Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Tra 2019

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Marina Klepo  

Bankama prijeti još 30.000 tužbi: Iz Udruge upozoravaju da je rok do 13. lipnja

Ohrabreni odlukom Vrhovnog suda iz koje proizlazi da imaju pravo tužiti banke zbog “ništetnih ugovorenih odredbi”, bez obzira na konverziju kredita u švicarskim francima, stotine dužnika već su počele tražiti odvjetnike i raspitivati se o potrebnoj dokumentaciji.

Koliko će od 55.000 dužnika koji su prošli konverziju na kraju doista i podnijeti tužbu, zasad se samo nagađa: u krugovima dužnika vjeruje se da će to učiniti više od polovice njih.

No, banke smatraju da ipak neće sve ići tako glatko i najavljuju novu pravnu bitku. Procjenjuju da bi se na nove tužbe moglo odlučiti nekoliko tisuća dužnika. Ipak, svi oni koji žele tražiti obeštećenje za preplaćene kamate, to će morati učiniti brzo, do 13. lipnja, kada istječe rok zastare za odredbu o ništetnoj kamati. U slučaju valutne klauzule, pak, imaju vremena za podnošenje tužbi do 2023. godine.

Premda je posljednja odluka Vrhovnog suda prilično jasna, u smislu prioriteta prava potrošača, na njezin smisao i reperkusije, očekivano, ne gleda se jednoznačno.

Nižestupanjski su sudovi odlučili da je konverzijom kredita “otklonjena ništetnost ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi”, ali Vrhovni sud misli drugačije. Kao osnovanu prihvatio je reviziju tužiteljice koja je smatrala da konverzijom nije u cijelosti obeštećena. Riječ je o klijentici banke koja je 2007. godine uzela nenamjenski kredit u iznosu od 215.000 franaka. Banku je tužila 2017. godine.

Obrazloženje
Sama činjenica da je provedena konverzija, odnosno da su stranke sklopile dodatak ugovoru o kreditu na temelju Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditu, navodi u obrazloženju Vrhovni sud, “ne znači da je korisnica kredita “izgubila pravni interes za utvrđivanjem da su pojedine odredbe ugovora o kreditu ništetne”, bez obzira na to što su se one izmijenile u pogledu valutne klauzule, kamatne stope i iznosa preostale neotplaćene glavnice kredita. Sud objašnjava da ništetnost nastaje od samog trenutka sklapanja pravnog posla, a ništetan ugovor ne postaje valjan ni kad uzrok ništetnosti naknadno nestane, osim u izuzetnim uvjetima.

“Tužiteljica stoga ima pravni interes i može tražiti utvrđenje ništetnosti pojedinih ugovornih odredbi kako bi na temelju toga ostvarila eventualna prava za koja smatra da joj pripadaju. Stoga je pogrešan zaključak nižestupanjskih sudova da tužiteljica nema pravni interes zahtijevati utvrđenje ništetnosti jer je sklopila dodatak ugovoru kojim su izmijenjene odredbe ugovora”, stoji u presudi.

Pitanje koje je postavila tužiteljica, navodi sud, smatra se važnim “za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni”.

Tako je Vrhovni sud ukinuo rješenja nižestupanjskih sudova i rješenje je vratio Općinskom sudu na ponovno odlučivanje. Ujedno je odbijen zahtjev tužiteljice kojim ona potražuje isplatu novčanog iznosa jer će se njegova visina utvrditi “nakon što se provede vještačenje ili izvedu drugi dokazi o tim podacima”. Banci je samo naloženo da tuženici nadoknadi parnični trošak od 5200 kuna. To u suštini znači da se suđenje ponavlja, da će opet završiti na Županijskom sudu, a možda i na Vrhovnom.

U nekoliko sati nakon što je objavljeno rješenje Vrhovnog suda, Denis Smajo, suradnik udruge Potrošač, primio je, kako je rekao, 400 do 500 upita ljudi koji su se htjeli savjetovati o tome što dalje. Smajo očekuje da će oni podizati privatne tužbe i da će ostvariti “konačnu pobjedu”.

- Smatram da je ovo velika pobjeda svih nas pravih ‘frankera’ koji smo oduvijek i zaista vjerovali ne samo u ništetnost kamatne stope koja se nezakonito povećavala nego i u potpunu ništetnost valutne klauzule u švicarskim francima. Današnja presuda potvrdila je da konverzija nije prepreka za naše tužbe i zahtjeve da nas se u potpunosti obešteti na temelju ništetnih odredbi, odnosno na temelju ništetnog ugovora - kaže Smajo. Svim bivšim i sadašnjim korisnicima kredita u švicarcima, kaže, širom se otvaraju vrata da sada idu u tužbe sa sigurnošću u svoju pobjedu, ali otvara i vrata tužbama za ništetnost cijelog ugovora. Da je na mjestu banaka, kaže, itekako bi razmislio o nagodbama.

Verzija banaka
Međutim, banke ovu priču vide malo drugačije.

Činjenica da je postupak u cijelosti vraćen na odlučivanje prvostupanjskom sudu, kaže pravnik u jednoj od većih banaka, znači da će sud u ponovljenom postupku utvrditi, uz uvažavanje činjenice da tužiteljica ima pravni interes tražiti utvrđenje ništetnosti, “jesu li ugovorne odredbe ništetne i utvrditi iznos koji joj banka treba platiti ako se utvrdi da su navedene odredbe ugovora doista ništetne”.

- To ne znači da je tužiteljica već uspjela u sporu, nego da Vrhovni sud ukazuje na činjenicu da svatko ima pravo isticati ništetnost, pa se ni tužiteljici ne može uskratiti to pravo. U ponovljenim postupcima niži će sudovi provesti sve dokaze na temelju kojih se mora donijeti zakonita odluka - kaže ovaj bankar.

Njihovo shvaćanje ništetnosti kamatne stope malo je drugačije. U samim ugovorima stoji da je kamatna stopa promjenjiva i da se mijenja odlukom banke. Sudovi su naveli da se ne slažu s tim jednostranim aktom, ali bankari ustraju na tome da nijedan sud ne može ustvrditi da to nije bila promjenjiva kamatna stopa, nego fiksna.

Upitni kriteriji
- Ako su se dvije strane dogovorile da je to promjenjiva kamatna stopa, ne može se sada reći da je to fiksna kamatna stopa jer ona je ostala promjenjiva. U tom slučaju sud mora dati objektivne kriterije po kojima se promjenjiva kamatna stopa mogla mijenjati, kao što su, primjerice, cijena državnog duga, cijena depozita ili inozemnog kredita po kojoj se banka zaduživala - kaže pravnik banke s kojim smo razgovarali.

U svakom slučaju, kada se iscrpe sva pravna sredstva kod kuće, uključujući Ustavni sud, banke najavljuju da će se obratiti Europskom sudu. U tome ih ohrabruje slučaj Škibolina zakona. Za odvjetnike i pravnike, očito je, bit će još mnogo posla, ali i prilike za zaradu.

Odštete bi mogle dosegnuti milijardu kuna
1. Tužbe protiv banaka može podnijeti oko 55 tisuća dužnika koji su konvertirali kredit u CHF-ima u onaj u eurima, i tražiti obeštećenje za preplaćeni iznos po osnovi promjenjive kamate i tečaja

2. Za ništetnu odredbu ugovora koja se odnosi na promjenjivu kamatnu stopu moguće će podnijeti tužbu do 13. lipnja, kada nastupa zastara, a valutnu klauzulu do 2023. godine.

3. Procjene o tome koliko će se klijenata na kraju odlučiti na podizanje tužbi protiv banaka kreću se od nekoliko tisuća, koliko ih očekuju banke, pa do 30 tisuća koliko se nadaju predstavnici dužnika.

4. U HNB-u nisu radili procjene o tome koliki bi mogao biti potencijalni trošak za banke, kao posljedica posljednjeg rješenja Vrhovnog suda. To će učiniti kada ih banke obavijeste o svim tužbama. Predstavnici dužnika procjenjuju da bi svatko mogao dobiti od 10.000 do 150.000 kuna, ovisno o kreditu.

5. Vrlo grube procjene stručnjaka govore da bi trošak za banke u idućim godinama mogao iznositi od 500 milijuna do milijardu kuna. Usporedbe radi, trošak konverzije kredita stajao je nešto manje od sedam milijardi kuna. Banke su lani imale bruto dobit u iznosu od 5,6 milijardi kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Čeka se najvažnija odluka u slučaju kredita u švicarskim francima

13.01.2020.

Vrhovni sud bi do proljeća trebao donijeti jednu od najvažnijih odluka u slučaju kredita u švicarskim francima - napokon će postati jasno mogu li potrošači koji su takve kredite dobrovoljno konvertirali u kredite u eurima tužiti banke i tražiti povrat pre

OBRTNICI: Ovo je pregled uvjeta za dobivanje kredita u bankama

09.01.2020.

Iako banke svakog obrtnika promatraju kao zasebni poslovni subjekt, postoje određeni minimalni uvjeti koje obrtnici moraju ispuniti kako bi dobili kredit u nekoj banci. Donosimo pregled UVJETA po bankama

Banke su počele spuštati kamate, evo što to znači za vaš kredit

02.01.2020.

Kamatne stope umanjene su između 1,85 i 2,12 postotna poena za kune te između 2,97 i 3,02 postotnih poena za eure, ovisno o vrsti kredita. Za iste vrijednosti, tvrde u Zabi, smanjene su i kamatne stope na postojeće kredite građanima u Zagrebačkoj banci.

Kamate na kredite prvi put ispod tri posto: Mogu li biti još niže?

30.12.2019.

Bankarskom sektoru dugoročno nikako ne odgovaraju niske kamate, koliko god su im izvori novca jeftini, a nezadovoljstvo ne kriju

Imovinom treba znati upravljati: Deset najbogatijih tvrtki u RH

30.12.2019.

Banke i javna poduzeća mogu se pohvaliti da su milijarderi – njihova Imovina premašuje milijarde eura. Ipak, i milijarderi moraju biti svjesni da najvažnija imovina organizacije postaje intelektualni kapital

Tag cloud

  1. 1964 članka imaju tag hrvatska
  2. 1997 članka imaju tag turizam
  3. 1559 članka imaju tag financije
  4. 1266 članka imaju tag izvoz
  5. 860 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 1012 članka imaju tag svijet
  7. 990 članka imaju tag trgovina
  8. 1023 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 852 članka imaju tag investicije
  10. 931 članka imaju tag ict
  11. 688 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 977 članka imaju tag EU
  13. 868 članka imaju tag industrija
  14. 612 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  15. 774 članka imaju tag menadžment
  16. 923 članka imaju tag kriza
  17. 594 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag marketing
  19. 495 članka imaju tag krediti
  20. 379 članka imaju tag poticaji
  21. 513 članka imaju tag tehnologija
  22. 434 članka imaju tag obrazovanje
  23. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 267 članka imaju tag potpore
  25. 349 članka imaju tag eu fondovi
  26. 354 članka imaju tag hotelijerstvo
  27. 439 članka imaju tag banke
  28. 354 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 425 članka imaju tag dzs
  30. 381 članka imaju tag hnb
  31. 309 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag agrokor
  33. 365 članka imaju tag porezi
  34. 300 članka imaju tag hgk
  35. 380 članka imaju tag vlada
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 383 članka imaju tag BDP
  39. 341 članka imaju tag recesija
  40. 276 članka imaju tag opg