Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

30 Ou 2018

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Maja Celing Celić  

Batat - slatki krumpir koji nije krumpir

Batat, kojega mnogi zovu slatki krumpir, ne pripada istoj porodici, nego porodici slakova (Convolvulaceae). No, poput krumpira, potječe iz Srednje i Južne Amerike. U Hrvatskoj se sve češće uzgaja, dok je na europskom tržištu unazad desetak godina dosta tražen.

Bogat je ugljikohidratima, vlaknima, vitaminima B skupine, C vitaminom i betakarotenom kao i mineralima kao što je kalij, fosfor. Sadrži i vitamin D i E te magnezij i željezo.

Odličan je u kontroli težine i šećera u krvi jer složeni ugljikohidrati i vlakna omogućuju postupno oslobađanje šećera i njegovu apsorpciju u krvotoku.

Od žute do ljubičaste

Batat je zeljasta trajnica. Njegovo lišće je izduženo i često srcolikog oblika. Korijen je duguljast i lagano ušiljen te može biti žute, narančaste, crvene, smeđe i ljubičaste boje. Meso također može biti od bijele preko narančaste do ljubičaste boje. Kako pripada porodici slakova, daje sličan cvijet oblika tube, bijele boje s ljubičastim krugom.

Cvijet poput slakovog

Uzgoj batata moguć je u svim dijelovima zemlje. Obavlja se iz presadnica koje se u primorskim dijelovima sade oko 15. ožujka ukoliko je temperatura tla iznad 10°C, odnosno u kontinentalnim dijelovima oko 15. svibnja.

Najbolji se rezultati postižu na pjeskovito – ilovastim i slabo skeletnim tlima. Preporučuju se neutralna do blago kisela tla (pH 6). Ako se batat sadi na istoj parceli, preporuča ga se vratiti na zemljište nakon četiri godine. Osjetljiv je na primjenu zemljišnih herbicida pa se korov preporuča uklanjati ručno.

Ne zahtjeva puno gnojiva

Batat ima manje zahtjeve prema gnojivu od ostalih povrtnih kultura. U proljetnoj pripremi tlo je potrebno gnojiti mineralnim gnojivom - i to s 50 kg dušika, 100 kg fosfora i 150 kg kalija po hektaru.

I listovi batata su jestivi

Uobičajeni je razmak sadnje 120 x 30 – 40 cm, što čini sklop od 20.000 do 27.000 biljaka po hektaru. Mlade je biljke odmah po sadnji potrebno navodnjavati te nastaviti s navodnjavanjem idućih 7 do 10 dana. Tijekom uzgoja vodu treba pažljivo dodavati i to samo u slučaju suše, budući da prevelika količina vode u zoni korijena uzrokuje smanjenje prinosa.

Vadi se od kolovoza do listopada

Batat se vadi kada većina korijenova dosegne više od 150 grama, što se može očekivati 100 do 130 dana nakon sadnje. Razdoblje vađenja je od kolovoza do listopada i treba se obaviti prije mraza. Znak tehnološke zrelosti korijena je bijeli sok koji curi kada se posijeku vriježe. Jedna biljka daje do tri kilograma korijena i u komercijalnoj proizvodnji prinos može biti od 20 do 50 tona po hektaru. Berba listova batata moguća je i nekoliko puta godišnje.

U prehrani se može koristiti samostalno ili kao prilog - kuhan, pečen, pržen, kao gusta juha, dodatak drugim jelima. Koristi se i za pekmeze, kolače, pite (poput bundeve), a može se jesti i svjež. Listovi se mogu upotrijebiti kao špinat.


Komentari članka

Vezani članci

Nitko neće u poljoprivredu? One hoće! Iza ove uspješne priče stoji simbol muke dalmatinskih žena

10.01.2019.

Spara je isključivo ženski uporabni predmet. Nalik je okruglom jastučiću promjera 15-20 cm. Izrađuje se povezivanjem višekutnih komada raznobojne tkanine kojom se i puni.

Početak prodaje je bio težak - uspio sam pomoću Facebooka

27.12.2018.

Danijel Tkalec, iz Gradečkog Pavlovca, kod Vrbovca, pravi je predstavnik nove generacije modernih poljoprivrednika, koji koriste blagodati suvremenih tehnologija. Sve što proizvede na svom OPG-u, prodaje na virtualnoj tržnici - preko društvenih mreža. Kak

U četvrtak istječe rok za podnošenje zahtjeva za tip operacije 6.3.1.

12.12.2018.

APPRRR podsjeća da je podnošenje Zahtjeva za potporu u okviru Natječaja za provedbu tipa operacije 6.3.1. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava“ moguće do 13. prosinca

Usvojen Zakon o poljoprivredi, Tolušić: 20 godina se politika u ovom sektoru nije vodila na pravi način

12.12.2018.

Poljoprivreda se definira kao strateška grana gospodarstva u Hrvatskoj te je kao takva sastavni dio razvojnih strategija kako bi se ostvario održivi razvoj poljoprivrede te njezina gospodarska, ekološka i društvena uloga kao i ciljevi i okvir za njezinu p

Nove su tehnologije ključ opstanka agrara

04.12.2018.

Moramo težiti okretanju k novim tehnologijama jer jedino tako možemo ukorak sa svjetskim trendovima

Tag cloud

  1. 1843 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1511 članka imaju tag financije
  4. 1190 članka imaju tag izvoz
  5. 794 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 927 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 802 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 846 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 339 članka imaju tag poticaji
  22. 406 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 297 članka imaju tag hgk
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast