Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

02 Velj 2017

Bankama oprost, dužnicima kazna: zašto vjerovnici i korisnici (otpisanih) kredita nisu jednaki pred zakonom?

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Saša Ljubičić  

Bankama oprost, dužnicima kazna: zašto vjerovnici i korisnici (otpisanih) kredita nisu jednaki pred zakonom?

Bankare je usrećila porezna reforma. Nenaplaćena potraživanja, a u pitanju su loši krediti pravnim i fizičkim osobama - od početka godine tretiraju se kao porezni odbitak, a takva im je mogućnost - podsjećamo - dana i lani kod prebacivanja kredita iz "švicarskih" u eurske.

Zločesti će reći da se tako država i banke dogovoraju ispod stola na račun poreznih obveznika; jer prvo su političari spasili dužnike u francima radi glasova, a sada to bankama kompenziraju manjim porezima, da bi na koncu i jedno i drugo platili oni koji nisu ni bankari ni dužnici - a to su ostali porezni obveznici.

Pojednostavnjeno, šteta koju su imale banke zbog loših plasmana kredita bankrotiranim građanima i tvrtkama, anulira se preko leđa građana. Istovremeno, dok se bankama oprašta porez jer su loše procijenile komu prodaju novac, jer novac je, podsjećamo - roba - dužnici i dalje ostaju žigosani kao takvi.

Nenamjenski krediti

- Gledajte, Vlada je poreznom reformom dala mogućnost bankama da pokriju štetu kad su u pitanju nenaplativa ili djelomično naplativa potraživanja, tako da im je omogućila da im se u visini tih dugovanja koja neće namiriti, oprosti porez. Tako prakitčki za banke nema štete iako je poslovni rizik u prirodi njihova posla. S druge strane, banke ne obavještavaju klijente da na račun njihova duga, koji su otpisale kao nenaplativ ili djelomično naplativ, nisu platile porez na dobit, točnije, da im je osnovica za plaćanje tog poreza umanjena. Uglavnom vam je tu riječ o nenamjenskim kreditima do deset tisuća eura za koje ne postoje instrumenti osiguranja, poput jamaca ili hipoteke, jer ih u protivnom ne bi mogli lako ni plasirati, pa na njima iz tih razloga najčešće i gube - kaže Iskra Maras, pravna savjetnica Udruge "Potrošač" iz Splita, i upozorava tako na pravnu nejednakost pred državom kad su u pitanju vjerovnici i dužnici.

- Na temelju tog lošeg plasmana banka je dobila oprost od države kad je u pitanju plaćanje poreza na dobit, pa ispada da ne snosi više nikakvu štetu, a dužnik se i dalje vodi u Hrvatskom registru kreditnih obveznika kao netko tko nije vratio kredit i kao takav ne može podignuti drugi. Ako u međuvremenu taj dužnik stane na svoje noge, na primjer, pronađe posao koji je bio izgubio i zbog kojeg nije mogao plaćati rate kredita, pitam vas zašto on ne bi opet dobio priliku da podigne, recimo, novi kredit, a banci je oprošteno što je napravila loš posao? - veli Iskra Maras.

Što kažu u HNB-u

Evo što na sve to kažu iz Hrvatske narodne banke u odgovoru koji potpisuje Alemka Lisinski.

- Hrvatska narodna banka ističe da ne postoji zakonska obveza kreditnih institucija da obavijeste dužnike da su njihovi krediti otpisani. S tim u vezi, smatramo potrebnim ukazati kako se kod otpisa potraživanja kreditne institucije u pravilu radi o različitoj knjigovodstvenoj evidenciji u knjigama te kreditne institucije i kao takva se ne može poistovjetiti s oprostom duga. Naime, kreditne institucije, neovisno o tome što su donijele odluku o otpisu pojedinog potraživanja, mogu i dalje nastaviti poduzimati aktivnosti vezane uz naplatu takvih potraživanja. Isto tako, a imajući u vidu da se podaci o otvorenim novčanim obvezama koje su u tijeku otplate u Hrvatskom registru obveza po kreditima (HROK) prikazuju cijelo vrijeme otplate, a podaci o zatvorenim novčanim obvezama brišu se u cijelosti istekom četiri godine od godine u kojoj je novčana obveza podmirena, ne postoji obveza brisanja novčane obveze u HROK-u u trenutku otpisa djelomično nadoknadivih ili potpuno nenadoknadivih plasmana.

Jednokratna mjera

Do sada bankari nisu bili skloni otpisu potraživanja jer su im se otpisi priznavali kao porezno priznati rashod jedino onda kad bi pokrenuli sudske ili ovršne postupke protiv dužnika, a sad će im to odmah biti moguće na način da će moći postići nagodbu s dužnikom o smanjenu ili otpisu duga i za pretrpljeni gubitak umanjiti osnovicu na temelju koje plaćaju porez na dobit. Jedino što ih u ovom trenutku muči jest da je ova mjera ministra financija Zdravka Marića jednokratna, odnosno odnosi se samo na loše kredite plasirane do 31. 12. 2015. koji još nisu otpisani.


Komentari članka

Vezani članci

Može li cijena Bitcoina dosegnuti 10.000 USD?

18.10.2017.

U posljednjih mjesec dana cijena je porasla točno 50%, a u trenutku pisanja analize, jedan BTC na platformama Admiral Marketsa vrijedi 5581,00 USD.

Novi trend: Raste broj građana koji višak novca drži na tekućim i žiro računima

10.10.2017.

Sve više građana novčane viškove drži na tekućim i žiro računima umjesto da ih oročava, što potvrđuju i podaci iz najnovije analize Raiffeisen banke prema kojoj je depozitni novac krajem kolovoza dosegnuo 69,8 milijardi kuna što je rast od 4,1 posto na mj

Tvrtke vrijedne 73 milijarde eura napuštaju Kataloniju

10.10.2017.

Mogućnost daljnje eskalacije krize zabrinjava korporativni sektor

Hrvatski bruto inozemni dug krajem lipnja 40,4 milijarde eura

03.10.2017.

Posljednja se tri mjeseca bilježi smanjenje apsolutne razine bruto inozemnog duga, dok je na godišnjoj razini trend njegova pada dugotrajniji i izraženiji te se u kontinuitetu proteže još od kraja 2015. godine

Marić: Na jesen javna rasprava o uvođenju eura

03.10.2017.

Izvoznicima se može pomoći kroz fiskalnu politiku, tako da država manje bude kočničar, a više pokretač, ali ima i druge poluge, kao što su HBOR ili HAMAG

Tag cloud

  1. 1667 članka imaju tag hrvatska
  2. 1706 članka imaju tag turizam
  3. 1471 članka imaju tag financije
  4. 1107 članka imaju tag izvoz
  5. 702 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 898 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 864 članka imaju tag trgovina
  8. 612 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 883 članka imaju tag EU
  10. 692 članka imaju tag investicije
  11. 812 članka imaju tag industrija
  12. 791 članka imaju tag ict
  13. 729 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 716 članka imaju tag svijet
  16. 530 članka imaju tag maloprodaja
  17. 498 članka imaju tag marketing
  18. 462 članka imaju tag krediti
  19. 448 članka imaju tag tehnologija
  20. 285 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 372 članka imaju tag prehrambena industrija
  23. 415 članka imaju tag dzs
  24. 366 članka imaju tag hnb
  25. 380 članka imaju tag obrazovanje
  26. 331 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 291 članka imaju tag hgk
  29. 298 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  30. 266 članka imaju tag poduzetnici
  31. 333 članka imaju tag energetika
  32. 271 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 279 članka imaju tag agrokor
  36. 268 članka imaju tag eu fondovi
  37. 264 članka imaju tag investicija
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja