Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

17 Pro 2008

Banke ipak smanjuju kamate u 2009.?

Izvor: www.jutarnji.hr · Autor: Jadranka Šević  

Banke ipak smanjuju kamate u 2009.?

Nastavi li se financijska kriza smirivati, moguć je i pad kamata na bankovne kredite, i to već u prva tri mjeseca 2009. To je najavio Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka.

To potvrđuje i najnovija analiza Velimira Šonje iz Arhivanalitike o troškovima nabave novca banaka koji se plasira kroz kredite u Hrvatskoj.

Akcijom Europske centralne banke cijena novca na međubankovnom europskom tržištu pada, što upućuje na smirivanje krize i lakšu dostupnost novca.

Uz to, Hrvatska narodna banka je labavljenjem monetarne politike smanjila bankama trošak regulacije, čime je bankarima dodatno izbila “iz ruku” svaku pomisao na dizanje kamata.

Kalkulacija dr. Velimira Šonje pokazuje da je od rujna prošle godine do kolovoza ove osnovni trošak kredita banaka iznosio 6,65 posto.

- U vrijeme eskalacije krize u rujnu osnovni trošak banaka popeo se na 7,25 posto.

Tome treba dodati i premiju za rizik od nevraćanja kredita i očekivanu dobit banaka koje banke ugrađuju u kamatu. To znači da je u rujnu za banke bilo koji kredit s kamatom ispod 10 posto bio neprofitabilan - naglasio je Bohaček.

Novca za kredite ima
Središnja banka je ublažila udar rasta kamata na europskim tržištima smanjenjem troškova banaka sa 3,30 na samo 1,93 posto.

HNB je i za početak iduće godine najavio daljnje labavljenje mjera i oslobađanje bankama dodatnih oko 800 milijuna eura nove likvidnosti, što je još jedan razlog za spuštanje, a ne dizanje kamata.

- Kreditna kriza u Hrvatskoj ne postoji i novca ima dovoljno. Normalno je da banke postrožuju uvjete kreditiranja zbog većih premija za rizik - naglasio je Bohaček odgovarajući na pitanje o obustavljanju kreditiranja građana, a posebice poduzeća.

Ponovio je da će banke uvijek imati novca za dobre projekte i dobre tvrtke. Predviđanja bankara govore čak o smnjenju potražnje građana za kreditima zbog straha od recesije i gubitka posla u idućoj godini. Time će se automatski povećati interes banaka za kreditiranje poduzeća.

Prema posljednjim podacima HNB-a, građani su u bankama do kraja listopada zadužili 121,3 milijarde kuna kredita, dok je dug tvrtki premašio 91,2 milijarde kuna. No, tom dugu treba dodati inozemno zaduženje poduzeća koje je dosegnulo 16,59 milijardi eura. Dug tvrtki u inozemstvu samo je u godinu dana povećan za četiri milijarde eura ili čak 32,1 posto.

Kamate se vratile u 2003.
Građani su prema podacima od rujna na kratkoročne kredite plaćali veće kamate nego poduzeća. Prosječna kamata iznosila je 8,69 posto, a za tvrtke 7,57 posto.

Prosječna kamata na dugoročne stambene kredite građanima iznosila je gotovo šest posto, dok je za potrošačke i gotovinske kredite premašila 8,47 posto. Istodobno je kamata za dugoročno zaduživanje tvrtki iznosila 7,21 posto.

Kratkoročne kamate građanima i poduzećima dosegnule su u ovoj godini najvišu razinu od 2003. godine. Kod dugoročnih kredita građanima se kamata vratila na razine od 2004. i 2005. godine. Poduzeća su rujanskom kamatom od 7,21 posto dosegnula kamate od prije sedam godina.


Komentari članka

Vezani članci

Matica: MMF je slične recepte davao i drugima, pa je Latvija ostala bez 18 posto stanovništva

25.01.2018.

MMF je slične recepte davao i drugima, pa je Latvija ostala bez 18 posto stanovništva, a i po priznanju samog MMF-a takve upute nisu bile uspješne (savjeti o brzoj privatizaciji u tranziciji, savjeti u Azijskoj krizi, savjeti o kontrakcijskim i austerity

Više od 322 tisuće blokiranih građana - dužni 42,8 mlrd. kn

24.01.2018.

Na kraju studenog lani bilo je blokirano 11,60 posto radno sposobnog stanovništva glavnog grada Hrvatske. U Splitsko-dalmatinskoj županiji bilo je blokirano 30.160 građana s dugom nešto većim od 3,9 milijardi kuna

Porast udjela kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu

23.01.2018.

Prema podacima HNB-a, krajem studenog prošle godine ukupni krediti stanovništvu premašili su 119,3 milijardi kuna.

Otkad ne mogu ovršiti cijelu plaću, banke sve teže daju kredite građanima

19.01.2018.

U bankama kažu da će se primjenom novih propisa smanjiti kreditna sposobnost pojedinih potrošača, posebno onih s primanjima manjim od prosječne plaće, pa su »uskladili uvjete s HNB-ovom odlukom«

Dosegli smo plafon, bez reformi neće biti većeg rasta

21.12.2017.

HNB u ovoj godini očekuje rast gospodarstva od 3,1 posto, dok bi u idućoj godini rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) mogao usporiti na 2,9 posto

Tag cloud

  1. 1726 članka imaju tag hrvatska
  2. 1750 članka imaju tag turizam
  3. 1480 članka imaju tag financije
  4. 1140 članka imaju tag izvoz
  5. 731 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 927 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 883 članka imaju tag trgovina
  8. 623 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 734 članka imaju tag investicije
  10. 898 članka imaju tag EU
  11. 822 članka imaju tag industrija
  12. 809 članka imaju tag ict
  13. 739 članka imaju tag menadžment
  14. 757 članka imaju tag svijet
  15. 910 članka imaju tag kriza
  16. 537 članka imaju tag maloprodaja
  17. 505 članka imaju tag marketing
  18. 467 članka imaju tag krediti
  19. 454 članka imaju tag tehnologija
  20. 295 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 381 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 419 članka imaju tag dzs
  24. 340 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  25. 384 članka imaju tag obrazovanje
  26. 367 članka imaju tag hnb
  27. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 220 članka imaju tag potpore
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 274 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag agrokor
  33. 334 članka imaju tag energetika
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 282 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 280 članka imaju tag hotelijerstvo
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 174 članka imaju tag edukacija