Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Lip 2018

Borba protiv korporativne korupcije konačno daje rezultata, no to bi se brzo moglo promijeniti

Izvor: www.tportal.hr · Autor: Karlo Vajdić  

Borba protiv korporativne korupcije konačno daje rezultata, no to bi se brzo moglo promijeniti

Slučajevi podmićivanja oduvijek su bili kompliciran problem za države diljem svijeta. Prva prepreka bi bila što se najčešće radilo o poljuljanim sustavima u kojima pokvaren nije bio jedino političar koji je za svoje usluge primao mito, nego je nerijetko imao utjecaja i na snage reda i zakona. Novac bi završio na nekom inozemnom računu, do kojeg bi došao kroz nekoliko poreznih oaza, a i kad bi se isplata otkrila nije uvijek bilo lako dokazati da se radilo o mitu, odnosno isplati za neku izravnu protuuslugu. Uključe li se u jednadžbu i činjenice da se radi o međunarodnim odnosima, različitim pravnim sustavima, različitim standardima i jasno je koliko je ponekad teško otkriti i kazniti nemoralno ponašanje.

Unatoč tome, zahvaljujući utjecaju nekoliko faktora ovakva neetična praksa kod korporacija iz zapadnih zemalja u posljednjih desetak godina ipak se polako iskorjenjuje. A primjera o tome koliko je bila prisutna ima i više nego dovoljno. Njemački industrijski div Siemens je, primjerice, još prije desetak godina pristao na nagodbu s američkim i europskim vlastima vrijednu 1,6 milijardi dolara kako bi izbjegao podizanje optužnica i vjerojatno još puno višu kaznu da je njegov slučaj završio na sudu.

Od nešto svježijih slučajeva može se izdvojiti nordijska telekomunikacijska kompanija Telia, svojevremeno nastala spajanjem švedske Telije i finske Sonere, koja je lani kažnjena s gotovo milijardu dolara zbog podmićivanja u Uzbekistanu. Talijanska naftna kompanija Eni, i njen britansko-nizozemski pandan Shell optuženi su da su 2011. isplaćivali mito u Nigeriji i još se nalaze na sudu.

Švicarski farmaceutski div Novartis je nedavno priznao da je isplatio 1,2 milijuna dolara konzultantskoj kompaniji koja je preko odvjetnika povezana s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, ne bi li unaprijed dobila informacije o planovima američkog predsjednika za tamošnje zdravstvo. Novartis se, uz to, već neko vrijeme nalazi pod istragom oko toga je li potplaćivao grčke političare ne bi li si osigurao bolji položaj na tamošnjem tržištu.

Dodatni dokaz o tome koliko podmićivanje može biti opasno je i slučaj švicarsko-francuskog proizvođača cementa LafargeHolcim. Kompanija je prije dvije godine optužena za financiranje naoružanih grupa koje su kontrolirale područje oko njene tvornice u Siriji. U LafargeHolcimu niti danas nisu sigurni u čijim je točno džepovima završio novac koji je trebao osigurati da će tvornica nastaviti funkcionirati pod svaku cijenu, i nije nemoguće da su zapravo financirali islamske teroriste.

Sličnih primjera ima još, a zajedničko im je da je riječ o kompanijama koje bi se teško odlučile na takve poteze u vlastitim državama, no uvelike su iskorištavale nestabilnu situaciju manje razvijenih pravnih sustava i apetit lokalnih moćnika. Istraživanje koje je, među svojim članicama, prije nekoliko godina objavila Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, Organisation for Economic Co-operation and Development) obuhvatilo je čak 427 procesuiranih slučajeva podmićivanja u razdoblju od 1999. do 2014.

U broju kažnjenih slučajeva, s njih čak 128, prednjačile su Sjedinjene Američke Države, a razlog za to leži u aktu donesenom još 1977.godine, odnosno Zakonu o inozemnom podmićivanju (Foreign Corrupt Practices Act) omogućio je američkim vlastima da procesuiraju bilo koju stranu kompaniju koja posluje u SAD-u ili ima izlistane dionice na nekoj od tamošnjih burzi.

U usporedbi s Amerikom Europa je dugo bila puno suzdržanija u kažnjavanju nemoralnog ponašanja. Dok je na domaćem tržištu vladao red, europske su korporacije u inozemstvu radile što su htjele. Njemačka je svojevremeno kompanijama čak omogućavala da isplaćeno mito odbiju od porezne osnovice. No, sve stroža regulativa pod kapom Europske unije i OECD-a ipak postaje sve prisutnija. Velika Britanija je novi zakon za borbu protiv podmićivanja donijela 2010., Francuska je to učinila lani, a očekuje se i dalje postroživanje pravnog okvira s, recimo, najavljenom zabranom anonimnih vlasnika kompanija.

Uz sve strožu vlastitu regulativu, na dokidanje nezakonitog poslovanja djeluje i promjena stava u javnosti. Francuski milijarder Vincent Bolloré je nedavno završio pod istragom kako bi se ispitalo je li prije desetak godina potplaćivao političare u Togu i Gvineji kako bi si tamo osigurao poslove upravljanja dvjema lukama. Bolloré je poznati francuski poduzetnik blizak vrhu francuske politike, a njegovo kratkotrajno uhićenje je poslalo jasnu poruku javnosti.

Uz to što im zakoni daju sve šire ovlasti državni organi u zapadnim zemljama se koriste i pravnim instrumentima kojima se ponešto odgađaju istrage i podizanje optužnica ne bi li se samim kompanijama omogućilo da provedu interne istrage ili se nagodile s državom. Britanski proizvođač aviomotora Rolls-Royce je na taj način platio više od 650 milijuna dolara kako bi izbjegao sudski proces oko optužbi za podmićivanje. Avioproizvođač Airbus se još prije dvije godine sam javio britanskim i francuskim vlastima priznajući da je lagao o mitu koje su isplaćivali konzultanti. Slučaj bi kompaniju mogao stajati čak 3 milijarde dolara, no kazna je mogla biti i puno viša da je sve završilo na sudu.

Zaustavljanje neetične prakse ubrzava se i pokretanjem istraga i sudskim procesima u državama gdje se mito isplaćivalo, a službenim državnim institucijama nerijetko u otkrivanju slučajeva pomažu i nevladine organizacije i mediji. Spomenuto istraživanje OECD-a pokazalo je da je podmićivanje najčešće i najizdašnije u sektoru rudarskih sirovina, a na drugom mjestu se nalaze logistika i transport. Po visini isplaćenog mita ovim sektorima konkurira trgovina, no u tom sektoru je ipak bitno manje slučajeva. S druge strane se, pak, nalazi građevinarstvo gdje je podmićivanje relativno često, ali su iznosi relativno niski, a donekle slična situacija vlada i u telekomunikacijama. Najniže mito i najrjeđe se podmićuje u poljoprivredi i u opskrbi vodom.

Usprkos pozitivnom trendu britanski tjednik The Economist ovih dana piše da bi takvim dobrodošlim promjenama uskoro mogao doći kraj. Jačanje nacionalističke retorike u globalnoj ekonomsko-političkoj sferi predstavlja opasnost za nastavak rasta pravnih standarda koji obično dolaze s demokratizacijom društava. Američki predsjednik Donald Trump je zakon iz 1977. već proglasio "groznim", a povukao je i SAD iz Inicijative o transparentnosti u rudarskoj industriji, petnaestak godina starog programa kojim se postavljaju standardi protiv podmićivanja u proizvodnji nafte, plina i rudnih sirovina.

Zapadne kompanije također su sve glasnije u prigovorima da im postroživanje regulative oduzima konkurentnost, i ograničava pristup pojedinim tržištima u Africi i još nekim državama, u odnosu na kompanije iz Rusije ili Kine gdje su standardi za poslovanje kompanija puno niži. Pojača li se pritisak tih kompanija, sadašnji pozitivan trend mogao bi usporiti ili se čak i preokrenuti. A tada bismo opet bili na putu prema sumnjivim bogatstvima i neravnopravnim tržištima. Nečemu što nam je, nažalost, i previše poznato.


Komentari članka

Vezani članci

Nije zbog siromaštva. Napravljeno je opsežno istraživanje kod hrvatskih iseljenika u Njemačku

02.04.2019.

Nemoral političkih elita, pravna nesigurnost, nepotizam i korupcija svakako su među glavnim razlozima za iseljavanje. Ako se otvori koje radno mjesto, tu većinom upadaju, slikovito kazano, ljudi s vezom ili pak oni koji imaju podobnu člansku iskaznicu

Zašto je u Hrvatskoj lopovluk postao društveno prihvatljiv?

02.04.2019.

U Hrvatskoj se često događa da građani ponovo biraju političare za koje je dokazano da su krali i varali. I mediji uglavnom vide grijehe onih iz političke opcije kojoj nisu skloni. Ima li izlaza iz toga začaranoga kruga?

Google u 2017. prebacio gotovo 20 milijardi eura u bermudski porezni raj

07.01.2019.

Tako Googleov vlasnik Alphabet već dulje od deset godina plaća porez na dobit ostvarenu izvan matičnog SAD-a po efektivnim jednoznamenkastim stopama, otprilike tri četvrtine nižim nego u zemljama u kojima ju je ostvario.

Mito i korupcija prolaze nekažnjeno u 40 posto svjetskog izvoza

13.09.2018.

Neprihvatljivo je da je toliko svjetske trgovine podložno korupciji bez posljedica. Vlade su obećale implementirati i provoditi zakone protiv podmićivanja stranih službenika po OECD-ovim i UN-ovim konvencijama

Njemačka radi na nacionalnoj ‘crnoj listi’, zabrani poslovanja korumpiranih s državom

23.02.2017.

Njemačko ministarstvo ekonomije traži nacionalnu bazu podataka s ciljem lakše identifikacije i blokiranja poslovanja kompanija koje su prekršile zakon u poslovanju s državom

Tag cloud

  1. 1897 članka imaju tag hrvatska
  2. 1914 članka imaju tag turizam
  3. 1524 članka imaju tag financije
  4. 1218 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 991 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 953 članka imaju tag trgovina
  8. 822 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 925 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 848 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 572 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 493 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 334 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 327 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija