Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2017

Bankama oprost, dužnicima kazna: zašto vjerovnici i korisnici (otpisanih) kredita nisu jednaki pred zakonom?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Bankama oprost, dužnicima kazna: zašto vjerovnici i korisnici (otpisanih) kredita nisu jednaki pred zakonom?

Bankare je usrećila porezna reforma. Nenaplaćena potraživanja, a u pitanju su loši krediti pravnim i fizičkim osobama - od početka godine tretiraju se kao porezni odbitak, a takva im je mogućnost - podsjećamo - dana i lani kod prebacivanja kredita iz "švicarskih" u eurske.

Zločesti će reći da se tako država i banke dogovoraju ispod stola na račun poreznih obveznika; jer prvo su političari spasili dužnike u francima radi glasova, a sada to bankama kompenziraju manjim porezima, da bi na koncu i jedno i drugo platili oni koji nisu ni bankari ni dužnici - a to su ostali porezni obveznici.

Pojednostavnjeno, šteta koju su imale banke zbog loših plasmana kredita bankrotiranim građanima i tvrtkama, anulira se preko leđa građana. Istovremeno, dok se bankama oprašta porez jer su loše procijenile komu prodaju novac, jer novac je, podsjećamo - roba - dužnici i dalje ostaju žigosani kao takvi.

Nenamjenski krediti

- Gledajte, Vlada je poreznom reformom dala mogućnost bankama da pokriju štetu kad su u pitanju nenaplativa ili djelomično naplativa potraživanja, tako da im je omogućila da im se u visini tih dugovanja koja neće namiriti, oprosti porez. Tako prakitčki za banke nema štete iako je poslovni rizik u prirodi njihova posla. S druge strane, banke ne obavještavaju klijente da na račun njihova duga, koji su otpisale kao nenaplativ ili djelomično naplativ, nisu platile porez na dobit, točnije, da im je osnovica za plaćanje tog poreza umanjena. Uglavnom vam je tu riječ o nenamjenskim kreditima do deset tisuća eura za koje ne postoje instrumenti osiguranja, poput jamaca ili hipoteke, jer ih u protivnom ne bi mogli lako ni plasirati, pa na njima iz tih razloga najčešće i gube - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Udruge "Potrošač" iz Splita, i upozorava tako na pravnu nejednakost pred državom kad su u pitanju vjerovnici i dužnici.

- Na temelju tog lošeg plasmana banka je dobila oprost od države kad je u pitanju plaćanje poreza na dobit, pa ispada da ne snosi više nikakvu štetu, a dužnik se i dalje vodi u Hrvatskom registru kreditnih obveznika kao netko tko nije vratio kredit i kao takav ne može podignuti drugi. Ako u međuvremenu taj dužnik stane na svoje noge, na primjer, pronađe posao koji je bio izgubio i zbog kojeg nije mogao plaćati rate kredita, pitam vas zašto on ne bi opet dobio priliku da podigne, recimo, novi kredit, a banci je oprošteno što je napravila loš posao? - veli Iskra Maras.

Što kažu u HNB-u

Evo što na sve to kažu iz Hrvatske narodne banke u odgovoru koji potpisuje Alemka Lisinski.

- Hrvatska narodna banka ističe da ne postoji zakonska obveza kreditnih institucija da obavijeste dužnike da su njihovi krediti otpisani. S tim u vezi, smatramo potrebnim ukazati kako se kod otpisa potraživanja kreditne institucije u pravilu radi o različitoj knjigovodstvenoj evidenciji u knjigama te kreditne institucije i kao takva se ne može poistovjetiti s oprostom duga. Naime, kreditne institucije, neovisno o tome što su donijele odluku o otpisu pojedinog potraživanja, mogu i dalje nastaviti poduzimati aktivnosti vezane uz naplatu takvih potraživanja. Isto tako, a imajući u vidu da se podaci o otvorenim novčanim obvezama koje su u tijeku otplate u Hrvatskom registru obveza po kreditima (HROK) prikazuju cijelo vrijeme otplate, a podaci o zatvorenim novčanim obvezama brišu se u cijelosti istekom četiri godine od godine u kojoj je novčana obveza podmirena, ne postoji obveza brisanja novčane obveze u HROK-u u trenutku otpisa djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih plasmana.

Jednokratna mjera

Do sada bankari nisu bili skloni otpisu potraživanja jer su im se otpisi priznavali kao porezno priznati rashod jedino onda kad bi pokrenuli sudske ili ovršne postupke protiv dužnika, a sad će im to odmah biti moguće na način da će moći postići nagodbu s dužnikom o smanjenu ili otpisu duga i za pretrpljeni gubitak umanjiti osnovicu na temelju koje plaćaju porez na dobit. Jedino što ih u ovom trenutku muči jest da je ova mjera ministra financija Zdravka Marića jednokratna, odnosno odnosi se samo na loše kredite plasirane do 31. 12. 2015. koji još nisu otpisani.


Komentari članka

Vezani članci

Krenula javna rasprava o novom Zakonu o elektroničkom novcu

13.12.2017.

Trenutačno sjedište u Hrvatskoj ima pet institucija za elektronički novac, dvije kartične kuće i tri mobilna operatera, koje su odobrenje za izdavanje elektroničkog novca dobile od Hrvatske narodne banke

Krediti u švicarcima su ipak mogli biti povoljni

12.12.2017.

Danas bi krediti u švicarcima bili jeftiniji nego ovi konvertirani u eure jer su u startu švicarci krenuli s nižim kamatama. Što ako bi oni koji su konvertirali stambene kredite u švicarcima u konačnici ipak prošli bolje u švicarcima?

Bitcoin probio granicu od 10.000 dolara brže od svih očekivanja

30.11.2017.

Samo dva dana trajao je uspon od 9 do 10 tisuća dolara, u još jednom nevjerojatnom porastu cijene popularne kriptovalute

Svaki drugi dužnik domaćih banaka ima kredit u kunama

21.11.2017.

Veća potražnja za stambenim kreditima bila je pod utjecajem bolje perspektive na tržištu nekretnina, kao i rasta pouzdanja potrošača

Novac radije na 'tekući' nego u oročenje

08.11.2017.

Iznos novca na tekućim i žiro-računima od 70 milijardi kuna u rujnu je bio 24 posto viši nego godinu ranije

Tag cloud

  1. 1702 članka imaju tag hrvatska
  2. 1731 članka imaju tag turizam
  3. 1477 članka imaju tag financije
  4. 1122 članka imaju tag izvoz
  5. 716 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 910 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 621 članka imaju tag poduzetništvo
  8. 871 članka imaju tag trgovina
  9. 714 članka imaju tag investicije
  10. 889 članka imaju tag EU
  11. 817 članka imaju tag industrija
  12. 798 članka imaju tag ict
  13. 734 članka imaju tag menadžment
  14. 739 članka imaju tag svijet
  15. 908 članka imaju tag kriza
  16. 533 članka imaju tag maloprodaja
  17. 502 članka imaju tag marketing
  18. 465 članka imaju tag krediti
  19. 451 članka imaju tag tehnologija
  20. 289 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 380 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 418 članka imaju tag dzs
  24. 382 članka imaju tag obrazovanje
  25. 366 članka imaju tag hnb
  26. 334 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 323 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  28. 215 članka imaju tag potpore
  29. 293 članka imaju tag hgk
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 273 članka imaju tag osijek
  32. 334 članka imaju tag energetika
  33. 292 članka imaju tag agrokor
  34. 339 članka imaju tag recesija
  35. 356 članka imaju tag vlada
  36. 279 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 276 članka imaju tag rast
  39. 266 članka imaju tag hotelijerstvo
  40. 174 članka imaju tag edukacija