira Kukić, “nailazi se na osudu i društvenu izolaciju. Tako je i Božić sve manje vjerski izraz prema Bogu, a sve više stanje konzumerizma i potrošnje koji znače društveni status i prestiž.”

Kukić ipak drži da su u manjim sredinama puno naglašeniji tradicionalni običaji koji se još donekle uspijevaju othrvati 'novom dobu', ali i tamo se sve češće gubi obilježje izvornog razloga za slavlje.


Komentari članka

Vezani članci

Lidl i Tommy s najboljim omjerom dobiti i prihoda

18.06.2018.

Veliko istraživanje poslovnog tjednika Lider o tisuću najvećih hrvatskih tvrtki u prošloj godini potvrdilo je višegodišnji status Tommyja kao najveće tvrtke u Dalmaciji i petog po veličini maloprodajnog lanca u zemlji

Šećer pao ispod 3,30 kuna zbog ukidanja kvota, trend je kupnja mesa na akcijama

30.05.2018.

Mljekari kažu da je cijena trajnih mlijeka u posljednje vrijeme porasla. Podsjetimo, zadavala je velike probleme domaćim proizvođačima kada je znala pasti i na 2,89 kn/l

Najveći outlet centar u Hrvatskoj otvara se 07. lipnja, najsretnije čekaju atraktivne nagrade

10.05.2018.

Investicija u Designer Outlet Croatia zajednički je pothvat tvrtke IKEA Centres i švicarskog Mutschler Outlet Holding AG, koje već surađuju u projektu Designer Outlet Algarve u Portugalu

Kako se jedan od najvećih poslodavaca u Dalmaciji bori protiv nedostatka radne snage?

04.05.2018.

Jednostavno - početniku se nudi plaća od četiri tisuće, a iskusan sezonac može zaraditi i 12 tisuća kuna

Kako su Istarski supermarketi od obiteljskog biznisa postali tvrtka s više od 540 radnika

04.05.2018.

Prije 16 godina Porečanin Ivica Milotić, vlasnik trgovačkog lanca Istarski supermarketi, koji je u usponu, nastavio je obiteljski biznis i od oca preuzeo vođenje jednog malog marketa živežnih namirnica u jednom od turističkih naselja porečkog hotelijera P

Tag cloud

  1. 1760 članka imaju tag hrvatska
  2. 1789 članka imaju tag turizam
  3. 1490 članka imaju tag financije
  4. 1158 članka imaju tag izvoz
  5. 757 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 942 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 900 članka imaju tag trgovina
  8. 633 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 767 članka imaju tag investicije
  10. 917 članka imaju tag EU
  11. 831 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 803 članka imaju tag svijet
  14. 746 članka imaju tag menadžment
  15. 913 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 514 članka imaju tag marketing
  18. 470 članka imaju tag krediti
  19. 471 članka imaju tag tehnologija
  20. 313 članka imaju tag poticaji
  21. 385 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 391 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 233 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 308 članka imaju tag agrokor
  31. 281 članka imaju tag osijek
  32. 301 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 295 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija