Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

11 Lis 2018

Albert Gajšak, mladi, ako ne i najmlađi hrvatski poduzetnik: Nije bitno što, nego kako prodaješ

Izvor: lider.media · Autor: Ivan Ivanović  

Albert Gajšak, mladi, ako ne i najmlađi hrvatski poduzetnik: Nije bitno što, nego kako prodaješ

Jedan od najmlađih hrvatskih poduzetnika, Albert Gajšak, vlasnik startupa Circuitmess koji stoji iza vrlo uspješne igraće konzole MAKERbuino koju kupac treba sam sastaviti, danas je službeno lansirao Kickstarter kampanju za svoj drugi i podosta ambiciozniji proizvod MAKERphone: riječ je o potpuno funkcionalnom mobilnom telefonu koji bi svatko stariji od 11 godina trebao moći sastaviti sam i pritom naučiti nešto o hardveru, da bi potom mogao naučiti i nešto o programiranju. Početna količina sredstava koju želi prikupiti za početak proizvodnje je skromnih 15 tisuća dolara, cilj koji je uspio premašiti u manje od 8 sati otkako je kampanja započela. Povodom toga, porazgovarali smo s njime o svemu pomalo: o marketingu, startup sceni u Hrvatskoj i novom proizvodu.

Danas je krenula Kickstarter kampanja za vaš novi proizvod, mobitel koji funkcionira po principu ‘sastavi sam’. Recite nam nešto o tome, kako ste se odlučili za relativno nizak cilj od 15 tisuća dolara?

Danas je počela kampanja gdje smo stavili takav cilj jer smo čitali da ljudi psihološki više vole podržati kampanju kad vide da je uspjela.

Dakle, to je neka lekcija koju ste izvukli iz jedne od najuspješnijih Kickstarter kampanja u povijesti, onoj za pravljenje salate od krumpira, gdje je početni cilj bio 10 dolara, da bi se na koncu prikupilo 55 tisuća dolara?

(smijeh) Pa da. Meni je to klasičan primjer da se sve može prodati, samo to trebaš marketirati na dobar način. Oni su napravili stvarno dobar posao s marketingom. U konačnici nije bitno što prodaješ, nego način na koji iskomuniciraš ideju s publikom. Ako i imaš dobar proizvod, a ne znaš ga prodati, propast ćeš.

Što će biti kad prebacite početni cilj?

Imamo neke stretch goalove. Pretpostavljam da bi nam neki stretch goal mogao biti tulum u Karlovcu, kao što je bilo i s famoznom salatom od krumpira. 89 dolara je minimalna cifra s kojom možete dobiti MAKERphone, ali imamo isplanirane perkove za sve do 250 tisuća. Što da kažem, megalomanija je kod nas jaka. (smijeh)

Kome je namijenjen proizvod?

Svakome starijem od 11 godina kao i MAKERbuino. Najveća razlika je u tome što smo ga u nekim stvarima poboljšali, odnosno pojednostavili.

Je li MAKERphone onda samo nadogradnja na MAKERbuino?

Ne bih rekao, u ovom je projektu uloženo sve što smo naučili dobivajući povratne informacije od 6000 prodanih primjeraka MAKERbuina. Više smo razmislili o edukativnom efektu, općenito smo više optimizirali proizvodnju i pokušali napraviti programiranje što pristupačnijim. Najveći problem MAKERbuina je bio što su se ljudi koji nikada nisu programirali mnogo mučili s time, jer je C++ dosta kompleksan jezik. Ovaj put imamo gradaciju od Scratcha, kao vrlo osnovnog programa za djecu, preko Pythona pa sve do C++. To je u neku ruku bio i smisao, da približimo programiranje svima. Ovaj mobitel neće i ne može konkurirati iPhoneu i to nije bila poanta. Mi smo jednostavno premalen tim da konkuriramo nekakvom flagshipu.

O kolikom timu je sad riječ?

Od samog početka koji bi se mogao opisati kao nekakav guerilla startup gdje sam ja radio u svojoj kuhinji nakon škole, izrasli smo u startup u Karlovcu sa 7 zaposlenih na puno radno vrijeme uz nekoliko vanjskih suradnika.

I već ste najavili selidbu u Zagreb?

Trenutno nam je dosta dobro, tako da se nećemo seliti ove godine, ali iduće godine bismo lako mogli. Vidjet ćemo, postojimo tek godinu i pol dana, a već smo imali dvije nove Kickstarter kampanje, prikupili nešto bepovratnih sredstava i sada se planiramo prijaviti na jedan EU fond.

Imamo jednu djevojku koja se preselila iz Zagreba u Karlovac da bi radila s nama, ali tu leži najveći problem: teško je naći ljude u Karlovcu, pogotovo programere.

Hoće li MAKERphone polučiti veći uspjeh od prethodnika koji je prodan u više od 6 tisuća primjeraka?

Ovaj telefon je isto eksperiment. Ne znamo kako će ljudi reagirati, ovo je ipak uređaj koji je dvostruko skuplji i kompleksniji. Trebamo vidjeti hoće li ljudi prepoznati vrijednost u tome. To nitko ne može znati, ali ja kao predvodnik i osoba koja najviše u tvrtci mora vjerovati u njen uspjeh, vjerujem da će MAKERphone premašiti naš stari proizvod. Zadnji put sam kampanju radio sam s prijateljima iz škole, a ovaj put već ljudi znaju za nas, imamo čitav promocijski plan, imamo cijeli tim koji može raditi na tome. U svemu smo ukupno napravili korak naprijed.

Mi se s osnovnim ciljem možemo pokriti, odnosno proizvesti taj telefon. On u prodaju ide u prodaju definitivno. Ali iskreno, očekujemo da ćemo skupiti puno više od osnovnog cilja.

Shvatili smo da MAKERbuino samim time što je igraća konzola dosta ograničava publiku. Ljudi koji ne vole igraće konzole i osjećaju neku averziju prema videoigrama neće podržati MAKERbuino. Telefon je u drugu ruku nešto što svi imaju i znaju.

Malo ste proširili ciljanu demografiju?

Da, u biti želimo zainteresirati što više za naš uređaj. MAKERbuino se neće prestati proizvoditi, dapače mi ćemo njega revidirati i planiramo napraviti liniju proizvoda koja će ciljati različite dobne kategorije, želimo napraviti nešto i za još manju djecu, a kasnije i nešto kompleksnije. U konačnici nam je cilj da pokrijemo što veći broj ljudi s našim proizvodima koje ćemo na kraju prodavati pod brendom Circuitmess.

Kakva je situacija na startup sceni u Hrvatskoj?

Nenad Bakić me već zvao ujutro i donirao. Na hrvatskoj sceni ima jako puno ljudi koji se međusobno podržavaju. Naša scena je dosta mala, ali kad u Hrvatskoj pokreneš startup, imaš kredibilitet i eksponiranost puno veću nego da si San Franciscu, gdje je startup u svakoj drugoj ulici. Kod nas nema animoziteta, u suštini, mi se ne natječemo s drugim startupima nego da preživimo.


Komentari članka

Vezani članci

Najbolje europske zemlje za početak poslovanja

20.11.2018.

Prvo mjesto zauzela je Hrvatima draga Irska, nakon nje slijedi Island, dok treće mjesto drži Švedska.

Tek im je 20 i koja, a već su uspješni diljem svijeta

13.11.2018.

Prvi nam je posao bio oglasima pronaći zaposlenike za call centar u Las Vegasu i tako smo krenuli. Danas naši oglasi pomažu ljudima diljem svijeta u potrazi za poslom, a pomoću web-stranice justjobs.io i istoimene mobilne aplikacije uskoro ćemo se proširi

20-godišnji Gajšak oborio rekord za najuspješniju crowdfunding kampanju godine

12.11.2018.

Kampanja na platformi Kickstarter pokrenuta je sa ciljem da se osigura dovoljan broj narudžbi MAKERphonea. Prikupljeni novac nije profit, već prihod koji će biti uložen kako bi prototip MAKERphonea usavršili za masovnu proizvodnju.

Prvo skladište na svijetu u kojem rade samo roboti

03.11.2018.

Uvođenjem robota stvorit će se više radnih mjesta, što nam je pokazala povijest. To su pokazale kompanije koje su uvele automatizaciju, kao što je Toyota - trenutno najveći proizvođač automobila na svijetu

HBOR pokreće fond od 40 milijuna eura namijenjen startupovima

26.10.2018.

Financijska pismenost je poseban problem kod poduzetnika u startup fazi i potreban je servis koji im pomaže u trenucima kad traže kapital. HBOR-ove strateške odrednice definitivno su EU fondovi, uvođenje novih prozvoda za venture i equity kapital te izvoz

Tag cloud

  1. 1829 članka imaju tag hrvatska
  2. 1860 članka imaju tag turizam
  3. 1507 članka imaju tag financije
  4. 1188 članka imaju tag izvoz
  5. 788 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 970 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 924 članka imaju tag trgovina
  8. 660 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 796 članka imaju tag investicije
  10. 933 članka imaju tag EU
  11. 866 članka imaju tag svijet
  12. 841 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 750 članka imaju tag menadžment
  15. 918 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 526 članka imaju tag marketing
  18. 449 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 479 članka imaju tag krediti
  20. 481 članka imaju tag tehnologija
  21. 335 članka imaju tag poticaji
  22. 403 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 371 članka imaju tag hnb
  27. 240 članka imaju tag potpore
  28. 340 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 315 članka imaju tag eu fondovi
  30. 321 članka imaju tag agrokor
  31. 289 članka imaju tag osijek
  32. 297 članka imaju tag hgk
  33. 319 članka imaju tag hotelijerstvo
  34. 268 članka imaju tag poduzetnici
  35. 337 članka imaju tag energetika
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 266 članka imaju tag investicija
  39. 282 članka imaju tag rast
  40. 363 članka imaju tag BDP