Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Kol 2017

Birokracija i dalje koči hrvatsko gospodarstvo

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Marko MANDIĆ  

Birokracija i dalje koči hrvatsko gospodarstvo

Sedam dugih tjedana trajala je borba s birokracijom i papirologijom mladog Nicholasa Johnsa Daviesa, državljanina Walesa koji se nedavno službeno zaposlio u osječkoj IT tvrtki Inchoo, nakon što je ostvario pravo na radnu i boravišnu dozvolu u Hrvatskoj.

Taj je slučaj potaknuo opsežno istraživanje o cjelokupnom procesu koji moraju proći hrvatski poslodavci pri zapošljavanju stranih radnika, ali i o tome na što se stranci moraju pripremiti nakon dolaska u Hrvatsku i njezino tržište rada.

Prije svega, treba naglasiti da se strani radnici nakon dolaska u Hrvatsku svrstavaju u tri kategorije – državljane zemalja Europskog gospodarskog područja (EGP – zemlje Europske unije, uključujući Norvešku, Island, Lihtenštajn i Švicarsku Konfederaciju); državljane zemalja Europske unije na koje se primjenjuju mjere reciprociteta, odnosno uzajamnih mjera ograničenja zapošljavanja do 1. srpnja 2018. (Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjeverna Irska, Nizozemska, Austrija, Slovenija i Malta), a državljane svih ostalih zemalja na svijetu Hrvatska svrstava u takozvane treće zemlje.

Državljani Europskog gospodarskog područja, kao i članovi njihovih obitelji, jednostavno mogu raditi na temelju potvrde o prijavi privremenog boravka, odnosno boravišne iskaznice – nije im potrebna dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj. Ako u RH žele raditi duže od tri mjeseca, u policijskoj upravi prijavljuju privremeni boravak u svrhu rada, a potvrde u svrhu rada ispisuju se bez odgode iz informacijskog sustava Ministarstva unutarnjih poslova te se uručuju radnicima.
Reciprocitet

No do dugotrajnog procesa traženja dozvole i problema s birokracijom dolazi kod svih radnika iz država koje nisu u EGP-u. Takva je situacija zadesila i mladog Nicholasa, koji dolazi upravo iz zemlje prema čijim građanima Hrvatska primjenjuje mjere reciprociteta. Tako kompleksni međunarodni odnosi traju od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kada je Vlada RH, 26. lipnja 2013., prema načelu uzajamnosti izglasala Uredbu o privremenoj primjeni pravila o radu, kojom se uvode mjere ograničenja za sve zemlje koje su hrvatskim državljanima uvele ograničenja i prijelazna razdoblja. Navedena uredba vrijedi i danas za sve one države članice Europske unije koje i nakon 1. srpnja 2015. primjenjuju istovrsne nacionalne mjere ograničenja pristupanju tržištu rada državljanima Republike Hrvatske i članovima njihovih obitelji. Kako ta ograničenja izgledaju u praksi, objasnili su u Inchoou, navevši da cijeli sustav funkcionira prilično otežano, a nejasne upute samo pojačavaju razinu frustriranosti - kako u poslodavca tako i u stranog zaposlenika.

- Od različitih tijela MUP-a nismo dobili jasan odgovor što i kako napraviti, gdje pronaći potrebne informacije ili od koga ih dobiti. Tek je Odjel za strance zagrebačkog MUP-a pomogao s potrebnim informacijama, pa smo ubrzo mogli predati zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad osječkom MUP-u, koji je nadležan. Nakon toga je trebalo četiri tjedna da se obradi zahtjev i odradi provjera, nakon čega je dozvola odobrena. Dakle, punih sedam tjedana neizvjesnosti - ističu iz Inchooa.
Boravak i rad

- Državljanima članica EU-a na koje se odnosi Uredba o privremenoj primjeni pravila o radu državljana država članica Europske unije i članova njihovih obitelji izdaje se dozvola za boravak i rad izvan godišnje kvote sukladno s odredbama Zakona o strancima. U postupku izdavanja te dozvole primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku, kojim je, između ostaloga, propisan rok za donošenje rješenja do 60 dana – objašnjavaju iz MUP-a.

- Rješenje o zahtjevu za dozvolu za boravak i rad donosi nadležna policijska uprava prema mjestu boravišta stranca. Izdavanje tih dozvola provodi se u skladu s godišnjom kvotom, koju odlukom donosi Vlada Republike Hrvatske, a ona je za kalendarsku godinu 2017. prvotno iznosila 7026 dozvola, ali je zbog velike potražnje u graditeljstvu krajem srpnja povećana na 9079 radnih dozvola - navode iz Hrvatske udruge poslodavaca, kazujući da su 4133 dozvole sada dostupne za graditeljstvo, 2320 za brodogradnju, 300 za promet, 200 za metalnu industriju, 175 za turizam i ugostiteljstvo, 40 za prerađivačku industriju, 38 za informatiku, 23 za kulturu, 20 za poljoprivredu i šumarstvo te 15 za zdravstvo.

Isti problem imaju i građevinari koji trebaju strane radnike

Dodatne investicije koje su za jesen planirane u sektoru graditeljstva, prisilile su Vladu na povećanje kvote za zapošljavanje stranaca s prvotnih 2080 radnih dozvola na 4133. Građevinska tvrtka Radnik d.o.o iz Križevaca već godinama na svojim projektima zapošljava strane radnike, većinom iz susjednih zemalja, boreći se, poput Inchooa, s dugotrajnim odobravanjem radnih dozvola. Predsjednik Uprave Radnika d.o.o. Mirko Habijanec mogućnost olakšavanja situacije poslodavcima, ali i stranim radnicima vidi u modelu “izaslanih radnika”, prema kojem se većina hrvatskih građevinaraa zapošljava u Njemačkoj. Taj model ne znači nužno odlazak, nego razmjenu radnika, koji ostaju obuhvaćeni sustavom socijalnog osiguranja države iz koje je “izaslan”, a obavezu plaćanja doprinosa imaju u državi u koju su otišli. “Takav model Hrvatska bi trebala uspostaviti s BiH i drugim susjednim zemljama izvan EU-a. To bi uvelike pojednostavilo zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj”, naglašava Habijanec.


Komentari članka

Vezani članci

Od svih građana EU Hrvati za hranu daju najviše iz budžeta

22.11.2017.

Četvrtina kućnog budžeta europske obitelji odlazi na troškove stanovanja koji uključuju režije, popravke u stanu i redovito održavanje stana!

Pekaru kazna od 60 tisuća kuna zbog krivog slova i 85 kuna viška u blagajni

20.11.2017.

POREZNA uprava, kao i ostatak državne administracije, pili granu na kojoj sjedi, a specijalnost im je uništavanje malih tvrtki

Kupujete preko interneta? EU uvodi nova pravila za potrošače i trgovce

16.11.2017.

Hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu pozdravili su nove mjere za zaštitu potrošača koje je Europski parlament usvojio na plenarnoj sjednici u Strasbourgu.

Građevinari bez radnika, tvrtke odbijaju poslove

14.11.2017.

Prostor za novo zapošljavanje otvara se kroz stečaj nekada velikih građevinara, ali potreban je i uvoz radnika

Kupio tvrtku u stečaju i najavio otvaranje stotinjak radnih mjesta

08.11.2017.

Pilana će proraditi kroz dva tjedna, a nadam se kompletna parketara u veljači, rekao je vlasnik drvno prerađivačke tvrtke "NIL-Ž" Neven Žužić

Tag cloud

  1. 1688 članka imaju tag hrvatska
  2. 1721 članka imaju tag turizam
  3. 1475 članka imaju tag financije
  4. 1117 članka imaju tag izvoz
  5. 711 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 907 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 620 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 866 članka imaju tag trgovina
  9. 888 članka imaju tag EU
  10. 705 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 795 članka imaju tag ict
  13. 732 članka imaju tag menadžment
  14. 907 članka imaju tag kriza
  15. 725 članka imaju tag svijet
  16. 532 članka imaju tag maloprodaja
  17. 500 članka imaju tag marketing
  18. 464 članka imaju tag krediti
  19. 450 članka imaju tag tehnologija
  20. 286 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 377 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 417 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 381 članka imaju tag obrazovanje
  26. 333 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 313 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 292 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 334 članka imaju tag energetika
  32. 272 članka imaju tag osijek
  33. 288 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 354 članka imaju tag vlada
  36. 278 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 275 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 232 članka imaju tag proizvodnja