Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

18 Velj 2010

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Izvor: www.bankamagazine.hr · Autor: Daniel-Patrik Brčić  

Bitka protiv kolapsa mirovinskih sustava

Grčka i Španjolska najavljuju, Francuska planira, Češka je završila, Finska bi željela, a Velika Britanija razmišlja o reformi mirovinskog sustava zbog snažnog udara globalne ekonomske krize na njihove prihode, piše u četvrtak francuski dnevni list Le Monde.

Iako je do njega došlo u jeku ekonomskih problema u Europi ovaj svojevrstan pokret nije potpuno nov. Potaknute starenjem stanovništva mnoge zemlje su se odlučile za promjene i prije krize koja je izbila u jesen 2008. godine, povećavajući starosnu granicu za odlazak u mirovinu, reformirajući način izračuna mirovina ili prenoseći dio mirovinske štednje na privatni sektor. U Njemačkoj je na primjer 2006. godine vlada predvidjela postepeno povećanje starosne granice za umirovljenje sa 65 na 67 godina između 2012. i 2029. godine. U Italiji je ta granica za muškarce 1995. pomaknuta s 57 na 65 godina, a primjena će početi 2013. godine.

Recesija je proces reforme mirovinskih fondova ubrzala na dva načina. S jedne strane oslabila je mirovinske sustave, a s druge učinila je reformu nužnom radi oporavka javnih financija brojnih zemalja. U vrijeme kada javni deficiti rastu, a dug ugrožava financijske perspektive godina koje dolaze, vlade zabrinjava kako će savladati stavku koja predstavlja veliki teret za proračun. U Velikoj Britaniji ti izdaci čine 5,7 posto, u Francuskoj 12,4 posto, a u Italiji čak 14 posto bruto društvenog proizvoda (BDP).

Ekonomska kriza je, kažu stručnjaci, najprije u prvi plan stavila krhkost privatnih sustava, jer je pad burzi znatno smanjio vrijednost ulaganja mirovinskih fondova. Neke zemlje su iz toga izvukle radikalne zaključke, pa je Slovačka, koja je poticala učlanjenja u privatne fondove, omogućila radnicima povratak u javni mirovinski sustav. Osim nelikvidnosti, pritisak na javne fondove povećao je rast nezaposlenosti i posljedični pad uplata doprinosa. U zemljama u kojima su oni dominantni, reformu otežavaju politički problemi koje ona izaziva. Stručnjaci kažu da je, ipak, reforma nužna u borbi protiv zaduživanja.

"Reforma je hitna, ali nije za sadašnje vrijeme", kaže analitičarka Martine Durand.

Finska vlada naišla je na tu poteškoću kad je početkom 2009. pokušala podići starosnu granicu za odlazak u mirovinu, ali je pred velikim otporom javnosti morala ustuknuti. Slična situacija je i u Španjolskoj, gdje je postojeći sistem održiv do 2023. godine. Zbog toga je vlada predložila da starosna granica bude podignuta sa 65 na 67 godina, ali se njenom planu protivi čak 84 posto Španjolaca, dok sindikati najavljuju prosvjede. Plan predviđa i povećanje radnog staža za izračun mirovine s 15 na 25, što bi značilo smanjenje prihoda za umirovljenike.

Češka je uspjela progurati svoj plan i od 1. siječnja starosna granica za odlazak u mirovinu postepeno će rasti da bi 2028. iznosila 65 godina za muškarce i žene bez djece i između 62 i 65 godina za majke.

U Velikoj Britaniji državni službenici i dalje imaju privilegirane mirovine, obično u visini dvije trećine plaće, dok se radnici u privatnom sektoru moraju zadovoljiti jedinstvenom državnom mirovinom u iznosu od 560 funti mjesečno na koju muškarci ostvaruju pravo sa 65, a žene sa 60 godina. Tome se dodaju, u manje od 40 posto slučajeva, sredstva iz privatnih mirovinskih fondova, ali je problem što su ti prihodi oslabili zbog pada cijene dionica na burzi u koje su oni ulagali. Britanski premijer Gordon Brown planira zamrznuti mirovine radnika u javnom sektoru, a David Cameron, čelnik oporbenih konzervativaca, želi ih ograničiti na 50.000 funti godišnje. Nijedan ne predviđa povećanje mirovina koje isplaćuje država, a konzervativci čak žele povećati starosnu granicu za njihovu isplatu.


Komentari članka

Vezani članci

Prodaja europskih automobila u listopadu je bila na najvišoj razini u 10 godina

19.11.2019.

Proteklih godina su proizvođači imali poteškoća s prilagodbom strogim uvjetima kada se radi o zagađenju zraka koji su stupili na snagu 1. rujna 2018. godine. To je pak dovelo do smanjenja prodaje od čak sedam posto u rujnu prošle godine.

Okrenuo se biznisu s tenisicama i zaradio milijarde, njegov novi proizvod uistinu je inovativan

18.11.2019.

Kanye-ova najnovija Yeezy tenisica proizvedena je dijelom od algi kao dio koraka brenda prema održivosti

Div sportske odjeće i obuće prekinuo suradnju s Amazonom: 'Niste poštovali dogovor'

14.11.2019.

Jedan od najvećih proizvođača sportske odjeće i obuće Nike odlučio je prekinuti suradnju s Amazonom

Švicarska vlada htjela ukinuti nacionalne rezerve kave, javnost uznemirena

13.11.2019.

Vlada je uznemirila ljubitelje kave u travnju kada je poručila da više neće skladištiti kavu, što je desetljećima radila uz šećer, jestiva ulja i hranu za životinje, nakon što je zaključila da niskokalorični napitak nije od vitalnog značaja za život te zb

Adidas zatvara dvije tvornice u Njemačkoj i SAD-u, nastavlja proizvodnju u Aziji

12.11.2019.

Njemačka je kompanija otvorila te tvornice kako bi u što kraćem roku na glavna tržišta isporučivala nove sportske linije odjeće i obuće. Dodatni su razlozi bili rast plaća u Aziji i veći troškovi dostave u tu regiju.

Tag cloud

  1. 1952 članka imaju tag hrvatska
  2. 1981 članka imaju tag turizam
  3. 1552 članka imaju tag financije
  4. 1255 članka imaju tag izvoz
  5. 854 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 992 članka imaju tag svijet
  7. 980 članka imaju tag trgovina
  8. 1011 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 843 članka imaju tag investicije
  10. 686 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 922 članka imaju tag ict
  12. 974 članka imaju tag EU
  13. 865 članka imaju tag industrija
  14. 586 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 771 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 593 članka imaju tag maloprodaja
  18. 552 članka imaju tag marketing
  19. 509 članka imaju tag tehnologija
  20. 490 članka imaju tag krediti
  21. 368 članka imaju tag poticaji
  22. 432 članka imaju tag obrazovanje
  23. 400 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 349 članka imaju tag eu fondovi
  25. 262 članka imaju tag potpore
  26. 350 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 380 članka imaju tag hnb
  29. 351 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 424 članka imaju tag dzs
  31. 306 članka imaju tag osijek
  32. 333 članka imaju tag agrokor
  33. 380 članka imaju tag vlada
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 355 članka imaju tag porezi
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 341 članka imaju tag recesija
  39. 380 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija