Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Pro 2008

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Gordana Petrovčić  

Božićna drvca: Kazna za nelegalnu sječu i prodaju od 1000 do 7000 kuna

Maloprodaja božićnih stabala počet će 15. prosinca. U prodaji će biti oko 500.000 smreka i jela. Cijene običnih smreka kretat će se od 30 kuna za manja stabla do 100 kuna za stabla od dva metra. Drvca u lončanicama bit će 30 do 40 posto skuplja, kao i silveri i druge kvalitetnije vrste.
U rasadnicima Hrvatskih šuma i privatnih proizvođača pri kraju je presađivanje jela i smreka u lončanice. Njihova prodaja, kažu u Hrvatskim šumama, baš i ne raste, jer su nešto skuplja, iako su, uz odgovarajuću njegu, trajna. U prosjeku se tako na svakih 10 posječenih stabala proda jedno u lončanici.
»Sječa smreka i jela počet će dan do dva prije isporuke na tržište. Neće se odjednom posjeći sva stabla namijenjena ovogodišnjoj prodaji, nego će se sjeći postupno da bi što dulje ostala svježa«, kaže Milan Žgela, stručni suradnik za rasadničarstvo u Hrvatskim šumama. Upravo u svježini Žgela vidi prednost domaćih stabala pred uvezenima.
Uvoz jela i smreka i dalje je velik, 30 do 40 posto. Uzgoj u rasadnicima Hrvatskih šuma pokriva 15 posto potreba tržišta, a privatni proizvođači 50 posto.
»Sadašnja proizvodnja još ne može zadovoljiti hrvatske potrebe. Ove godine imamo manjak običnih smreka koje su traženije jer im je cijena niža od cijene ostalih vrsta«, kaže Žgela. No, uvoz se osjetno smanjuje od 2003. godine, kada je omjer uvezenih u odnosu na domaća stabla bio 80 posto u korist uvezenih. Situacija se promijenila zahvaljujući povećanoj ponudi hrvatskih proizvođača.
U rasadnicima Hrvatskih šuma uzgajaju se obična i srebrna smreka, Pančićeva omorika, duglazija i jela.
»Predviđam da će Hrvatska u idućih pet do deset godina postati i izvoznik božićnih drvaca«, kaže Žgela.
Svi borovi na tržištu moraju imati markice koje izdaju Hrvatske šume. Zelenim markicama označavaju se domaća drvca, a crvenim uvezena.
Crnog tržišta više gotovo i nema, jer za prodaju treba imati rješenje o upisu u Registar proizvođača božićnih drvaca, koje izdaju uredi državne uprave i Grada Zagreba nadležni za poslove šumarstva.
Trgovci moraju imati preslik tog rješenja da bi se znalo podrijetlo robe.
Upisnik u Registar proizvođača i izdavanje markica smanjili su mogućnost ilegalnog uvoza. No, događa se da se drvca uvoze »legalno«, ali pod drugim nazivom uvezenog proizvoda. Ta drvca, međutim, nemaju markicu, pa je na inspekciji da tome stane na kraj. Kazna za nelegalnu sječu, prodaju i kupnju stabala kreće se od 1000 do 7000 kuna za fizičku osobu.
Uzgoj božićnih drvaca pridonio je gotovo potpunom prestanku nedopuštene sječe stabala po šumama.
»Ako do nje i dođe, ona je više hir pojedinaca, nego organizirana akcija. U rasadnicima Hrvatskih šuma za 30 kuna može se kupiti stablo smreke od jednog metra, pa se krađa iz rasadnika ili sječa u šumi ne isplati«, objašnjava Žgela.

Tretiranje kemijskim sredstvima nije štetno
Tijekom proizvodnje, drvca se uglavnom tretiraju insekticidima radi zaštite od insekata. Neki proizvođači tijekom vegetacije tretiraju jele i smreke dušičnim sredstvima da bi zimi imale što zelenije iglice. »Isparavanjem tih sredstava na višim temperaturama u zatvorenim prostorima mogu se stvarati neugodni mirisi. No, nema opasnosti za ljude«, objašnjava Žgela. Dio kemijskih sredstava daje se i za sprječavanje preranog opadanja iglica.

Prskanje produljuje svježinu stabala
Smreke su manje otporne na centralno grijanje od jela. No, i iglice na jelama će u grijanom prostoru izdržati dvadesetak dana. Biljkama u lončanicama također smeta centralno grijanje, pa ih se svakodnevno treba prskati da se nadoknadi vlaga. »U pravilu ne treba vodom natapati zemlju jer je biljka zimi u fazi mirovanja pa ne uzima vlagu iz tla«, objašnjava Žgela.


Komentari članka

Vezani članci

Maloprodaja u rujnu porasla ispod očekivanja

31.10.2017.

U rujnu je tako nastavljen pozitivni trend, s obzirom da potrošnja raste već 36 mjeseci zaredom, što nije zabilježeno od kada DZS vodi te podatke.

Todorića je zaustavilo tržište, a ne “uhljebi”: osvrt na prošli i uvod u novi tjedan

23.10.2017.

Danas se ipak uglavnom razumije da Agrokorovi financijski problemi nisu nastali u oblacima jer su imali realno utemeljenje u operativnoj neefikasnosti maloprodajne grane koju je konkurencija pomela. I to izgleda ne samo zbog kamata

Razorni grom online tržišta pogodio i H&M

09.10.2017.

Popularni švedski lanac odjeće ponovno je na prijelomnici. Dobit prije oporezivanja u trećem tromjesečju pala mu je za čak 20 posto. Pritišću ga goleme zalihe neprodane odjeće i val digitalizacije.

Lidl u Njemačkoj znatno jeftiniji nego u Hrvatskoj

25.09.2017.

Posljednjih se dana, otkako je završeno veliko istraživanje o kvaliteti hrane u Hrvatskoj i Njemačkoj, vode rasprave oko toga tko su glavni krivci što je u Hrvatskoj se značajno skuplje - proizvođači, trgovci ili distributeri.

Sloga podravska rast gradi na malim trgovinama i poznatim kupcima

31.07.2017.

Danas ima 72 prodavaonice na području dvije županije i 311 zaposlenih. Raste unatoč teškoćama jer u njemu vjeruju u kvalitetu domaćih dobavljača

Tag cloud

  1. 1685 članka imaju tag hrvatska
  2. 1720 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1115 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 619 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 887 članka imaju tag EU
  10. 701 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 731 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 724 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 499 članka imaju tag marketing
  18. 463 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 374 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 332 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 215 članka imaju tag potpore
  28. 310 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 286 članka imaju tag agrokor
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 277 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 274 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja