Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

15 Stu 2017

Baranjski lovni turizam donosi zemlji milijune

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Igor MIKULIĆ  

Baranjski lovni turizam donosi zemlji milijune

Kada milijarder Roman Abramovič boravi na jugu Hrvatske, svi to znaju, jer je njegova skupocjena jahta nadaleko prepoznatljiva. No na istoku Hrvatske postoji oaza koju posjećuju također vrlo imućne osobe iz cijeloga svijeta.

Velika je razlika u tome što je u njoj odmor potpuno drukčijeg tipa, bez jahte ili prepoznatljivih i nadaleko vidljivih obilježja. Sve se događa u velikoj diskreciji, bez fotografa, kamera i medija. Naime, gosti iz cijeloga svijeta, manje ili više imućni, vrlo rado dolaze u Baranju i sa zadovoljstvom svake godine ostavljaju milijune kuna - zbog lova. O detaljima vrlo uspješnog lovnog turizma na području Baranje u javnosti se relativno malo zna. S vremena na vrijeme procure priče o tome da u lov u, primjerice, poznatom tikveškom lovištu, koje se službeno naziva Državno lovište Podunavlje-Podravlje, dolaze bogati menadžeri i vlasnici velikih svjetskih kompanija, kao i članovi plemićkih obitelji, iz gotovo cijelog svijeta.

Vijest koju smo nedavno čuli - da je u rujnu ove godine lovac iz jedne europske zemlje u tikveškom lovištu imao rekordan ulov, do sada nezabilježen na ovim prostorima, potaknula nas je da napravimo priču o lovnom turizmu koji se razvija u okrilju Hrvatskih šuma. Domaćin nam je bio Vlado Jumić, voditelj Uprave šuma Podružnice Osijek.
Rekorderi

- Točno je, naši su gosti, pojednostavljeno rečeno, oni koji užitak lova mogu platiti. A lov i usluga koju nudimo svakako su vrhunski. Za nas je lov važan gospodarski resurs. Gosti koji nam dolaze uglavnom su iz inozemstva, iz Francuske, Austrije, Njemačke, Italije, Saudijske Arabije, SAD-a... Domaćih nema mnogo - priča nam Jumić. Dok smo obilazili tikveško lovište, koje je u svijetu na glasu kao vrlo bogato, objašnjavao je kako je diskrecija gostima koji dolaze uživati u lovnom turizmu jako važna i da se zbog toga mnogi rado i vraćaju u Baranju.

U lovačkoj kući Zlatna greda, koju smo posjetili, bili su gosti iz jedne sjevernoeuropske zemlje. Detalji koje smo čuli o njihovu dolasku mnogo govore o kakvim je gostima riječ. Stigli su s dva manja privatna zrakoplova u osječku zračnu luku u pratnji svojih kuhara i kompletne posluge. Ondje ih je čekao minibus koji ih je dovezao do lovačke kuće. Proveli su u Baranji nekoliko dana uživajući u prirodi i lovu i uredno sve to platili. Detalji nam naravno nisu poznati, ali prema cjenicima Hrvatskih šuma, ovisno što su ulovili, taj je izlet goste trebao stajao oko milijun kuna.

Tikveško lovište ima tradiciju lova još od početka 18. stoljeća, kada su u njemu lovili austrougarski plemići, pa kroz povijest članovi kraljevskih obitelji, kao i politička klika i gosti koje je dovodio Josip Broz Tito.

Titov bliski suradnik Stane Dolanc ustrijelio je u Baranji 1980. jelena kapitalca koji je sve donedavno bio rekorder, jer mu je rogovlje ocijenjeno s 245 CIC točaka (CIC - Conseil International de la Chasse, ili Međunarodni savjet za lovstvo, nap.a.). I danas je izloženo u lovačkoj kući Monjoroš. Taj je rekord srušen u rujnu ove godine, kada je inozemni gost u komercijalnom lovu ustrijelio jelena običnog u vrijednosti 253,26 CIC točaka. Za taj je ulov platio 364 tisuće kuna.

- Čak 80 tisuća kuna iznosi samo PDV za taj ulov. Godišnje u državni proračun UŠP Osijek od lova i odstrjela uplati samo poreza u vrijednosti od oko 1,5 milijuna kuna - kaže Jumić. Kolika je važnost lovnog turizma za UŠP Osijek, može se vidjeti po činjenici da taj oblik prihoda doseže i deset posto ukupnog prihoda UŠP-a Osijek.

UŠP Osijek gospodari trima lovištima. Osim lovišta Podunavlje-Podravlje, tu su još lovište Breznica i Mlinac kod Đakova. U tim lovištima nalaze se lovačke kuće Monjoroš, Zlatna greda, Ćošak šume i Kondrić te kuća za odmor Jarčevac. One su sa svojim smještajnim kapacitetima (ukupno 67 kreveta) najvažniji objekti u pružanju ugostiteljskih usluga. Gosti, koji stižu individualno ili u organizaciji neke lovne turističke agencije, mogu birati što žele: noćenje, noćenje s doručkom, polupansion ili puni pansion. Ne treba naglašavati da dobar dio gastronomske ponude čine specijaliteti od mesa divljači.

Najviši standardi

Najviši standard smještaja nudi se u Zlatnoj gredi, gdje se nalazi 16 odlično opremljenih soba s ukupno 31 krevetom. Gosti osim u lovu često uživaju i u drugoj turističkoj ponudi. Jumić ističe kako u Hrvatskim šumama imaju odličnu suradnju s Parkom prirode Kopački rit, a posebice s Eko centrom Zlatna Greda.

- Goste upućujemo u Eko centar, gdje odlaze u adrenalinski park ili za njih biva organizirana vožnja kanuima. Rado posjećuju Kopački rit, koji obilaze brodom i turističkim vlakićem. Gostima organiziramo i posjete Osijeku, Đakovu... Osim toga, u Baranji surađujemo s brojnim lokalnim OPG-ovima, od kojih kupujemo povrće, voće, namirnice za pripremu hrane i različite specijalitete koje serviramo gostima. Ovo je kompleksan posao koji donosi korist cijeloj Baranji - zaključuje Jumić.

Oduševljeni našim vinima

Zanimljive su i priče što ih otkrivaju djelatnici Hrvatskih šuma koji su u izravnom kontaktu s gostima. Većini tih gostiju Hrvatska je velika nepoznanica. Mnogi poznaju hrvatsku obalu, ali ne i ostatak zemlje. “U pravilu su pozitivno iznenađeni i oduševljeni Baranjom, jelima i našim vinima. Općenito je kod nas vinska potrošnja na visokoj razini. To su ljudi koji itekako poznaju vina Francuske, Španjolske i Italije, a mi im poslužujemo vina naših vinarija. Istina, nerijetko se toče i izuzetno skupa inozemna vina ili šampanjci. Nama je, naravno, drago kada pokažu da im se sviđaju naša vina. Često ih i kupuju u baranjskim vinarijama. A svakako smo zadovoljni kada nam se zbog svega u konačnici ti gosti vraćaju”, kaže Zoran Vorkapić iz Komercijalnog odjela, zadužen za ugostiteljstvo i turizam.

DOBRO GOSPODARENJE STANIŠTEM

Vlado Jumić svjestan je da će uvijek biti onih koji su protiv lova i općenito ubijanja životinja. No čovjek se, kaže, previše upleo u prirodne procese i kada bi se sada povukao, nastao bi kaos. Krupna divljač nema prirodne predatore. Kada bi se čovjek maknuo iz, recimo, lovišta u Baranji, životinje bi se razmnožile, došlo bi do uništavanja staništa, divljač bi bila gladna, pojavljivale bi se bolesti, uginuća i dugotrajna agonija. “Zbog toga je važno dobro gospodarenje lovištem, što je naziv za gospodarenje populacijama divljači i staništem. Podizanjem kvalitete života pojedine populacije (hranidbena baza, mjesto za okot i podizanje mladih i dr.) djelujemo i na parametre populacije, vitalnost i produktivnost. Naši zaposlenici cijele godine vode o tome brigu, bilo da je riječ o planiranju radova, nabavi hrane, praćenju populacije, radovima u staništu bilo o plasmanu na tržište lovnog turizma. Ni jedna od tih aktivnosti ne bi se smjela zanemariti, jer je u konačnici riječ o bogatstvu koje treba mudro i stručno koristiti. Dakle, i lov je kontroliran tako da se ne naruše prirodni odnosi lovca, divljači i staništa”, kaže Jumić.

LOVCU PRIPADA SAMO TROFEJ

UŠP Osijek u svoja tri lovišta, ovisno o kalendaru i rasporedu lovidbe i lovostaje, u ponudi ima pojedinačni lov mužjaka srne, jelena i vepra te skupni lov na divlje svinje, kaže Jumić. Objašnjava kako je uz svakog gosta u lovu stalno i pratitelj, koji jedini može odobriti odstrjel. Ističe kako sve mora biti strogo kontrolirano. Lovac ima pravo dobiti trofej lovine, nakon što plati ono što je ustrijelio, a meso divljači ostaje HŠ-u i završava u prodaji.

Ugostiteljska ponuda i za građane

Ugostiteljska ponuda razvijena u lovačkim kućama nije namijenjena samo lovcima nego i svim građanima. U Hrvatskim šumama sve je više i promiču nudeći svoje lovačke kuće, uz prethodnu najavu, za organizaciju različitih svečanosti, team buildinga, obiteljskih okupljanja itd. U ponudi su i posebni jelovnici s jelima od mesa divljači. Cijene su pristupačne, od 75 kuna naviše po osobi.


Komentari članka

Vezani članci

Prema prijedlogu vlade iznajmljivači mogu nuditi gostima samo doručak

05.10.2018.

Predlaže se i da se na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu iznimno mogu pružati usluge za više od 80 izletnika, i to tijekom organizacije tradicijskih proslava i sličnog, s tim da će se to moći najviše deset puta tijekom kalendarske godine, a ne kao

Na "stazi" obilazili 27 podruma

01.10.2018.

Približno 2500 maratonaca sudjelovalo je na 13. Vinskom maratonu, manifestaciji koju Zmajevčani organiziraju u povodu Dana sela.

Prije sedam godina svi su mislili da sam lud. Danas i najveći skeptici pričaju o seoskom turizmu

20.09.2018.

Prije sedam godina kad sam se počeo prvi baviti sa turizmom u praznom i pustom selu svi su mislili da sam lud. Danas i najveći skeptici pričaju o turizmu, govori nam Bogdan Bobić iz Ličkog Petrovog Sela

Proizvođači u Baranji mljevenoj paprici dižu cijenu

31.08.2018.

Nepovoljni meteorološki uvjeti većini baranjskih proizvođača prepolovili prinose paprike

Donedavno nezamislivo - u Slavoniju njemački gosti dolaze provesti godišnji odmor

20.08.2018.

Njemački gosti dolaze u Slavoniju i Baranju uglavnom preko njemačkog I.D. Riva Toursa

Tag cloud

  1. 1809 članka imaju tag hrvatska
  2. 1850 članka imaju tag turizam
  3. 1500 članka imaju tag financije
  4. 1180 članka imaju tag izvoz
  5. 775 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 958 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 916 članka imaju tag trgovina
  8. 653 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 786 članka imaju tag investicije
  10. 929 članka imaju tag EU
  11. 846 članka imaju tag svijet
  12. 835 članka imaju tag industrija
  13. 831 članka imaju tag ict
  14. 749 članka imaju tag menadžment
  15. 916 članka imaju tag kriza
  16. 555 članka imaju tag maloprodaja
  17. 523 članka imaju tag marketing
  18. 478 članka imaju tag krediti
  19. 430 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  20. 475 članka imaju tag tehnologija
  21. 329 članka imaju tag poticaji
  22. 399 članka imaju tag obrazovanje
  23. 438 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 238 članka imaju tag potpore
  28. 339 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 314 članka imaju tag eu fondovi
  30. 319 članka imaju tag agrokor
  31. 297 članka imaju tag hgk
  32. 284 članka imaju tag osijek
  33. 268 članka imaju tag poduzetnici
  34. 337 članka imaju tag energetika
  35. 311 članka imaju tag hotelijerstvo
  36. 363 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 358 članka imaju tag BDP