Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Pro 2008

Banke ipak smanjuju kamate u 2009.?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Jadranka Šević  

Banke ipak smanjuju kamate u 2009.?

Nastavi li se financijska kriza smirivati, moguć je i pad kamata na bankovne kredite, i to već u prva tri mjeseca 2009. To je najavio Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

To potvrđuje i najnovija analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike o troškovima nabave novca banaka koji se plasira kroz kredite u Hrvatskoj.

Akcijom Europske centralne banke cijena novca na međubankovnom europskom tržištu pada, što upućuje na smirivanje krize i lakšu dostupnost novca.

Uz to, Hrvatska narodna banka je labavljenjem monetarne politike smanjila bankama trošak regulacije, čime je bankarima dodatno izbila “iz ruku” svaku pomisao na dizanje kamata.

Kalkulacija dr. Velimira Šonje pokazuje da je od rujna prošle godine do kolovoza ove osnovni trošak kredita banaka iznosio 6,65 posto.

- U vrijeme eskalacije krize u rujnu osnovni trošak banaka popeo se na 7,25 posto.

Tome treba dodati i premiju za rizik od nevraćanja kredita i očekivanu dobit banaka koje banke ugrađuju u kamatu. To znači da je u rujnu za banke bilo koji kredit s kamatom ispod 10 posto bio neprofitabilan - naglasio je Bohaček.

Novca za kredite ima
Središnja banka je ublažila udar rasta kamata na europskim tržištima smanjenjem troškova banaka sa 3,30 na samo 1,93 posto.

HNB je i za početak iduće godine najavio daljnje labavljenje mjera i oslobađanje bankama dodatnih oko 800 milijuna eura nove likvidnosti, što je još jedan razlog za spuštanje, a ne dizanje kamata.

- Kreditna kriza u Hrvatskoj ne postoji i novca ima dovoljno. Normalno je da banke postrožuju uvjete kreditiranja zbog većih premija za rizik - naglasio je Bohaček odgovarajući na pitanje o obustavljanju kreditiranja građana, a posebice poduzeća.

Ponovio je da će banke uvijek imati novca za dobre projekte i dobre tvrtke. Predviđanja bankara govore čak o smnjenju potražnje građana za kreditima zbog straha od recesije i gubitka posla u idućoj godini. Time će se automatski povećati interes banaka za kreditiranje poduzeća.

Prema posljednjim podacima HNB-a, građani su u bankama do kraja listopada zadužili 121,3 milijarde kuna kredita, dok je dug tvrtki premašio 91,2 milijarde kuna. No, tom dugu treba dodati inozemno zaduženje poduzeća koje je dosegnulo 16,59 milijardi eura. Dug tvrtki u inozemstvu samo je u godinu dana povećan za četiri milijarde eura ili čak 32,1 posto.

Kamate se vratile u 2003.
Građani su prema podacima od rujna na kratkoročne kredite plaćali veće kamate nego poduzeća. Prosječna kamata iznosila je 8,69 posto, a za tvrtke 7,57 posto.

Prosječna kamata na dugoročne stambene kredite građanima iznosila je gotovo šest posto, dok je za potrošačke i gotovinske kredite premašila 8,47 posto. Istodobno je kamata za dugoročno zaduživanje tvrtki iznosila 7,21 posto.

Kratkoročne kamate građanima i poduzećima dosegnule su u ovoj godini najvišu razinu od 2003. godine. Kod dugoročnih kredita građanima se kamata vratila na razine od 2004. i 2005. godine. Poduzeća su rujanskom kamatom od 7,21 posto dosegnula kamate od prije sedam godina.


Komentari članka

Vezani članci

Optimizam bez pokrića (I): kako bi nas gospodarski rast mogao (ponovo) zavarati

16.06.2019.

Svaki pilić ili svinja treba biti dobro nahranjen prije likvidacije, ne bi li adekvatno poslužio krajnjoj svrsi. Ova analogija, premda gruba, može se primijeniti na probleme hrvatskoga gospodarskog rasta

Hrvatski javni dug veći je od 287 milijardi kuna

05.06.2019.

U odnosu na kraj 2018. dug opće države bio je veći za gotovo tri milijarde kuna ili jedan posto, pri čemu su navedena kretanja posljedica povećanja unutarnje komponente javnog duga, kažu analitičari Raiffeisen banke (RBA).

U prva tri mjeseca rast poreznih prihoda 3,3 posto, rashoda 6 posto

17.05.2019.

Osim rasta trošarina, Marić ističe kako ga posebno raduje stavka doprinosa za mirovinsko osiguranje, na kojoj je ostvareno povećanje prihoda veće od pet posto.

RBA: Hrvatski vanjski dug smanjen za 1,5 posto, na 39,6 milijardi eura

08.05.2019.

Bruto inozemni dug opće države iznosio je krajem siječnja 13,7 milijardi eura, što je 3 posto manje na godišnjoj razini.

Udruga Franak proglasila "povijesnu pobjedu"

03.04.2019.

Vrhovni sud utvrdio je kako činjenica da je potrošač sklopio dodatak ugovoru o kreditu i proveo konverziju u euro ne znači da je time izgubio pravni interes utvrđivanja jesu li pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne.

Tag cloud

  1. 1913 članka imaju tag hrvatska
  2. 1925 članka imaju tag turizam
  3. 1531 članka imaju tag financije
  4. 1222 članka imaju tag izvoz
  5. 832 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 996 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 956 članka imaju tag trgovina
  8. 827 članka imaju tag investicije
  9. 938 članka imaju tag svijet
  10. 676 članka imaju tag poduzetništvo
  11. 958 članka imaju tag EU
  12. 882 članka imaju tag ict
  13. 853 članka imaju tag industrija
  14. 764 članka imaju tag menadžment
  15. 920 članka imaju tag kriza
  16. 532 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  17. 574 članka imaju tag maloprodaja
  18. 544 članka imaju tag marketing
  19. 485 članka imaju tag krediti
  20. 497 članka imaju tag tehnologija
  21. 358 članka imaju tag poticaji
  22. 420 članka imaju tag obrazovanje
  23. 257 članka imaju tag potpore
  24. 439 članka imaju tag banke
  25. 389 članka imaju tag prehrambena industrija
  26. 340 članka imaju tag eu fondovi
  27. 422 članka imaju tag dzs
  28. 377 članka imaju tag hnb
  29. 346 članka imaju tag gospodarstvo
  30. 338 članka imaju tag hotelijerstvo
  31. 328 članka imaju tag agrokor
  32. 296 članka imaju tag osijek
  33. 299 članka imaju tag hgk
  34. 375 članka imaju tag vlada
  35. 345 članka imaju tag energetika
  36. 269 članka imaju tag poduzetnici
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 375 članka imaju tag BDP
  39. 334 članka imaju tag porezi
  40. 267 članka imaju tag investicija