Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

21 Stu 2019

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Ivica Getto  

Baranji je prijeko potrebna klaonica svinja kojom bi se zatvorio proizvodni proces

Nevjerojatno, ali istinito zvuči činjenica da Baranja nema ni jednu klaonicu svinja (i ostalih životinja) u kojoj bi se, osim uslužnog klanja, mogle obavljati i neke druge, blisko povezane djelatnosti.I dok cijela Hrvatska bruji o afričkoj kugi, porastu cijena mesa i suhomesnatih proizvoda, baranjski proizvođači suhomesnatih proizvoda, posebice članovi Udruge proizvođača kulena/kulina, otišli su korak dalje. S problemom ove zarazne životinjske bolesti, doduše, i oni su opterećeni, ali drže kako je veliki problem nedostatak klaonice u Baranji.

- Nažalost, Baranja više nema klaonicu. Najbliže su one u Petrijevcima i Borovu. To komplicira posao, posebice malim i srednjim proizvođačima koji svinje kolju u odobrenim objektima. Javljaju se i dodatni problemi jer svi očekuju da se u takvim objektima temeljito obavi iskoštavanje, biranje mesa i slično, za što najčešće ne postoje prostorni i vremenski uvjeti - kaže Miodrag Komlenić, predsjednik baranjske Udruge proizvođača kulena/kulina, nastavljajući kako Baranja, kao regija, može proizvesti sasvim dovoljne količine sirovine potrebne za suhomesnate proizvoda, a riječ je o bijelim, mesnatim, teškim i crnim slavonskom svinjama. Na taj se način, tvrdi, može uspostaviti cijeli proizvodni lanac, od žive životinje do gotovog proizvoda (kakav je uspostavljen prije više od 100 godina i pokazao se svrhovitim, nap.a.).

- Ono što taj lanac prekida je nepostojanje objekta koji bi mogao obaviti klanje živih svinja i omogućiti kupcima, znači OPG-ovima, da proizvode suhomesnate proizvode, bilo da uzmu šurenu polovicu ili da im se obavi iskoštavanje, klasiranje i biranje mesa prema njihovim naputcima, kako bi se dobio što kvalitetniji autohtoni domaći proizvod. Ili, u krajnjem slučaju, kojim bi im bilo omogućeno samo klanje u povoljnim uvjetima - ističe Komlenić, dodajući kako je ideja koju potenciraju članovi Udruge osposobljavanje bivše beljske klaonice u Gajiću. Postojeći objekt, koji je u privatnom vlasništvu, nastavlja, trebao bi biti registriran za klanje teških i crnih slavonskih svinja, odnosno osposobljen za produkciju visoko vrijednih autohtonih domaćih proizvoda. Planirani kapacitet, dodaje, mogao bi biti od 20 do 30 teških tovljenika, krmača ili crnih slavonskih svinja dnevno, i u kojem bi proizvođači mogli lokalno riješiti svoju proizvodnju.

- Vlasnik objekta je Branko Stjepanović, i s obzirom na to da imamo saznanja da kreće mjera fondovskih sufinanciranja za takve namjene, uz suglasnost vlasnika, pokušat ćemo učiniti sve kako bi Baranja dobila klaonicu koja bi bila na usluzi svim proizvođačima - kaže Komlenić, dodajući kako bi udruga pokušala osposobiti već spomenuti proizvodni lanac - proizvodnju, klanje i izradu proizvoda u Baranji. Kada se izuzme Belje, također člana Udruge, koje godišnje proizvede 300-tinjak tona kulena, odnosno 300-tinjak tisuća komada (a koje klanja obavlja u ne tako bliskom Vrbovcu), u Udruzi drže kako u Baranji ima sasvim dovoljna količina svinja za lokalne, manje i srednje proizvođače.

Trenutačno samo njih nekoliko ima pravo svoje proizvode označavati plavom EU oznakom zemljopisnog podrijetla, a nakon što u funkciju bude puštena Kuća baranjskog kulena u Branjinu Vrhu, brojka će sigurno biti veća.


Komentari članka

Vezani članci

Grupa Pivac otvorila najveću i najmoderniju pršutanu u Hrvatskoj i jugoistočnoj Europi

27.05.2020.

Visokofunkcionalni pogon površine preko 10.000 četvornih metara povećat će proizvodni kapacitet na više od 300.000 komada pršuta, a nova pršutana spoj je vrhunske tehnologije i izvorne dalmatinske recepture

U fokus globalne ekonomije vratila se proizvodnja hrane

18.05.2020.

"Poljoprivredni sektor Hrvatskoj je daleko važniji nego ostalim članicama Europske unije, ali to ne govori toliko o razvijenosti domaće poljoprivrede, koliko o neiskorištenosti potencijala ostalih ekonomskih sektora. Bruto dodana vrijednost primarne proiz

Možemo proizvoditi dovoljno hrane za sebe, ali i za izvoz

30.04.2020.

Fortenova grupa je, zajedno s Beljem, najveći poljoprivredni proizvođač u Hrvatskoj. "Cijela Fortenova grupa obrađuje oko 2,9 posto poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj, a u ukupnom nacionalnom brutodohotku participiramo s 8 posto poljoprivredne proizvod

Nadali se rekordima, sada samo žele brzi oporavak

20.04.2020.

Za posjetitelje je zatvoren i baranjski biser prirode, Kopački rit, no tamošnje stručne službe rade u prilagođenim uvjetima. Ni jednog gosta nema ni u hotelu Patria, koji je s 51 sobom, odnosno 110 ležajeva, najveći baranjski smještajni kapacitet

Baranjci na tržište otpremili već 50 tona domaće rajčice

10.04.2020.

- Ukupno 50 tona zrelih rajčica, odmah nakon branja, transportirano je prema distributivnim centrima i trgovinama kako bi se našlo u prodaji prije uskrsnih blagdana - kažu beljski ‘‘povrtlari‘‘, dodajući kako se proizvodnja rajčica u stakleniku u Mitrovcu

Tag cloud

  1. 2004 članka imaju tag hrvatska
  2. 2048 članka imaju tag turizam
  3. 1569 članka imaju tag financije
  4. 1286 članka imaju tag izvoz
  5. 1065 članka imaju tag svijet
  6. 867 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1010 članka imaju tag trgovina
  8. 1040 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 948 članka imaju tag ict
  11. 704 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  12. 692 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 992 članka imaju tag EU
  14. 889 članka imaju tag industrija
  15. 784 članka imaju tag menadžment
  16. 932 članka imaju tag kriza
  17. 608 članka imaju tag maloprodaja
  18. 567 članka imaju tag marketing
  19. 393 članka imaju tag poticaji
  20. 503 članka imaju tag krediti
  21. 520 članka imaju tag tehnologija
  22. 439 članka imaju tag obrazovanje
  23. 281 članka imaju tag potpore
  24. 363 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 404 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 354 članka imaju tag eu fondovi
  27. 360 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 378 članka imaju tag porezi
  29. 439 članka imaju tag banke
  30. 314 članka imaju tag osijek
  31. 384 članka imaju tag hnb
  32. 427 članka imaju tag dzs
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 301 članka imaju tag opg
  36. 302 članka imaju tag hgk
  37. 346 članka imaju tag energetika
  38. 394 članka imaju tag BDP
  39. 269 članka imaju tag poduzetnici
  40. 348 članka imaju tag recesija