Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Kol 2019

Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Dražen Krstanović/pozega.eu  

Berači u vinogradima obavljaju "zelenu berbu", neophodnu za vrhunsku kvalitetu vina

Možda je malo čudno kad kažemo da berači ovih dana u vinogradima imaju pune ruke posla. Počeli su s onom prvom berbom koja je neophodna kako bi se postigla vrhunska kvaliteta grožđa u kasnijoj redovnoj berbi. Radi se o tzv. zelenoj berbi koja je već poodmakla u vinogradima poznatog kutjevačkog vinogradara i vinara mr.sc. Branka Mihalja koji nam je pojasnio iz kojeg se razloga sa trsova ubiru zeleni grozdovi i bacaju na zemlju.

Svoju priču Branko Mihalj započinje tvrdnjom da svake godine vinogradari intenzivno pregledavaju svoje vinograde od 1. srpnja do sv. Ilije, odnosno do 20.srpnja. U tim danima se može utvrditi, odnosno to nastoje, gdje je višak grožđa odnosno grozdova. Kada to utvrde, započinju zelenu berbu, a ti se poslovi obavljaju između 20. do 26. srpnja.

Ubiranje viška zelenih grozdova

"Ubire se i baca višak zelenih grozdova. Prvenstveno se ta zelena berba obavi na sorti graševine, ali i na drugim sortama. To se radi iz jednog i jedinog razloga, a to je da u konačnici grožđe bude kvalitetno i da možemo iz tih grozdova koji ostanu na trsovima dobiti vrhunsku kapljicu, odnosno vrhunsko vino", ističe Branko Mihalj.

Stručnjaci utvrdili da se kvalitetno vino dobije upravo iz malih bobica grožđa, a ne iz velikih jer kod spravljanja ponajboljih vina, što je u Kutjevu slučaj, nije presudna količina već kvalitet sadržaja u bocama. Može se reći da je između ostalog i iz tog razloga vrhunska kvaliteta graševine baš iz Kutjevačkog vinogorja jer se odrade sve potrebite predradnje, pa tako i zelena berba, kako bi u konačnici ta vrhunska zlatna kapljica bila najbolja u odnosu na druge krajeve u Hrvatskoj i šire, piše pozega.eu.

Na graševini će se baciti gotovo 30 posto grozdova

Zelena se berba obavlja i na drugim sortama, a u vinogradima Branka Mihalja najveće se značenje daje sorti graševina. Ta je sorta u najvećem omjeru zastupljena kod vinogradara i vinara Branka Mihalja koji ima nasade na ukupnoj površini od pet hektara vinograda.

"Od nas 30-ak koji smo članovi Udruge vinara i vinogradara Kutjevo najmanje 15 primjenjuje tu metodu zelene berbe i samom time se natječe za prestižnu zlatnu markicu kutjevačke kvalitete, što je jako važno. Ta zlatna markica je iznad standarda vrhunske graševine koju dodjeljuje Hrvatski zavod za vinarstvo", nastavlja nam Branko Mihalj.

Kod muškat ruže bacit će i do 70 posto grozdova

Prilikom naše posjete kutjevačkom vinogorju zelena berba na trsovima u vinogradima Branka Mihalja obavljala se na predjelu Mačevo brdo. "Ovaj ovdje položaj je jedan od najboljih predjela u Hrvatskoj za vinogradarstvo. Neki će reći da su drugi predjeli bolji, Venje, Hrnjevac i Mitrovac, ali ja sa sigurnošću mogu reći da je ovo tradicionalan položaj na području Kutjeva i držim ga najboljim. Predjeli uz Mačevo brdo, Vidim, Zaječovac i Vinkomir su sigurno najbolji predjeli u Republici Hrvatskoj za graševinu", naglašava Branko Mihalj nastavljajući pojašnjavati kako se zelena berba prvo obavlja na sorti graševine, a nakon nje na rajnskom rizlingu, merlotu i muškat ruži.

"Ovdje u vinogradu, na ovom predjelu, uz vinogradarstvo Markota iz Pleternici jedini u Hrvatskoj imamo muškat ružu", dodaje Mihalj ističući da što se što se tiče zelene berbe i tzv. bacanja grozdova, da to nisu male količine jer je njegova želja, ali i većine drugih ovdašnjih vinogradara da imaju kvalitetu, a ne količinu.

"Što se tiče zelene berbe na graševini sigurno ću baciti gotovo 30 posto grozdova sa trsova. U drugim sortama, poput merlota možda i 50 posto kao i rajnskog rizlinga. Kod muškat ruže bit će bačeno i do 70 posto grozdova, a sve u cilju da imam vrhunsku kvalitetu vina u konačnici. Sve to radimo kako bi berbu dočekali sa vrhunskom kvalitetom grožđa, a samom time onda i vrhunskom vinskom kapljicom", pojašnjava vinogradar Mihalj.

Što se tiče redovite berbe u vinogradima, ona prema riječima Branka Mihalja ne bi trebala započeti prije 20.rujna, a to se odnosi na najzastupljeniju sortu graševinu."Najbolje je za vinograde da imaju najmanje 180 dana vegetacijskog ciklusa, od 15.travnja do 15.listopada u koji su uključene one najbolje sorte. Za graševinu je nabolje vrijeme za berbu deset dana prije listopada i prvih deset dana u tom mjesecu", nastavlja Mihalj.

Zelena berba neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta

Uz graševinu u vinogradima Mihalj zastupljene su i druge sorte, cabernet sauvignon, merlot, portugizac... Što se tiče portugisca on je kod Mihaljevih prisutan od 1953. godine otkako su doselili iz Hercegovine u Slavoniju.
Zelena berba je neophodna za vrhunsku kvalitetu, kaže Branko Mihalj

"To je posebna sorta i posebno vino do kojeg nam je stalo i jako do njega držimo. Tom sortom i vinima se mnogi hvale, ali kad se nađemo na svjetskom ocjenjivanju portugizaca u Mađarskoj jako je dobro vidljivo s kojeg je podneblja on najbolji. Kutjevo je bitno za portugizac iako se do njega previše ne drži", ističe Branko Mihalj.

Na kraju razgovora mr. sc. Branko Mihalj još jednom ističe koja je važnost zelene berbe, naglašavajući kako je ona neophodna ako se želi vrhunska kvaliteta. "Da bi bila vrhunska kvaliteta po trsu može biti od 1,5 do 2 kg grožđa, posebno graševine. Dakle ako ste s takvom količinom grožđa ušli u podrum, 7,5 do 8 tona po hektaru onda se može očekivati vrhunska kvaliteta vina", zaključio je Branko Mihalj.


Komentari članka

Vezani članci

Prerađivačke tvrtke jedva dočekale gospodarske mjere

07.04.2020.

Drugi Vladin paket mjera za spas gospodarstva s olakšanjem su dočekale prerađivačke tvrtke koje trpe velik udar zbog zatvaranja granica i masovnih otkazivanja narudžbi. U njima je zaposleno gotovo 250 tisuća radnika, od kojih velik dio u drvnom i metalopr

Željko Bjeliš: Počinje berba jagode, smanjite uvoz i otvorite prostor domaćim proizvođačima

02.04.2020.

Turistička sezona će vjerojatno biti loša. Ukoliko ne bude uvoza, ne bi trebalo biti problema, ali po trenutnoj situaciji, gdje je već albanski mladi kupus i srpski bijeli u centrima, za očekivati je i veliki uvoz lubenice, navode iz Udruge Neretvanska ml

Hrvatska vina sve popularnija u Srbiji, izvoz raste 30 posto

21.02.2020.

Na beogradskom sajmu vina BeoWine, koji se održava u sklopu 42. međunardonog Sajma turizma od 20. do 23. veljače, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore predstavlja se i 12 hrvatskih vinarija – Iločki podrumi, Blato 1902, Kutjevo, Terzolo, Udruga Plav

Sve više visokoobrazovanih mladih seli iz gradskih u ruralna područja

13.02.2020.

Mlade poljoprivrednike cijele Slavonije i Baranje, a posebno one koji se u skorašnjoj budućnosti tek vide u toj grani, usrećila je vijest da će država subvencionirati kupnju zemlje za sve mlade koji se žele baviti poljoprivredom. Dio je to strateškog cilj

Uskoro natječaj za mjeru Restrukturiranje i konverzija vinograda

05.02.2020.

Najviši iznos ukupno prihvatljivih troškova po projektu iznosi 1.000.000 eura.

Tag cloud

  1. 1983 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1563 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1042 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 684 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija