Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Velj 2009

Bitka za svako radno mjesto

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Tomislav Levak  

Bitka za svako radno mjesto

ERDUT – Stotinjak gospodarstvenika, ekonomista, bankara te predstavnika tvrtki i poduzetnika okupilo se jučer, na inicijativu osječko-baranjskog župana Krešimira Bubala, u sjedištu tvrtke Erdutski vinogradi kako bi zajedno pokušali pronaći rješenja za ublažavanje posljedica recesije. Iznesen je niz problema iz različitih područja gospodarstva, ali bez konkretnih rješenja. Mnogi su iskoristili priliku izraziti nezadovoljstvo državnom vlasti, ne samo zbog kašnjenja s donošenjem antirecesijskih mjera, već i dugogodišnjeg odnosa prema Slavoniji i Baranji. No, predstavnika Vlade – nije bilo.

- Ekonomsko vijeće osnovano je prekasno, kada se već dogodila havarija! EV bi dao mnogo bolje efekte da je formiran kada i Vlada. Neke sadašnje gospodarske probleme bilo je nemoguće izbjeći, ali bi ranijim mjerama zasigurno ublažilo posljedice, kazao je prof. dr. Željko Turkalj, dekan Ekonomskog fakultet i član EV-a, koji je predstavio 25 predloženih mjera za ublažavanje recesije. “Ponekad ista mjera ne znači isto za svaku tvrtku i istu regiju, pa želimo vidjeti što je naglasak za svaki sektor. Najveći problem u Osječkoj županiji je što zbog smanjene proizvodnje dolazi do viška radne snage i zato je sada najvažnije sačuvati što veći broj radnih mjesta”, dodao je, pozvavši osječko-baranjske gospodarstvenike da zajednički sa svojim prijedlozima istupe prema Vladi.

Kao tri glavna problema istaknuti su pad potražnje, skuplji novac u bankama te nelikvidnost, a u najtežem položaju su drvoprerađivačka i tekstilna industrija. I dok su neki pokušavali biti relativno optimistični i smireni (Vodovod Osijek, Belišće d.d.), većina je apelirala na državu i lokalnu samoupravu da im pomognu.

- Naša Vlada debelo kasni! Podsjeća me na hitnu pomoć koja dolazi na mjesto nesreće, gdje ozlijeđenom lipti krv, a ona izvadi knjigu i počne čitati kako se stavlja prvi zavoj, slikovito je opisao Bernard Jakelić, zamjenik glavnog direktora Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). S njim se složila i prof. dr. Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost, naglasivši "da je ovakva inicijativa Županije dobra, ali mora biti depolitizirana i profesionalna". “Jedan od izlaza je potpora razvoju malih i srednjih poduzeća, posebno onih koji imaju interes, ali i kapacitet za rast. Takvih poduzeća u Hrvatskoj je, istina, samo tri posto, a u Osječkoj županiji i manje. No, to su ona koja investiraju u nove proizvode i nove tehnologije, imaju izvoznu orijentaciju i nova zapošljavanja”, procjenjuje prof. Singer.

Ivan Mihaljević, predsjednik Uprave osječke Hypo banke, pak naglasio je da će ta banka nizom mjera pomagati poduzetnike, ponajprije srednje i male. “Jasno nam je da neki ne mogu sada vraćati kredite, pa ćemo ih reprogamirati. Velikim poduzećima savjetujemo da odgode velike investicije, a manje potičemo na razvoj, jer je povrat sredstava brži i veći”, kaže. No, na pitanje hoće li povećavati kamate na kredite, odgovara: "Vidjet ćemo".


Komentari članka

Vezani članci

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (II dio)

12.02.2019.

Milan Deskar-Škrbić je u prvom tekstu o ocjenama učinaka pridruživanja pronašao značajno pozitivne (kratkoročne) trgovačke učinke kao i značajno pozitivne učinke na investicije, ali nije pronašao pozitivne dugoročne učinke na strana ulaganja i produktivno

Ekonomski i fiskalni učinci pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji (I dio)

12.02.2019.

Pet i pol godina nakon ulaska u EU skupilo se dovoljno iskustva za ocjenu učinaka članstva. Milan Deskar-Škrbić u dva nastavka sumira dobre i loše stvari, i podvlači crtu koja ističe dobru stranu salda nakon ulaska u EU

Gospodarstvo Hrvatske u 2018.: na površini dobro, ali nemojmo se zavaravati

31.12.2018.

Zagrebemo li ispod površine, Hrvatsku masovno napušta radno sposobno stanovništvo, a nedostatak radne snage ugrožava turističku sezonu. Pozitivnih događaja je malo, ali ih ipak ima.

U blokadi su 269.582 Hrvata

12.12.2018.

Po podacima Fine, u blokadi su krajem studenoga bile 7463 pravne osobe s ukupnim dugom od 7,5 milijarda kuna, od čega se na glavnicu odnosi 5,7 milijardi, a na kamatu 1,8 milijardi kuna

Rast hrvatskog BDP-a usporio u trećem tromjesečju, osobna potrošnja i dalje najveća sastavnica

28.11.2018.

Premda se u turizmu i dalje bilježe rekordni rezultati, rast je sporiji u odnosu na prošlu godinu.

Tag cloud

  1. 1862 članka imaju tag hrvatska
  2. 1894 članka imaju tag turizam
  3. 1513 članka imaju tag financije
  4. 1203 članka imaju tag izvoz
  5. 814 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 984 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 944 članka imaju tag trgovina
  8. 812 članka imaju tag investicije
  9. 672 članka imaju tag poduzetništvo
  10. 901 članka imaju tag svijet
  11. 946 članka imaju tag EU
  12. 864 članka imaju tag ict
  13. 844 članka imaju tag industrija
  14. 757 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 492 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 567 članka imaju tag maloprodaja
  18. 535 članka imaju tag marketing
  19. 482 članka imaju tag krediti
  20. 485 članka imaju tag tehnologija
  21. 348 članka imaju tag poticaji
  22. 413 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 249 članka imaju tag potpore
  26. 420 članka imaju tag dzs
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 343 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 327 članka imaju tag eu fondovi
  30. 329 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 324 članka imaju tag agrokor
  32. 292 članka imaju tag osijek
  33. 298 članka imaju tag hgk
  34. 341 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 369 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 330 članka imaju tag porezi
  39. 367 članka imaju tag BDP
  40. 266 članka imaju tag investicija