Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2021

Banke počele poduzetnicima nuditi unaprijed odobrene kredite

Izvor: lider.media · Autor: Aleksandra Brzić  

Banke počele poduzetnicima nuditi unaprijed odobrene kredite

Višak vlastite likvidnosti i manjak prvoklasnih klijenata, koji za kreditima posežu u inozemstvo, nagnao je banke da samoinicijativno nude tvrtkama kredite za obrtna sredstva s unaprijed utvrđenim odobrenim iznosom. Neke banke to nude čak i tvrtkama koje inače nisu njihovi klijenti

Liderovoj redakciji javio se vlasnik proizvodne tvrtke kojem je banka poslala dopis u kojem ga obavještava da je njegovom malom poduzeću unaprijed odobrila kredit za obrtna sredstva u iznosu od 300 tisuća kuna, a kao instrument osiguranja traži zadužnicu tvrtke i vlasnika.

Nakon što podnese zahtjev kredit biva odobren bez ikakve papirologije u roku od tri dana, piše u dopisu kojim nam se pohvalio čitatelj začuđen činjenicom da banka njegovoj tvrtki koja joj uopće nije klijent unaprijed odobrava kredit za likvidnost iako ga nije ni tražio. Da paradoks bude veći, prije tek nekoliko mjeseci ista je tvrtka u dvije banke u kojima ima otvorene poslovne račune i s kojima godinama posluje tražila isti takav kredit, no iz obje su stigla samo usmena obećanje da će novac za obrtna sredstva biti isplaćen, ali to se ipak nije dogodilo. Odbijenice su od banaka, doduše, došle neizravno, na način da je proces odobrenja kredita razvučen unedogled, sve dok poduzetniku nije postalo jasno da od traženog novca neće biti ništa.

Na upite koje smo poslali vodećim bankama u Hrvatskoj niti iz jedne nije stigao odgovor da su poslovnim klijentima ponudile unaprijed odobrene kredite, čak ni iz one čiju kopiju dopisa upravo s tom formulacijom imamo. Štoviše, sve su diplomatski odgovorile tek da klijentima pristupaju individualno, vjerojatno zato da se svi oni koji takvu ponudu za kreditiranje likvidnosti nisu dobili ne osjete zakinuto.

Ekonomskog analitičara Velimira Šonju takva praksa bankara ne čudi, jer, ističe, rizici su sada manji nego prije godinu dana, pogotovo kod kvalitetnih klijenata, a prije svega kod proizvodnih i izvoznih tvrtki. Šonje tumači da industrija, graditeljstvo i IT sektor dobro posluju i očekuje se njihov potpuni oporavak, a neki su i nadmašili pretpandemijske rezultate, stoga su takvi klijenti bankama zanimljivi.

– Poslovne politike banaka se razlikuju, svaka ima svoju politiku kreditiranja koja određuje hoće li banka u idućem razdoblju biti više ili manje sklona riziku – objašnjava Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka (HUB-a), no dodaje da unaprijed odobravanje kredita poduzećima koji nisu klijenti banke nije čest slučaj jer su javno dostupni podaci, u načelu, relativno stari, i na temelju njih se ne donose odluke o kreditiranju.

Znači li to da su banke pritisnute padom dobiti, koji je u 2020. na razini cijelog tržišta iznosio čak 53 posto, odlučile sniziti kriterije kreditiranja poduzetnika kako bi plasirale novac i zaradile? Adrović navodi da se kreditni plasmani poduzećima nisu smanjili, naprotiv, blago su rasli – u prošloj godini po stopi od 5,3 posto, a u siječnju ove godine ubrzavaju rast na oko 5,7 posto, pri čemu posebno rastu krediti građevinskom i nekretninskom sektoru, a banke su i dalje, zbog opće neizvjesnosti, prema turističkom sektoru suzdržane.

Za porast kreditnih ponuda i plasmana zaslužan je višak likvidnosti uzrokovan porastom depozita, koji su u prošloj godini rasli po dvoznamenkastim stopama, pa su banke u želji da plasiraju novac i ostvare profit, čini se, otpustile kočnice.

– Unatoč prijetnji trećeg vala, zbog početka cijepljenja godina je počela optimistično te su banke spremne financirati proizvodne cikluse svojih klijenata, vjerujući da su čim im prije plasiraju novac za financiranje likvidnosti veće šanse da će se njihovi klijenti oporaviti brže od prosjeka tržišta i uz kamatu vratiti posuđeni novac – tumači Anton Starčević, savjetnik predsjednice Uprave Raiffeisen banke, i dodaje da je bankama višak likvidnosti ako ga ne plasiraju – trošak.

– Odobravanje kredita za likvidnost unaprijed i to poduzetnicima koji im nisu klijenti znači da je višak likvidnosti toliko velik da ga je uprava banke, unatoč potencijalnim rizicima, odlučila plasirati – objašnjava Starčević.

Međutim, u ovom trenutku oprezni su i poduzetnici, ne posežu više olako za kreditima, upravo zbog porasta neizvjesnosti, a oni koji uredno posluju i s likvidnošću nemaju problema, kredite za obrtna sredstva i ne trebaju. Osim toga, mala i srednja poduzeća imaju mogućnost financiranja likvidnosti putem HBOR-a te HAMAG BICRO-a, velika i srednja poduzeća mogu se izravno obratiti inozemnim financijskim institucijama i birati hoće li se kreditirati u Hrvatskoj ili inozemstvu, a u pravilu zbog nižih kamatnih stopa odabiru inozemne banke.

Kako situaciju komentira prof. dr. sc. Anita Pavković s Katedre za financije Ekonomskog fakulteta u Zagrebu te što o tome kažu bankari pročitajte u digitalnom i tiskanom izdanju Lidera.


Komentari članka

Vezani članci

Pripreme za eurozonu - Bankama 90 posto troška otpada na prilagodbu IT sektora

14.09.2021.

Temeljni bankovni sustavi sve su kompleksniji, zbog čega su i tranzicijski procesi složeniji nego kad je primjerice Slovenija ulazila u eurozonu. Osim nedostatka vremena, problem bi domaćim financijskim institucijama mogao biti i nedostatak IT resursa. Mo

Vlada-bankari-HNB: riješiti problem kako se ne bi izgubili minusi

08.09.2021.

Predsjednici uprava banaka sastali su se u Banskim dvorima s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem. Glavna tema - prešutna prekoračenja i minusi na tekućim računima građana.

Niža kamata za obrtna sredstva

10.08.2021.

Nove pogodnosti prema programu kreditiranja “Obrtna sredstva” uvedene su, kako su naveli iz HBOR-a, s ciljem osiguravanja snažnije podrške izvoznicima povoljnijim uvjetima kreditiranja, prije svega tekućeg poslovanja i financiranja podmirenja kratkoročnih

Otključavanje novčanika: Počelo mahnito trošenje

20.06.2021.

Potrošači su, poslije pandemijske suše, očigledno gladni svega što im je bilo uskraćeno. S popravljanjem epidemiološke situacije i vraćanjem života u 'pravo normalno', pokušat će nadoknaditi izgubljeno.

Izlazak iz krize ovisi o strukturnim reformama, a ne monetarnoj magiji

09.06.2021.

"Nema monetarne magije, potrebno je stvoriti uvjete za strukturni razvoj ekonomije. Mi imamo 'kolona-', a ne koronakrizu jer nam ljudi odlaze zbog nekonkurentnosti. Rješenja za to ne možemo tražiti u financijskoj sferi, već političkoj", rekla je Drvar dod

Tag cloud

  1. 2262 članka imaju tag turizam
  2. 2138 članka imaju tag hrvatska
  3. 1410 članka imaju tag izvoz
  4. 1640 članka imaju tag financije
  5. 1231 članka imaju tag svijet
  6. 931 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  7. 1153 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 1084 članka imaju tag trgovina
  9. 1057 članka imaju tag ict
  10. 902 članka imaju tag zapošljavanje
  11. 920 članka imaju tag investicije
  12. 746 članka imaju tag poduzetništvo
  13. 1046 članka imaju tag EU
  14. 946 članka imaju tag industrija
  15. 831 članka imaju tag menadžment
  16. 442 članka imaju tag koronavirus
  17. 945 članka imaju tag kriza
  18. 646 članka imaju tag maloprodaja
  19. 443 članka imaju tag poticaji
  20. 604 članka imaju tag marketing
  21. 429 članka imaju tag opg
  22. 538 članka imaju tag tehnologija
  23. 517 članka imaju tag krediti
  24. 406 članka imaju tag eu fondovi
  25. 316 članka imaju tag potpore
  26. 393 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 438 članka imaju tag prehrambena industrija
  28. 460 članka imaju tag obrazovanje
  29. 418 članka imaju tag porezi
  30. 394 članka imaju tag gospodarstvo
  31. 341 članka imaju tag osijek
  32. 395 članka imaju tag hnb
  33. 440 članka imaju tag dzs
  34. 440 članka imaju tag banke
  35. 319 članka imaju tag hgk
  36. 398 članka imaju tag vlada
  37. 336 članka imaju tag agrokor
  38. 413 članka imaju tag BDP
  39. 358 članka imaju tag energetika
  40. 269 članka imaju tag poduzetnici