Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Kol 2019

Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Dražen Krstanović/pozega.eu  

Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Možda je malo čudno kad kažemo da berači ovih dana u vinogradima imaju pune ruke posla. Počeli su s onom prvom berbom koja je neophodna kako bi se postigla vrhunska kvaliteta grožđa u kasnijoj redovnoj berbi. Radi se o tzv. zelenoj berbi koja je već poodmakla u vinogradima poznatog kutjevačkog vinogradara i vinara mr.sc. Branka Mihalja koji nam je pojasnio iz kojeg se razloga sa trsova ubiru zeleni grozdovi i bacaju na zemlju.

Svoju priču Branko Mihalj započinje tvrdnjom da svake godine vinogradari intenzivno pregledavaju svoje vinograde od 1. srpnja do sv. Ilije, odnosno do 20.srpnja. U tim danima se može utvrditi, odnosno to nastoje, gdje je višak grožđa odnosno grozdova. Kada to utvrde, započinju zelenu berbu, a ti se poslovi obavljaju između 20. do 26. srpnja.

Ubiranje viška zelenih grozdova

"Ubire se i baca višak zelenih grozdova. Prvenstveno se ta zelena berba obavi na sorti graševine, ali i na drugim sortama. To se radi iz jednog i jedinog razloga, a to je da u konačnici grožđe bude kvalitetno i da možemo iz tih grozdova koji ostanu na trsovima dobiti vrhunsku kapljicu, odnosno vrhunsko vino", ističe Branko Mihalj.

Stručnjaci utvrdili da se kvalitetno vino dobije upravo iz malih bobica grožđa, a ne iz velikih jer kod spravljanja ponajboljih vina, što je u Kutjevu slučaj, nije presudna količina već kvalitet sadržaja u bocama. Može se reći da je između ostalog i iz tog razloga vrhunska kvaliteta graševine baš iz Kutjevačkog vinogorja jer se odrade sve potrebite predradnje, pa tako i zelena berba, kako bi u konačnici ta vrhunska zlatna kapljica bila najbolja u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj i šire, piše pozega.eu.

Na graševini će se baciti gotovo 30 posto grozdova

Zelena se berba obavlja i na drugim sortama, a u vinogradima Branka Mihalja najveće se značenje daje sorti graševina. Ta je sorta u najvećem omjeru zastupljena kod vinogradara i vinara Branka Mihalja koji ima nasade na ukupnoj površini od pet hektara vinograda.

"Od nas 30-ak koji smo članovi Udruge vinara i vinogradara Kutjevo najmanje 15 primjenjuje tu metodu zelene berbe i samom time se natječe za prestižnu zlatnu markicu kutjevačke kvalitete, što je jako važno. Ta zlatna markica je iznad standarda vrhunske graševine koju dodjeljuje Hrvatski zavod za vinarstvo", nastavlja nam Branko Mihalj.

Kod muškat ruže bacit će i do 70 posto grozdova

Prilikom naše posjete kutjevačkom vinogorju zelena berba na trsovima u vinogradima Branka Mihalja obavljala se na predjelu Mačevo brdo. "Ovaj ovdje položaj je jedan od najboljih predjela u Hrvatskoj za vinogradarstvo. Neki će reći da su drugi predjeli bolji, Venje, Hrnjevac i Mitrovac, ali ja sa sigurnošću mogu reći da je ovo tradicionalan položaj na području Kutjeva i držim ga najboljim. Predjeli uz Mačevo brdo, Vidim, Zaječovac i Vinkomir su sigurno najbolji predjeli u Republici Hrvatskoj za graševinu", naglašava Branko Mihalj nastavljajući pojašnjavati kako se zelena berba prvo obavlja na sorti graševine, a nakon nje na rajnskom rizlingu, merlotu i muškat ruži.

"Ovdje u vinogradu, na ovom predjelu, uz vinogradarstvo Markota iz Pleternici jedini u Hrvatskoj imamo muškat ružu", dodaje Mihalj ističući da što se što se tiče zelene berbe i tzv. bacanja grozdova, da to nisu male količine jer je njegova želja, ali i većine drugih ovdašnjih vinogradara da imaju kvalitetu, a ne količinu.

"Što se tiče zelene berbe na graševini sigurno ću baciti gotovo 30 posto grozdova sa trsova. U drugim sortama, poput merlota možda i 50 posto kao i rajnskog rizlinga. Kod muškat ruže bit će bačeno i do 70 posto grozdova, a sve u cilju da imam vrhunsku kvalitetu vina u konačnici. Sve to radimo kako bi berbu dočekali sa vrhunskom kvalitetom grožđa, a samom time onda i vrhunskom vinskom kapljicom", pojašnjava vinogradar Mihalj.

Što se tiče redovite berbe u vinogradima, ona prema riječima Branka Mihalja ne bi trebala započeti prije 20.rujna, a to se odnosi na najzastupljeniju sortu graševinu."Najbolje je za vinograde da imaju najmanje 180 dana vegetacijskog ciklusa, od 15.travnja do 15.listopada u koji su uključene one najbolje sorte. Za graševinu je nabolje vrijeme za berbu deset dana prije listopada i prvih deset dana u tom mjesecu", nastavlja Mihalj.

Zelena berba neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta

Uz graševinu u vinogradima Mihalj zastupljene su i druge sorte, cabernet sauvignon, merlot, portugizac... Što se tiče portugisca on je kod Mihaljevih prisutan od 1953. godine otkako su doselili iz Hercegovine u Slavoniju.
Zelena berba je neophodna za vrhunsku kvalitetu, kaže Branko Mihalj

"To je posebna sorta i posebno vino do kojeg nam je stalo i jako do njega držimo. Tom sortom i vinima se mnogi hvale, ali kad se nađemo na svjetskom ocjenjivanju portugizaca u Mađarskoj jako je dobro vidljivo s kojeg je podneblja on najbolji. Kutjevo je bitno za portugizac iako se do njega previše ne drži", ističe Branko Mihalj.

Na kraju razgovora mr. sc. Branko Mihalj još jednom ističe koja je važnost zelene berbe, naglašavajući kako je ona neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta. "Da bi bila vrhunska kvaliteta po trsu može biti od 1,5 do 2 kg grožđa, posebno graševine. Dakle ako ste s takvom količinom grožđa ušli u podrum, 7,5 do 8 tona po hektaru onda se može očekivati vrhunska kvaliteta vina", zaključio je Branko Mihalj.


Komentari članka

Vezani članci

Susreti s baranjskim vinarima

12.08.2020.

Prva vinarija koja će se predstaviti ove srijede je Vinarija Kolar iz Suze. Prezentirat će se šest etiketa, a degustaciju će voditi Ljudevit Kolar, vlasnik vinarije. Za sudjelovanje na degustaciji potrebno je izvršiti rezervaciju, na e-mail - damir@all4wi

U 9 godina više od 100 odličja, no Trifun Poljak kaže: Moj najveći uspjeh nisu vina, nego obitelj!

29.07.2020.

Najveći su mi uspjeh supruga, dica i od dice dica. Obitelj je svetinja, kaže višestruko nagrađivani vinar Trifun Poljak. Kako je njegov Cuvee “Trifun” osvojio Grand prix Vinfesta 2020, zašto se vratio iz Švicarske i što je otkrila vođena degustacija u Vil

Proizvođači na mukama: Berba kasni, lubenica sitna, cijena jako loša

22.07.2020.

Otkupljivači nude oko kunu za kilogram, proizvođači ogorčeni i pitaju se hoće li ove godine uopće moći izvući uloženi novac

Josip Galić: Od proizvodnje vina gotovo je nemoguće zaraditi, ovo radim iz ljubavi

21.07.2020.

Inače, Vinarija Galić svojim modernim dizajnom plijeni posjete ljudi iz svih krajeva Europe. Brojni arhitekti smatraju da je riječ o najsuvremenijoj na Balkanu.

Dvije trećine naših vina su vrhunska

07.07.2020.

"Kroz vinsku omotnicu uveli smo novu mjeru, promociju vina na tržištima trećih zemalja. Reagirali smo brzo i mjerama nakon korone, za destilaciju i skladištenje vina, u vrijednosti od 43 milijuna kuna", naglasio je Karalić o mjerama koje je Vlada RH usvoj

Tag cloud

  1. 2029 članka imaju tag hrvatska
  2. 2102 članka imaju tag turizam
  3. 1580 članka imaju tag financije
  4. 1308 članka imaju tag izvoz
  5. 1087 članka imaju tag svijet
  6. 874 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1025 članka imaju tag trgovina
  8. 1049 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 742 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  10. 866 članka imaju tag investicije
  11. 957 članka imaju tag ict
  12. 1009 članka imaju tag EU
  13. 700 članka imaju tag poduzetništvo
  14. 897 članka imaju tag industrija
  15. 793 članka imaju tag menadžment
  16. 934 članka imaju tag kriza
  17. 616 članka imaju tag maloprodaja
  18. 573 članka imaju tag marketing
  19. 400 članka imaju tag poticaji
  20. 505 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 442 članka imaju tag obrazovanje
  23. 284 članka imaju tag potpore
  24. 274 članka imaju tag koronavirus
  25. 368 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 361 članka imaju tag eu fondovi
  27. 409 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 387 članka imaju tag porezi
  29. 363 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 386 članka imaju tag hnb
  31. 439 članka imaju tag banke
  32. 315 članka imaju tag osijek
  33. 428 članka imaju tag dzs
  34. 314 članka imaju tag opg
  35. 334 članka imaju tag agrokor
  36. 387 članka imaju tag vlada
  37. 306 članka imaju tag hgk
  38. 350 članka imaju tag energetika
  39. 397 članka imaju tag BDP
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici