Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2010

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Daniel-Patrik Brčić  

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Grčka i Španjolska najavljuju, Francuska planira, Češka je završila, Finska bi željela, a Velika Britanija razmišlja o reformi mirovinskog sustava zbog snažnog udara globalne ekonomske krize na njihove prihode, piše u četvrtak francuski dnevni list Le Monde.

Iako je do njega došlo u jeku ekonomskih problema u Europi ovaj svojevrstan pokret nije potpuno nov. Potaknute starenjem stanovništva mnoge zemlje su se odlučile za promjene i prije krize koja je izbila u jesen 2008. godine, povećavajući starosnu granicu za odlazak u mirovinu, reformirajući način izračuna mirovina ili prenoseći dio mirovinske štednje na privatni sektor. U Njemačkoj je na primjer 2006. godine vlada predvidjela postepeno povećanje starosne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina između 2012. i 2029. godine. U Italiji je ta granica za muškarce 1995. pomaknuta s 57 na 65 godina, a primjena će početi 2013. godine.

Recesija je proces reforme mirovinskih fondova ubrzala na dva načina. S jedne strane oslabila je mirovinske sustave, a s druge učinila je reformu nužnom radi oporavka javnih financija brojnih zemalja. U vrijeme kada javni deficiti rastu, a dug ugrožava financijske perspektive godina koje dolaze, vlade zabrinjava kako će savladati stavku koja predstavlja veliki teret za proračun. U Velikoj Britaniji ti izdaci čine 5,7 posto, u Francuskoj 12,4 posto, a u Italiji čak 14 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Ekonomska kriza je, kažu stručnjaci, najprije u prvi plan stavila krhkost privatnih sustava, jer je pad burzi znatno smanjio vrijednost ulaganja mirovinskih fondova. Neke zemlje su iz toga izvukle radikalne zaključke, pa je Slovačka, koja je poticala učlanjenja u privatne fondove, omogućila radnicima povratak u javni mirovinski sustav. Osim nelikvidnosti, pritisak na javne fondove povećao je rast nezaposlenosti i posljedični pad uplata doprinosa. U zemljama u kojima su oni dominantni, reformu otežavaju politički problemi koje ona izaziva. Stručnjaci kažu da je, ipak, reforma nužna u borbi protiv zaduživanja.

"Reforma je hitna, ali nije za sadašnje vrijeme", kaže analitičarka Martine Durand.

Finska vlada naišla je na tu poteškoću kad je početkom 2009. pokušala podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je pred velikim otporom javnosti morala ustuknuti. Slična situacija je i u Španjolskoj, gdje je postojeći sistem održiv do 2023. godine. Zbog toga je vlada predložila da starosna granica bude podignuta sa 65 na 67 godina, ali se njenom planu protivi čak 84 posto Španjolaca, dok sindikati najavljuju prosvjede. Plan predviđa i povećanje radnog staža za izračun mirovine s 15 na 25, što bi značilo smanjenje prihoda za umirovljenike.

Češka je uspjela progurati svoj plan i od 1. siječnja starosna granica za odlazak u mirovinu postepeno će rasti da bi 2028. iznosila 65 godina za muškarce i žene bez djece i između 62 i 65 godina za majke.

U Velikoj Britaniji državni službenici i dalje imaju privilegirane mirovine, obično u visini dvije trećine plaće, dok se radnici u privatnom sektoru moraju zadovoljiti jedinstvenom državnom mirovinom u iznosu od 560 funti mjesečno na koju muškarci ostvaruju pravo sa 65, a žene sa 60 godina. Tome se dodaju, u manje od 40 posto slučajeva, sredstva iz privatnih mirovinskih fondova, ali je problem što su ti prihodi oslabili zbog pada cijene dionica na burzi u koje su oni ulagali. Britanski premijer Gordon Brown planira zamrznuti mirovine radnika u javnom sektoru, a David Cameron, čelnik oporbenih konzervativaca, želi ih ograničiti na 50.000 funti godišnje. Nijedan ne predviđa povećanje mirovina koje isplaćuje država, a konzervativci čak žele povećati starosnu granicu za njihovu isplatu.


Komentari članka

Vezani članci

Amazon otvara novo skladište i zapošljava više od 2800 radnika

16.07.2019.

Time bi do kraja godine broj Amazonovih radnika na više od 35 lokacija u Njemačkoj premašio 20 tisuća. Novo skladište, trinaesto po redu u Njemačkoj, bit će izgrađeno u Moenchengladbachu

Globalna potrošnja na oglašavanje porast će za 4,6 %, nešto slabije u odnosu prema prethodnim procjenama

11.07.2019.

Internetsko će oglašavanje predstavljati 52 posto globalnih troškova oglašavanja u 2021. godini, što bi bio prvi put da premašuje granicu od 50 %. Izvješće se podudara s vremenima kad tvrtke za oglašavanje, uključujući tržišnog lidera WPP, bilježe preusmj

British Airwaysu zbog hakiranja drakonska kazna po GDPR-u

09.07.2019.

Velika Britanija naumila je kazniti svoju zrakoplovnu kompaniju sa čak 183 milijuna funti zbog lanjskog slučaja hakerskog napada i kompromitiranja privatnih podataka korisnika

Europska komisija inovatorima stavlja na raspolaganje više od 2 milijarde eura

04.07.2019.

Europska komisija u suradnji s Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (HAMAG-BICRO), Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta, Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Europskom poduzetničkom mrežom, predstavila je unapr

Toplinski stres mogao bi rezultirati gubitkom 80 milijuna radnih mjesta do 2030.

03.07.2019.

Sve veće vrućine uzrokovane klimatskim promjenama mogle bi dovesti do gubitka oko 80 milijuna radnih mjesta do 2030. godine, a najteže bi mogle biti pogođene siromašne zemlje, upozorili su u utorak iz Ujedinjenih naroda

Tag cloud

  1. 1920 članka imaju tag hrvatska
  2. 1941 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 961 članka imaju tag trgovina
  8. 952 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 679 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 961 članka imaju tag EU
  12. 896 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 580 članka imaju tag maloprodaja
  18. 545 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 503 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 423 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija