Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Stu 2016

Ante Vlahović gospodarstvenik godine

Izvor: www.tportal.hr · Autor: N.S./Hina  

Ante Vlahović gospodarstvenik godine

Ante Vlahović, čelnik Adrisa, proglašen je u ponedjeljak pobjednikom u kategoriji gospodarstvenika godine, a rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u kategoriji gospodarskog događaja, u sklopu projekta ‘Gospodarstvenik i Gospodarski događaj 2016.’ u organizaciji Večernjeg lista i Poslovnog dnevnika.

Vlahović i rast BDP-a pobijedili su u sklopu projekta pokrenutog po prvi put ove godine, i to prema izboru i čitatelja i stručnog žirija

Nagrađeni gospodarstvenik Ante Vlahović od 1995. vodi Adris grupu, koje je izrasla iz Tvornice duhana Rovinj, i njezin je većinski dioničar. Vlahović je prilikom predstavljanja predstavljen i kao veliki filantrop.

‘Ovo je nagrada svim zaposlenicima koji grade Adris kao jednu od najuspješnijih domaćih i regionalnih kompanija’, kazao je Vlahović prilikom preuzimanja nagrade.

Rast BDP-a kao gospodarski događaj godine odnio je nagradu jer je u drugom kvartalu ove godine iznosio 2,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani.

Najsnažniji pozitivan utjecaj na takvo kretanje gospodarske aktivnosti imao je rast izdataka za potrošnju kućanstava od tri posto. Državna potrošnja porasla je istodobno za 2,6 posto, dok su bruto investicije u fiksni kapital skočile 6,3 posto, rečeno je tijekom svečanosti uručivanja nagrada.

Marić: Rast je rješenje

Preuzimajući nagradu, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da o kojem god problemu govorili u Hrvatskoj, da se njegovo rješenje mora tražiti u gospodarskom rastu. Naveo je kako je rast BDP-a od 2,5 ili 2,7 posto dobrodošao nakon šest godina recesije, ali i kako su Hrvatskoj potrebne bitno više stope rasta.

Govoreći o ovogodišnjem rebalansu proračuna, odnosno o pripremi proračuna za 2017. godinu, ministar Marić rekao je kako je ovogodišnji deficit značajno niži od onoga što se očekivalo.

‘Mi smo rashodovnu stranu proračuna 'zaključali' u nominalnim iznosima, a sav višak prihoda stvoren je za rasterećenje gospodarstva, koje kreće iduće godine, te za smanjenje duga’, naglasio je Marić.

Troškove držati pod kontrolom

Obećao je da će se rashodovna strana proračuna i dogodine držati pod kontrolom, najavivši i dalje odgovorno trošenje proračunskih sredstava, što je, kazao je, ključ odgovorne politike javnih financija u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju.

Marić je ustvrdio da Hrvatska u ovom trenutku ima nepravedno nizak kreditni rejting, dvije stepenice ispod investicijskog. ’Da bismo se vratili tamo gdje pripadamo, potrebno je napraviti čitav niz strukturnih iskoraka odnosno reformi’, izjavio je ministar financija.

Upozorio je i da 3,6 posto hrvatskog BDP-a, odnosno 12 milijardi kuna, odlazi na kamate te je kazao da je Hrvatska ove godine ‘već debelo’ u primarnom suficitu, da ’nam nad glavom stalno visi tih 3,6 posto BDP-a’.

Naglasio je kako je porezna reforma tek prvi korak u nizu strukturnih reformi i iskoraka, koji se uskoro očekuju.


Komentari članka

Vezani članci

Bolji život u metropoli: Prosječna zagrebačka neto plaća za tisuću kuna je viša nego u ostatku Hrvatske

22.08.2017.

U odnosu na prosječnu mjesečnu plaću na razini Hrvatske, koja je za svibanj iznosila 6.025 kuna, prosječna je zagrebačka neto plaća isplaćena za peti ovogodišnji mjeseci bila viša za 925 kuna

Ina je, prema Fininoj analizi, najsnažnija hrvatska tvrtka

18.08.2017.

Ina, tvrtka u mješovitom vlasništvu, prvorangirana je kroz svih deset promatranih godina, kao poduzetnik koji je u svakoj godini ostvario najviše prihoda. U tom razdoblju Ina je smanjila svoj prihod s 24 milijarde kuna, koliko je ostvarila 200.7 godine, n

Država na većem PDV-u gubi milijune?

18.08.2017.

Iako ne krše propise, oni koji mijenjaju firmu su nelojalna konkurencija ugostiteljima koji traže jednake uvjete poslovanja za sve.

Mliječni put Hrvatske: Broj proizvođača mlijeka od 2005. pao sa 65.000 na 6.000

18.08.2017.

Već duže vremensko razdoblje proizvođači mlijeka suočeni su s neizdrživo niskom otkupnom cijenom koja je znatno manja od cijene koštanja proizvodnje iste

Najviše uvozimo ova tri proizvoda

16.08.2017.

Naša glavna izvozna tržišta su i dalje Slovenija, Italija, Bosna i Hercegovina, Njemačka i Srbija, dok su glavna uvozna tržišta Njemačka, Mađarska, Italija, Slovenija i Nizozemska

Tag cloud

  1. 1643 članka imaju tag hrvatska
  2. 1676 članka imaju tag turizam
  3. 1458 članka imaju tag financije
  4. 1085 članka imaju tag izvoz
  5. 688 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 888 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 856 članka imaju tag trgovina
  8. 603 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 875 članka imaju tag EU
  10. 682 članka imaju tag investicije
  11. 808 članka imaju tag industrija
  12. 778 članka imaju tag ict
  13. 727 članka imaju tag menadžment
  14. 906 članka imaju tag kriza
  15. 698 članka imaju tag svijet
  16. 528 članka imaju tag maloprodaja
  17. 494 članka imaju tag marketing
  18. 459 članka imaju tag krediti
  19. 444 članka imaju tag tehnologija
  20. 281 članka imaju tag poticaji
  21. 438 članka imaju tag banke
  22. 414 članka imaju tag dzs
  23. 364 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 364 članka imaju tag hnb
  25. 377 članka imaju tag obrazovanje
  26. 330 članka imaju tag gospodarstvo
  27. 214 članka imaju tag potpore
  28. 290 članka imaju tag hgk
  29. 266 članka imaju tag poduzetnici
  30. 286 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  31. 328 članka imaju tag energetika
  32. 267 članka imaju tag osijek
  33. 339 članka imaju tag recesija
  34. 353 članka imaju tag vlada
  35. 264 članka imaju tag investicija
  36. 263 članka imaju tag eu fondovi
  37. 260 članka imaju tag agrokor
  38. 272 članka imaju tag rast
  39. 174 članka imaju tag edukacija
  40. 231 članka imaju tag proizvodnja