Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Batat, kojega mnogi zovu slatki krumpir, ne pripada istoj porodici, nego porodici slakova (Convolvulaceae). No, poput krumpira, potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Hrvatskoj se sve češće uzgaja, dok je na europskom tržištu unazad desetak godina dosta tražen.

Bogat je ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima B skupine, C vitaminom i betakarotenom kao i mineralima kao što je kalij, fosfor. Sadrži i vitamin D i E te magnezij i željezo.

Odličan je u kontroli težine i šećera u krvi jer složeni ugljikohidrati i vlakna omogućuju postupno oslobađanje šećera i njegovu apsorpciju u krvotoku.

Od žute do ljubičaste

Batat je zeljasta trajnica. Njegovo lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen te može biti žute, narančaste, crvene, smeđe i ljubičaste boje. Meso također može biti od bijele preko narančaste do ljubičaste boje. Kako pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom.

Cvijet poput slakovog

Uzgoj batata moguć je u svim dijelovima zemlje. Obavlja se iz presadnica koje se u primorskim dijelovima sade oko 15. ožujka ukoliko je temperatura tla iznad 10°C, odnosno u kontinentalnim dijelovima oko 15. svibnja.

Najbolji se rezultati postižu na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim tlima. Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6). Ako se batat sadi na istoj parceli, preporuča ga se vratiti na zemljište nakon četiri godine. Osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida pa se korov preporuča uklanjati ručno.

Ne zahtjeva puno gnojiva

Batat ima manje zahtjeve prema gnojivu od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom - i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.

I listovi batata su jestivi

Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih 7 do 10 dana. Tijekom uzgoja vodu treba pažljivo dodavati i to samo u slučaju suše, budući da prevelika količina vode u zoni korijena uzrokuje smanjenje prinosa.

Vadi se od kolovoza do listopada

Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od kolovoza do listopada i treba se obaviti prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.

U prehrani se može koristiti samostalno ili kao prilog - kuhan, pečen, pržen, kao gusta juha, dodatak drugim jelima. Koristi se i za pekmeze, kolače, pite (poput bundeve), a može se jesti i svjež. Listovi se mogu upotrijebiti kao špinat.


Komentari članka

Vezani članci

Strategija razvoja poljoprivrede nije dovršena već dvije godine

14.08.2018.

Na pitanje radi li se i u kojoj je fazi izrada poljoprivredne strategije, Ministarstvo poljoprivrede odgovorilo je kako je "trenutačno u fazi analize učinkovitosti postojećih mjera poljoprivredne politike, kako bismo na osnovi tih pokazatelja te u okviru

Do zemlje došao dok se još nije dobivao poticaj, danas Agro Puškarić gradi još jaču priču i - zapošljava!

10.08.2018.

Od 1996. do 2000. došao sam do 220 hektara državne zemlje zato što se na natječaje nitko nije ni javljao osim mene jer u to vrijeme još nije bilo poticaja, kaže Marijo Puškarić koji će uspješnu proizvodnju povrća dodatno unaprijediti kroz sredstva iz mjer

Jeftinim kreditima do novih nasada, junica, traktora...

07.08.2018.

Ova nova kreditna linija apsolutno je prihvatljiva, a to se trebalo napraviti od prvog dana ulaska u Europsku uniju kako bi bili ravnopravni s proizvođačima s toga prostora. Do sada smo imali kredite s kamatama oko deset posto, što je bilo neprihvatljivo

Kreću povoljniji krediti za poljoprivrednike

02.08.2018.

Ministarstvo poljoprivrede je u suradnji s Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju te Hrvatskom agencijom za malo gospodarstvo, inovacije i investicije (Hamag-Bicro) pokrenulo financijske instrumente - "Mikro i Male zajmove za

Naslijeđenu zemlju nakon mirovine pretvorila u obradive površine na kojima uzgaja buče i grah

27.07.2018.

Umirovljena profesorica Marija Vukobratović iz Križevaca naslijeđenu je zemlju pretvorila u obradive površine na kojima uzgaja buče uljarice od kojih proizvodi sve traženije bučino ulje. Ima i crnog graha, trešnjevca, meksičkog crvenog kao i starih tamošn

Tag cloud

  1. 1787 članka imaju tag hrvatska
  2. 1816 članka imaju tag turizam
  3. 1492 članka imaju tag financije
  4. 1169 članka imaju tag izvoz
  5. 767 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 949 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 904 članka imaju tag trgovina
  8. 645 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 776 članka imaju tag investicije
  10. 920 članka imaju tag EU
  11. 834 članka imaju tag industrija
  12. 821 članka imaju tag ict
  13. 818 članka imaju tag svijet
  14. 748 članka imaju tag menadžment
  15. 914 članka imaju tag kriza
  16. 552 članka imaju tag maloprodaja
  17. 516 članka imaju tag marketing
  18. 473 članka imaju tag krediti
  19. 473 članka imaju tag tehnologija
  20. 322 članka imaju tag poticaji
  21. 402 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 385 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 394 članka imaju tag obrazovanje
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 369 članka imaju tag hnb
  27. 236 članka imaju tag potpore
  28. 338 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 318 članka imaju tag agrokor
  30. 297 članka imaju tag hgk
  31. 306 članka imaju tag eu fondovi
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 337 članka imaju tag energetika
  34. 266 članka imaju tag poduzetnici
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 303 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 281 članka imaju tag rast
  40. 357 članka imaju tag BDP