Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Batat, kojega mnogi zovu slatki krumpir, ne pripada istoj porodici, nego porodici slakova (Convolvulaceae). No, poput krumpira, potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Hrvatskoj se sve češće uzgaja, dok je na europskom tržištu unazad desetak godina dosta tražen.

Bogat je ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima B skupine, C vitaminom i betakarotenom kao i mineralima kao što je kalij, fosfor. Sadrži i vitamin D i E te magnezij i željezo.

Odličan je u kontroli težine i šećera u krvi jer složeni ugljikohidrati i vlakna omogućuju postupno oslobađanje šećera i njegovu apsorpciju u krvotoku.

Od žute do ljubičaste

Batat je zeljasta trajnica. Njegovo lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen te može biti žute, narančaste, crvene, smeđe i ljubičaste boje. Meso također može biti od bijele preko narančaste do ljubičaste boje. Kako pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom.

Cvijet poput slakovog

Uzgoj batata moguć je u svim dijelovima zemlje. Obavlja se iz presadnica koje se u primorskim dijelovima sade oko 15. ožujka ukoliko je temperatura tla iznad 10°C, odnosno u kontinentalnim dijelovima oko 15. svibnja.

Najbolji se rezultati postižu na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim tlima. Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6). Ako se batat sadi na istoj parceli, preporuča ga se vratiti na zemljište nakon četiri godine. Osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida pa se korov preporuča uklanjati ručno.

Ne zahtjeva puno gnojiva

Batat ima manje zahtjeve prema gnojivu od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom - i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.

I listovi batata su jestivi

Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih 7 do 10 dana. Tijekom uzgoja vodu treba pažljivo dodavati i to samo u slučaju suše, budući da prevelika količina vode u zoni korijena uzrokuje smanjenje prinosa.

Vadi se od kolovoza do listopada

Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od kolovoza do listopada i treba se obaviti prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.

U prehrani se može koristiti samostalno ili kao prilog - kuhan, pečen, pržen, kao gusta juha, dodatak drugim jelima. Koristi se i za pekmeze, kolače, pite (poput bundeve), a može se jesti i svjež. Listovi se mogu upotrijebiti kao špinat.


Komentari članka

Vezani članci

U Hrvatskoj svi se zaklinju u domaće voće i povrće, ali kupuju ono iz uvoza

19.06.2019.

Kada hrvatski potrošač vidi npr. da su uvozne jagode u trgovini jeftinije od onih koje se nude na štandovima po Zagrebu on kupi uvozno. Jer kod nas nitko ne želi otvoreno progovoriti o tome koliki su nam prinosi i koliko stvarno proizvodimo, po kojoj cije

Valpovo ima najveći eko silos za žitarice i uljarice u Hrvatskoj

13.06.2019.

PPK Valpovo d.o.o. najavljuje velike razvojne ambicije, a njihovi silosi spremno čekaju ovogodišnji urod uljarica i žitarica. Nakon investiranja i certifkacije danas imaju najveće kapacitete specijalizirane za preradu, čišćenje i skladištenje sirovina iz

Tomislav Kovač: Kad je došao red da preuzmem posao, rekao sam neću krave, orahe ću i tikve

03.06.2019.

Odlučio sam posaditi orahe jer vjerujem da je to proizvod koji će se lakše plasirati, prisjeća se početaka Tomislav Kovač koji je eko proizvodnju oraha i bundeve golice unaprijedio sredstvima Programa ruralnog razvoja.

OPG Vrljić: Najtraženiji je mladi krumpir, sve što izvadimo iz zemlje i prodamo

03.06.2019.

Na površini od pet tisuća četvornih metara, od čega je većina kultura pod plastenicima, Vrljići uzgajaju brojne vrste ranog povrća.

Par iz Zagreba stvorio serum za biljke vredniji od dijamanata

27.05.2019.

Važnost otkrića već je prepoznala švedska tvrtka Agrisera, specijalizirana za prodaju antitijela, tako da je Institut Ruđer Bošković s njom potpisao ugovor, a par je prošli mjesec odradio prvu narudžbu vrijednu 42.000 eura.

Tag cloud

  1. 1921 članka imaju tag hrvatska
  2. 1945 članka imaju tag turizam
  3. 1540 članka imaju tag financije
  4. 1232 članka imaju tag izvoz
  5. 835 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 997 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 962 članka imaju tag trgovina
  8. 954 članka imaju tag svijet
  9. 832 članka imaju tag investicije
  10. 680 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 962 članka imaju tag EU
  12. 897 članka imaju tag ict
  13. 855 članka imaju tag industrija
  14. 766 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 544 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 581 članka imaju tag maloprodaja
  18. 546 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 504 članka imaju tag tehnologija
  21. 359 članka imaju tag poticaji
  22. 424 članka imaju tag obrazovanje
  23. 259 članka imaju tag potpore
  24. 391 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 439 članka imaju tag banke
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 378 članka imaju tag hnb
  28. 422 članka imaju tag dzs
  29. 347 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 339 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 330 članka imaju tag agrokor
  32. 298 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 376 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 336 članka imaju tag porezi
  39. 375 članka imaju tag BDP
  40. 267 članka imaju tag investicija