Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

01 Pro 2010

Badel uvodi Korlat na tržište

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Badel uvodi Korlat na tržište

Neograničena sadnja vinograda do 2016. jedno je od nekoliko izuzeća koje hrvatski pregovarači nastoje izboriti upravo ovih dana uoči očekivanja i termina o zatvaranju Poglavlja 13. Direktive Europske komisije sadašnjim članicama nove nasade loze dopušta podizati isključivo na prethodno iskrčenim starim vinogradima. Cilj je dostići barem 40.000 hektara, a najveći argument je povijesni podatak s kraja 19. stoljeća o 200.000 hektara pod vinogradima. Vlada je planirala u razdoblju 2004. – 2008. ostvariti sadnju 13.000 ha i stoga je svaki novi hektar sufinancirala sa 33.600 – 45.400 kuna, no vinogradi su nikli na samo 5750 ha pa nacionalni katastar danas sadrži podatak o tek 36.617 hektara.

U preostalom vremenu i Badel 1862 nastoji ojačati svoju vinogradarsku poziciju na tržištu. U završnoj fazi je postupak ishođenja koncesije za još 96 hektara zemljišta u vlasništvu države na lokaciji Korlat nedaleko od Benkovca.Potvrdu o koncesiji, nadaju se, dobit će do kraja ove godine. Korlat je Badelu velik izazov i imperativ u budućoj tržišnoj utakmici s brojnom konkurencijom. U pionirski projekt podizanja vinograda na bespuću Korlata, neviđen do tada na ovim prostorima, Badel je krenuo 2004. drobeći kamene gromade da bi 2005. zasadio 73 hektara i 2006. još 30 hektara merlota, syraha i cabernet sauvignona. O kakvom je pothvatu riječ ilustrira i podatak da je trošak po svakom hektaru iznosio 280.000 kuna u vrijeme dok je cijena za prosječan vinograd po hektaru bila jeftinija od 140.000 kuna. Za nove nasade na spomenutih 96 hektara Badel će, ako koncesija ne zakasni, vjerojatno već dogodine morati izdvojiti više od 27 milijuna kuna. Trošak je velik, ali dugoročna očekivanja od tog lokaliteta još su veća pa skupo ulaganje, zaključak je investitora, svakako ima opravdanja zna li se da će brisanjem granica s članstvom u EU tržišna utakmica među vinarima postati još žešća. Hrvatska se ne može nametnuti kao velik proizvođač vina. Svoju nišu na zahtjevnom tržištu hrvatski vinari, pa tako i Badel, moraju izboriti nudeći vrhunska, autohtona vina na koja danas od ukupne proizvodnje otpada tek 4,4 posto.

Prva berba merlota, syraha i cabernet sauvignona na Korlatu je odrađena 2007. Dala je vrlo ograničene količine vina, samo 11.750 butelja, koje će Badel na tržište plasirati 14. prosinca, primarno kroz kanal HoReCa i vinoteke. Merlotom je napunjeno 4050 butelja, Korlat syrah je u 5770 i cabernet sauvignon u 1930 butelja. Riječ je o vinu vrhunske kakvoće, za koje struka kaže da je “najiščekivanije vino u trećem tisućljeću” na ovim prostorima, odnosno da je trolist Korlat na listi hrvatskih vina glavni favorit za titulu “best buy”. Dogodine, najavljuju glavni enolog Dubravko Ćuk i Dalibor Kulišić, “product manager”, tržištu i vinoljupcima Badel će isporučiti čak 190.000 litara vina kroz spomenute tri crne sorte. Upravo zbog tog “gledanja u budućnost” u Badelu su zaključili, ističe direktor marketinga i inovacija Ivan Perković, iako je riječ o proizvodu doista vrhunske kakvoće, ciljana cijena svih vina s Korlata kretat će se između 80-90 kuna za butelju, dok u restoranima vino ne bi smjelo biti skuplje od 200 kuna. Badel u proizvodnji vina, koja se danas u nacionalnim okvirima procjenjuje na oko 60 milijuna litara, sudjeluje sa 10 posto. U 2009. u odnosu na 2008. u segmentu vina ostvaren je rast od osam posto, dok je prihod od vina lani iznosio 110 milijuna kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Europska investicijska banka predložila mjere za pomoć malim tvrtkama

18.03.2020.

Sve ove mjere mogu biti brzo implementirane da bi se ublažio manjak likvidnosti, a bit će provedene u partnerstvu s nacionalnim razvojnim bankama gdje god je to moguće, kažu iz EIB Grupe, koja uključuje i Europski investicijski fond (EIF) specijaliziran z

Kakav će biti odgovor Unije na recesiju koja stiže nakon pandemije?

16.03.2020.

Ako se članice i uspiju dogovoriti npr. o zajedničkoj proizvodnji respiratora, mobilnim liječničkim timovima i lokacijama za karantene, ostaje pitanje hoće li u recesiji opet biti žrtve zemlje juga, već pogođene virusom.

Koronavirus radi veliku štetu europskom turizmu, stradat će i Hrvatska

05.03.2020.

TURIZAM u Europi mogao bi pretrpjeti velike gubitke ako se nastavi širenje koronavirusa, a pogotovo ako zemlje uvedu strože mjere za zaustavljanje epidemije, poput ograničavanja putovanja.

Eurostat: Koliko je uobičajeno raditi od doma?

14.02.2020.

Usvajanje digitalnih tehnologija donosi sve učestaliji rad iz doma umjesto odlaska na posao u mnogim poslovima gdje fizička prisutnost nije od bitnog značenja, Prema Eurostatovim podacima za 2018. godinu Hrvatska je među najlošijim zemljama članicama Euro

U Hrvatskoj plaće realno niže nego prije deset godina

07.02.2020.

Hrvatska je među 6 država Europske Unije s plaćama prosječno nižim nego prije 10 godina, navodi se u objavi Europske konfederacije sindikata (ETUC) koja prenosi podatke European Trade Union Instituta.

Tag cloud

  1. 1984 članka imaju tag hrvatska
  2. 2017 članka imaju tag turizam
  3. 1564 članka imaju tag financije
  4. 1282 članka imaju tag izvoz
  5. 1043 članka imaju tag svijet
  6. 866 članka imaju tag zapošljavanje
  7. 1001 članka imaju tag trgovina
  8. 1031 članka imaju tag poljoprivreda
  9. 862 članka imaju tag investicije
  10. 943 članka imaju tag ict
  11. 690 članka imaju tag poduzetništvo
  12. 685 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  13. 982 članka imaju tag EU
  14. 881 članka imaju tag industrija
  15. 780 članka imaju tag menadžment
  16. 929 članka imaju tag kriza
  17. 601 članka imaju tag maloprodaja
  18. 561 članka imaju tag marketing
  19. 390 članka imaju tag poticaji
  20. 501 članka imaju tag krediti
  21. 517 članka imaju tag tehnologija
  22. 437 članka imaju tag obrazovanje
  23. 276 članka imaju tag potpore
  24. 402 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 358 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 351 članka imaju tag eu fondovi
  27. 359 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 439 članka imaju tag banke
  29. 384 članka imaju tag hnb
  30. 427 članka imaju tag dzs
  31. 313 članka imaju tag osijek
  32. 372 članka imaju tag porezi
  33. 334 članka imaju tag agrokor
  34. 385 članka imaju tag vlada
  35. 302 članka imaju tag hgk
  36. 346 članka imaju tag energetika
  37. 269 članka imaju tag poduzetnici
  38. 288 članka imaju tag opg
  39. 387 članka imaju tag BDP
  40. 344 članka imaju tag recesija