Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2009

Bitka za svako radno mjesto

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Levak  

Bitka za svako radno mjesto

ERDUT – Stotinjak gospodarstvenika, ekonomista, bankara te predstavnika tvrtki i poduzetnika okupilo se jučer, na inicijativu osječko-baranjskog župana Krešimira Bubala, u sjedištu tvrtke Erdutski vinogradi kako bi zajedno pokušali pronaći rješenja za ublažavanje posljedica recesije. Iznesen je niz problema iz različitih područja gospodarstva, ali bez konkretnih rješenja. Mnogi su iskoristili priliku izraziti nezadovoljstvo državnom vlasti, ne samo zbog kašnjenja s donošenjem antirecesijskih mjera, već i dugogodišnjeg odnosa prema Slavoniji i Baranji. No, predstavnika Vlade – nije bilo.

- Ekonomsko vijeće osnovano je prekasno, kada se već dogodila havarija! EV bi dao mnogo bolje efekte da je formiran kada i Vlada. Neke sadašnje gospodarske probleme bilo je nemoguće izbjeći, ali bi ranijim mjerama zasigurno ublažilo posljedice, kazao je prof. dr. Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakultet i član EV-a, koji je predstavio 25 predloženih mjera za ublažavanje recesije. “Ponekad ista mjera ne znači isto za svaku tvrtku i istu regiju, pa želimo vidjeti što je naglasak za svaki sektor. Najveći problem u Osječkoj županiji je što zbog smanjene proizvodnje dolazi do viška radne snage i zato je sada najvažnije sačuvati što veći broj radnih mjesta”, dodao je, pozvavši osječko-baranjske gospodarstvenike da zajednički sa svojim prijedlozima istupe prema Vladi.

Kao tri glavna problema istaknuti su pad potražnje, skuplji novac u bankama te nelikvidnost, a u najtežem položaju su drvoprerađivačka i tekstilna industrija. I dok su neki pokušavali biti relativno optimistični i smireni (Vodovod Osijek, Belišće d.d.), većina je apelirala na državu i lokalnu samoupravu da im pomognu.

- Naša Vlada debelo kasni! Podsjeća me na hitnu pomoć koja dolazi na mjesto nesreće, gdje ozlijeđenom lipti krv, a ona izvadi knjigu i počne čitati kako se stavlja prvi zavoj, slikovito je opisao Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). S njim se složila i prof. dr. Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, naglasivši "da je ovakva inicijativa Županije dobra, ali mora biti depolitizirana i profesionalna". “Jedan od izlaza je potpora razvoju malih i srednjih poduzeća, posebno onih koji imaju interes, ali i kapacitet za rast. Takvih poduzeća u Hrvatskoj je, istina, samo tri posto, a u Osječkoj županiji i manje. No, to su ona koja investiraju u nove proizvode i nove tehnologije, imaju izvoznu orijentaciju i nova zapošljavanja”, procjenjuje prof. Singer.

Ivan Mihaljević, predsjednik Uprave osječke Hypo banke, pak naglasio je da će ta banka nizom mjera pomagati poduzetnike, ponajprije srednje i male. “Jasno nam je da neki ne mogu sada vraćati kredite, pa ćemo ih reprogamirati. Velikim poduzećima savjetujemo da odgode velike investicije, a manje potičemo na razvoj, jer je povrat sredstava brži i veći”, kaže. No, na pitanje hoće li povećavati kamate na kredite, odgovara: "Vidjet ćemo".


Komentari članka

Vezani članci

Spoznaje iz Slavonije: Nismo dovoljno svjesni koliko EU mijenja našu okolinu

29.04.2019.

Brojni primjeri u Slavoniji pokazuju da bi krajobraz bez projekata koje je Europska unija u cijelosti ili djelomično financirala od kada je Hrvatska njezina članica bio puno siromašniji.

Za Slavoniju, Baranju i Srijem do sada ugovoreni projekti vrijedni čak 9,7 milijardi kuna

17.04.2019.

Prvi put u deset godina izvoz poljoprivrednih proizvoda raste dvostruko brže od uvoza

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Gospodarstvo Hrvatske u 2018.: na površini dobro, ali nemojmo se zavaravati

31.12.2018.

Zagrebemo li ispod površine, Hrvatsku masovno napušta radno sposobno stanovništvo, a nedostatak radne snage ugrožava turističku sezonu. Pozitivnih događaja je malo, ali ih ipak ima.

Tag cloud

  1. 1898 članka imaju tag hrvatska
  2. 1915 članka imaju tag turizam
  3. 1526 članka imaju tag financije
  4. 1219 članka imaju tag izvoz
  5. 830 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 954 članka imaju tag trgovina
  8. 823 članka imaju tag investicije
  9. 674 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 927 članka imaju tag svijet
  11. 954 članka imaju tag EU
  12. 876 članka imaju tag ict
  13. 849 članka imaju tag industrija
  14. 761 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 522 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 573 članka imaju tag maloprodaja
  18. 543 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 494 članka imaju tag tehnologija
  21. 353 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 255 članka imaju tag potpore
  25. 387 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 335 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 376 članka imaju tag hnb
  29. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 335 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 294 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 345 članka imaju tag energetika
  35. 373 članka imaju tag vlada
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 332 članka imaju tag porezi
  39. 370 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija