Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2010

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Daniel-Patrik Brčić  

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Grčka i Španjolska najavljuju, Francuska planira, Češka je završila, Finska bi željela, a Velika Britanija razmišlja o reformi mirovinskog sustava zbog snažnog udara globalne ekonomske krize na njihove prihode, piše u četvrtak francuski dnevni list Le Monde.

Iako je do njega došlo u jeku ekonomskih problema u Europi ovaj svojevrstan pokret nije potpuno nov. Potaknute starenjem stanovništva mnoge zemlje su se odlučile za promjene i prije krize koja je izbila u jesen 2008. godine, povećavajući starosnu granicu za odlazak u mirovinu, reformirajući način izračuna mirovina ili prenoseći dio mirovinske štednje na privatni sektor. U Njemačkoj je na primjer 2006. godine vlada predvidjela postepeno povećanje starosne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina između 2012. i 2029. godine. U Italiji je ta granica za muškarce 1995. pomaknuta s 57 na 65 godina, a primjena će početi 2013. godine.

Recesija je proces reforme mirovinskih fondova ubrzala na dva načina. S jedne strane oslabila je mirovinske sustave, a s druge učinila je reformu nužnom radi oporavka javnih financija brojnih zemalja. U vrijeme kada javni deficiti rastu, a dug ugrožava financijske perspektive godina koje dolaze, vlade zabrinjava kako će savladati stavku koja predstavlja veliki teret za proračun. U Velikoj Britaniji ti izdaci čine 5,7 posto, u Francuskoj 12,4 posto, a u Italiji čak 14 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Ekonomska kriza je, kažu stručnjaci, najprije u prvi plan stavila krhkost privatnih sustava, jer je pad burzi znatno smanjio vrijednost ulaganja mirovinskih fondova. Neke zemlje su iz toga izvukle radikalne zaključke, pa je Slovačka, koja je poticala učlanjenja u privatne fondove, omogućila radnicima povratak u javni mirovinski sustav. Osim nelikvidnosti, pritisak na javne fondove povećao je rast nezaposlenosti i posljedični pad uplata doprinosa. U zemljama u kojima su oni dominantni, reformu otežavaju politički problemi koje ona izaziva. Stručnjaci kažu da je, ipak, reforma nužna u borbi protiv zaduživanja.

"Reforma je hitna, ali nije za sadašnje vrijeme", kaže analitičarka Martine Durand.

Finska vlada naišla je na tu poteškoću kad je početkom 2009. pokušala podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je pred velikim otporom javnosti morala ustuknuti. Slična situacija je i u Španjolskoj, gdje je postojeći sistem održiv do 2023. godine. Zbog toga je vlada predložila da starosna granica bude podignuta sa 65 na 67 godina, ali se njenom planu protivi čak 84 posto Španjolaca, dok sindikati najavljuju prosvjede. Plan predviđa i povećanje radnog staža za izračun mirovine s 15 na 25, što bi značilo smanjenje prihoda za umirovljenike.

Češka je uspjela progurati svoj plan i od 1. siječnja starosna granica za odlazak u mirovinu postepeno će rasti da bi 2028. iznosila 65 godina za muškarce i žene bez djece i između 62 i 65 godina za majke.

U Velikoj Britaniji državni službenici i dalje imaju privilegirane mirovine, obično u visini dvije trećine plaće, dok se radnici u privatnom sektoru moraju zadovoljiti jedinstvenom državnom mirovinom u iznosu od 560 funti mjesečno na koju muškarci ostvaruju pravo sa 65, a žene sa 60 godina. Tome se dodaju, u manje od 40 posto slučajeva, sredstva iz privatnih mirovinskih fondova, ali je problem što su ti prihodi oslabili zbog pada cijene dionica na burzi u koje su oni ulagali. Britanski premijer Gordon Brown planira zamrznuti mirovine radnika u javnom sektoru, a David Cameron, čelnik oporbenih konzervativaca, želi ih ograničiti na 50.000 funti godišnje. Nijedan ne predviđa povećanje mirovina koje isplaćuje država, a konzervativci čak žele povećati starosnu granicu za njihovu isplatu.


Komentari članka

Vezani članci

Walt Disney za 52,4 milijarde dolara kupio Murdochov 21st Century Fox

15.12.2017.

Ovom prodajom završava više od pola stoljeća medijske ekspanzije vlasnika Foxa - Ruperta Murdocha, koji ima 86 godina.

U SAD-u je danas ukinuta neutralnost interneta, stručnjak je za Index objasnio što to znači

15.12.2017.

"Neutralnost interneta" je temeljno načelo koje zabranjuje internetskim pružateljima usluga da ubrzavaju, usporavaju, blokiraju ili naplaćuju bilo koji sadržaj, aplikaciju ili web stranicu kojoj potrošač želi prići.

Terorizam je utjecao na turističku sliku Hrvatske

14.12.2017.

Devastacija infrastrukture, usporavanje gospodarskog rasta, smanjenje potražnje za određenim proizvodima, restrikcije u trgovini, povišeni troškovi osiguranja, samo su neke od glavnih posljedica terorističkih aktivnosti

Apple kupuje Shazam za 400 milijuna dolara

13.12.2017.

Shazam je kompanija osnovana u Velikoj Britaniji 1999. godine, a korisnicima omogućuje prepoznavanje i kupnju glazbe putem pametnih telefona ili računala na temelju isječka glazbenog zapisa.

Disney želi za 60 milijardi dolara preuzeti Murdochovo medijsko carstvo

10.12.2017.

Američki mediji objavili su da bi Disney i Fox ovih dana mogli objaviti transakciju vrijednu desetke milijardi dolara kojom bi Walt Disney Co. preuzeo značajan dio kompanije 21st Century Fox, koja se nalazi u rukama poznatog australskog milijardera Rupert

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija