Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2018

Borba protiv korporativne korupcije konačno daje rezultata, no to bi se brzo moglo promijeniti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Borba protiv korporativne korupcije konačno daje rezultata, no to bi se brzo moglo promijeniti

Slučajevi podmićivanja oduvijek su bili kompliciran problem za države diljem svijeta. Prva prepreka bi bila što se najčešće radilo o poljuljanim sustavima u kojima pokvaren nije bio jedino političar koji je za svoje usluge primao mito, nego je nerijetko imao utjecaja i na snage reda i zakona. Novac bi završio na nekom inozemnom računu, do kojeg bi došao kroz nekoliko poreznih oaza, a i kad bi se isplata otkrila nije uvijek bilo lako dokazati da se radilo o mitu, odnosno isplati za neku izravnu protuuslugu. Uključe li se u jednadžbu i činjenice da se radi o međunarodnim odnosima, različitim pravnim sustavima, različitim standardima i jasno je koliko je ponekad teško otkriti i kazniti nemoralno ponašanje.

Unatoč tome, zahvaljujući utjecaju nekoliko faktora ovakva neetična praksa kod korporacija iz zapadnih zemalja u posljednjih desetak godina ipak se polako iskorjenjuje. A primjera o tome koliko je bila prisutna ima i više nego dovoljno. Njemački industrijski div Siemens je, primjerice, još prije desetak godina pristao na nagodbu s američkim i europskim vlastima vrijednu 1,6 milijardi dolara kako bi izbjegao podizanje optužnica i vjerojatno još puno višu kaznu da je njegov slučaj završio na sudu.

Od nešto svježijih slučajeva može se izdvojiti nordijska telekomunikacijska kompanija Telia, svojevremeno nastala spajanjem švedske Telije i finske Sonere, koja je lani kažnjena s gotovo milijardu dolara zbog podmićivanja u Uzbekistanu. Talijanska naftna kompanija Eni, i njen britansko-nizozemski pandan Shell optuženi su da su 2011. isplaćivali mito u Nigeriji i još se nalaze na sudu.

Švicarski farmaceutski div Novartis je nedavno priznao da je isplatio 1,2 milijuna dolara konzultantskoj kompaniji koja je preko odvjetnika povezana s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ne bi li unaprijed dobila informacije o planovima američkog predsjednika za tamošnje zdravstvo. Novartis se, uz to, već neko vrijeme nalazi pod istragom oko toga je li potplaćivao grčke političare ne bi li si osigurao bolji položaj na tamošnjem tržištu.

Dodatni dokaz o tome koliko podmićivanje može biti opasno je i slučaj švicarsko-francuskog proizvođača cementa LafargeHolcim. Kompanija je prije dvije godine optužena za financiranje naoružanih grupa koje su kontrolirale područje oko njene tvornice u Siriji. U LafargeHolcimu niti danas nisu sigurni u čijim je točno džepovima završio novac koji je trebao osigurati da će tvornica nastaviti funkcionirati pod svaku cijenu, i nije nemoguće da su zapravo financirali islamske teroriste.

Sličnih primjera ima još, a zajedničko im je da je riječ o kompanijama koje bi se teško odlučile na takve poteze u vlastitim državama, no uvelike su iskorištavale nestabilnu situaciju manje razvijenih pravnih sustava i apetit lokalnih moćnika. Istraživanje koje je, među svojim članicama, prije nekoliko godina objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) obuhvatilo je čak 427 procesuiranih slučajeva podmićivanja u razdoblju od 1999. do 2014.

U broju kažnjenih slučajeva, s njih čak 128, prednjačile su Sjedinjene Američke Države, a razlog za to leži u aktu donesenom još 1977.godine, odnosno Zakonu o inozemnom podmićivanju (Foreign Corrupt Practices Act) omogućio je američkim vlastima da procesuiraju bilo koju stranu kompaniju koja posluje u SAD-u ili ima izlistane dionice na nekoj od tamošnjih burzi.

U usporedbi s Amerikom Europa je dugo bila puno suzdržanija u kažnjavanju nemoralnog ponašanja. Dok je na domaćem tržištu vladao red, europske su korporacije u inozemstvu radile što su htjele. Njemačka je svojevremeno kompanijama čak omogućavala da isplaćeno mito odbiju od porezne osnovice. No, sve stroža regulativa pod kapom Europske unije i OECD-a ipak postaje sve prisutnija. Velika Britanija je novi zakon za borbu protiv podmićivanja donijela 2010., Francuska je to učinila lani, a očekuje se i dalje postroživanje pravnog okvira s, recimo, najavljenom zabranom anonimnih vlasnika kompanija.

Uz sve strožu vlastitu regulativu, na dokidanje nezakonitog poslovanja djeluje i promjena stava u javnosti. Francuski milijarder Vincent Bolloré je nedavno završio pod istragom kako bi se ispitalo je li prije desetak godina potplaćivao političare u Togu i Gvineji kako bi si tamo osigurao poslove upravljanja dvjema lukama. Bolloré je poznati francuski poduzetnik blizak vrhu francuske politike, a njegovo kratkotrajno uhićenje je poslalo jasnu poruku javnosti.

Uz to što im zakoni daju sve šire ovlasti državni organi u zapadnim zemljama se koriste i pravnim instrumentima kojima se ponešto odgađaju istrage i podizanje optužnica ne bi li se samim kompanijama omogućilo da provedu interne istrage ili se nagodile s državom. Britanski proizvođač aviomotora Rolls-Royce je na taj način platio više od 650 milijuna dolara kako bi izbjegao sudski proces oko optužbi za podmićivanje. Avioproizvođač Airbus se još prije dvije godine sam javio britanskim i francuskim vlastima priznajući da je lagao o mitu koje su isplaćivali konzultanti. Slučaj bi kompaniju mogao stajati čak 3 milijarde dolara, no kazna je mogla biti i puno viša da je sve završilo na sudu.

Zaustavljanje neetične prakse ubrzava se i pokretanjem istraga i sudskim procesima u državama gdje se mito isplaćivalo, a službenim državnim institucijama nerijetko u otkrivanju slučajeva pomažu i nevladine organizacije i mediji. Spomenuto istraživanje OECD-a pokazalo je da je podmićivanje najčešće i najizdašnije u sektoru rudarskih sirovina, a na drugom mjestu se nalaze logistika i transport. Po visini isplaćenog mita ovim sektorima konkurira trgovina, no u tom sektoru je ipak bitno manje slučajeva. S druge strane se, pak, nalazi građevinarstvo gdje je podmićivanje relativno često, ali su iznosi relativno niski, a donekle slična situacija vlada i u telekomunikacijama. Najniže mito i najrjeđe se podmićuje u poljoprivredi i u opskrbi vodom.

Usprkos pozitivnom trendu britanski tjednik The Economist ovih dana piše da bi takvim dobrodošlim promjenama uskoro mogao doći kraj. Jačanje nacionalističke retorike u globalnoj ekonomsko-političkoj sferi predstavlja opasnost za nastavak rasta pravnih standarda koji obično dolaze s demokratizacijom društava. Američki predsjednik Donald Trump je zakon iz 1977. već proglasio "groznim", a povukao je i SAD iz Inicijative o transparentnosti u rudarskoj industriji, petnaestak godina starog programa kojim se postavljaju standardi protiv podmićivanja u proizvodnji nafte, plina i rudnih sirovina.

Zapadne kompanije također su sve glasnije u prigovorima da im postroživanje regulative oduzima konkurentnost, i ograničava pristup pojedinim tržištima u Africi i još nekim državama, u odnosu na kompanije iz Rusije ili Kine gdje su standardi za poslovanje kompanija puno niži. Pojača li se pritisak tih kompanija, sadašnji pozitivan trend mogao bi usporiti ili se čak i preokrenuti. A tada bismo opet bili na putu prema sumnjivim bogatstvima i neravnopravnim tržištima. Nečemu što nam je, nažalost, i previše poznato.


Komentari članka

Vezani članci

Mito i korupcija prolaze nekažnjeno u 40 posto svjetskog izvoza

13.09.2018.

Neprihvatljivo je da je toliko svjetske trgovine podložno korupciji bez posljedica. Vlade su obećale implementirati i provoditi zakone protiv podmićivanja stranih službenika po OECD-ovim i UN-ovim konvencijama

Njemačka radi na nacionalnoj ‘crnoj listi’, zabrani poslovanja korumpiranih s državom

23.02.2017.

Njemačko ministarstvo ekonomije traži nacionalnu bazu podataka s ciljem lakše identifikacije i blokiranja poslovanja kompanija koje su prekršile zakon u poslovanju s državom

Hrvatska nazadovala za dva boda na ljestvici najkorumpiranijih država

26.01.2017.

Prema ocjeni Transparency Internationala sa sjedištem u Njemačkoj, na ljestvici od 176 država Hrvatska, prema Indeksu percepcije korupcije, Hrvatska je na 55-tom mjestu. Prošle je godine prikupila 49 bodova, što znači da je u odnosu na 2015-tu godinu Hrva

Franjo Luković: Ako izvrsnost nije formula uspjeha, tko će joj težiti?

22.12.2016.

Sistemska i strukturna korupcija ponavlja se iz jednog političkog ciklusa u drugi. Ta korupcija generira nefair utakmicu u kojoj se uspjeh ne postiže izvrsnošću, već naštimavanjem. Kao i u sportu, ako je sudac korumpiran, tko će biti korektan i truditi se

Vuk, dlaka, ćud: Tko je jamio, jamio je - the next generation

12.12.2016.

Hrvatska je, uz posrtanja, teturanja i promašene korake izbjegla masovna rezanja prava, otpuštanja i potpunu komercijalizaciju javnih usluga, pa opet nije – tko bi rekao – propala.

Tag cloud

  1. 1811 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1501 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 959 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 918 članka imaju tag trgovina
  8. 654 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 848 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 917 članka imaju tag kriza
  16. 556 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 431 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 330 članka imaju tag poticaji
  22. 401 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 285 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP