Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

26 Ou 2018

ADAC dokazao da su dizelaši, ukupno, ekološki prihvatljiviji od električnih automobila!

Izvor: autoportal.hr · Autor: Željko Marušić  

ADAC dokazao da su dizelaši, ukupno, ekološki prihvatljiviji od električnih automobila!

ADAC, njemački nacionalni autoklub, prvi put u povijesti, proveo je sveukupnu ekološku analizu i napravio bilancu svih pogonskih opcija automobila. Zaključci: prvo, ne postoji pogon koji je ukupno gledajući ekološki najprihvatljiviji, i drugo, električni auti, ni približno nisu najčišći!

Konačno se, sustavno i pošteno, ocijenilo onako kako su vodeći svjetski stručnjaci za automobilske pogone naglašavali već 2014., kad su uvedene aktualne ekološke norme Euro 6: ako električni automobili koriste struju iz termoelektrana na ugljen, na prosječnoj tehnološkoj razini, ukupne su emisije veće nego s dizelskim motorom!

Usto su proizvodnja i zbrinjavanje litij-ionskih baterija ekološki vrlo složeni i opterećujući za okoliš! Osim ako se ne računa da će otrovne i kancerogene ostatke isluženih baterijskih sustava, koji se ne mogu reciklirati, bogate zemlje u kontejnerima isporučivati 'banana-državama', u zamjenu za drugorazredne tehnologije i proizvode napravljene po nižim specifikacijama, koje će ih potom bacati u napuštena rudarska okna, na nezaštićena odlagališta...

Ukupne emisije dizelskih automobila srednje klase (proizvodnja i recikliranje auta + proizvodnja dizelskog goriva + potrošnja u vožnji) 20 posto su manje nego kod električnih (proizvodnja i recikliranje auta + realna proizvodnja struje)

Električni su automobili ekološki najprihvatljiviji u kompaktnoj klasi te donekle u nižoj, ali od srednje (Octavije na više), električna vozila, računajući prosječno proizvedenu struju (i ona iz atomskih centrala itekako opterećuje okoliš!) ukupno generiraju 20 posto više stakleničkih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida (CO2) nego dizelaši!

Mnogo je toga, dakle, muljaža, odnosno 'tehnološka zavjera' na najvišoj razini. Pogotovo kad se uzme u obzir da su 2014., normama Euro 6, količine dušikovih oksida (NOx) ograničena na samo 0,080, a čestica čađe na samo 0,005 grama po kilometru. A to su vrijednosti koje je teško i izmjeriti.

Zaključak: u odluci da se 'ubiju' dizelski automobili ekologija nije bila u prvom planu, vjerojatno nije bila ni bitna. Ključ je u odluci da se da zamah proizvodnji hibridnih i električnih automobila, kako bi se unaprijedila tehnološka razina te povećali golemi profiti od proizvodnje u najrazvijenijim zemljama NATO saveza te ubrzao prelazak na hibridna i električna vozila. A to neće donijeti toliko ekoloških, koliko gospodarskih i političkih prednosti. Smanjit će ovisnost o arapskoj i ruskoj nafti, što će smanjiti tržišnu potražnju i oboriti cijene energenata, čijom prodajom Putin financira ratnu mašineriju.

Kad se još uzme u obzir da su slično s prezentacijom dizelskih emisija muljali svi, a da je nadrapao jedino Volkswagen, afera 'Dieselgate' ima više veze s intenzivnom njemačko-ruskom tehnološkom i gospodarskom suradnjom te forsiranjem Sjevernog toka, odnosno 'discipliniranjem' Njemačke, nego s ekološkim problemima.

Velika štetnost dizelskog ispuha po ljudsko zdravlje? Dajte, molim vas..., pa na što su sve spremni 'veliki igrači' te farmaceutska i prehrambena industrija, samo radi svojih interesa i enormnih profita...

Sjećate se odluke da se napadne Irak, jer je, navodno, posjedovao 'oružje za masovno ubojstvo'. Invazija je uspješno provedena, da bi se kasnije utvrdilo kako od opakog oružja nema ništa. Kao da se to nije znalo i prije?! Što se potom dogodilo i tko je za to odgovarao? Pojeo vuk magare!

Svakodnevno nas kljukaju informacijama o širenju ozonskih rupa i štetnosti od sunčanih zraka, samo kako bi se kupovale kreme za sunčanje sa stotinama kancerogenih supstanci. A priče o tome kako je maslac opasan za srce, pa treba koristiti margarin. Danas govore suprotno, a cijena maslaca se udvostručila.

Pola su stoljeća trubili kako je slanina 'smrt' za krvožilni sustav da bi danas postala zdravija, maltene, od lososa?! Nije li to zato da bi se podržala enormna proizvodnja svinjetine u EU i zaustavio pad cijena?

A prenaglašavanje štetnosti šećera, kako bi se otvorio put za plasiranje tzv. light-proizvoda, s brojnim nezdravim dodacima i kancerogenim umjetnim sladilima... Ljudi su sve deblji, a tu se 'okreću' milijarde!

Plašite li se još da će vas 'ubiti' te, jedva nemjerljive, količine dušikovih oksida i čađe, koje ispuštaju suvremeni dizelski automobili?


Komentari članka

Vezani članci

Norveška - bogatstvo od nafte spremaju u fond zbog kojeg je svaki građanin milijunaš

21.05.2018.

Za razliku od npr. hrvatskih mirovinskih fondova, koji novac ulažu uglavnom u državne obveznice Republike Hrvatske, norveški naftni fond najveći dio svog portfelja drži u dionicama - od Azije do SAD-a. Neka od najvećih ulaganja su im u dionice Applea, Nes

Organska poljoprivredna zemljišta porasla su za gotovo milijun hektara

15.05.2018.

Organski tržišni udjeli sada se približavaju deset posto tržišne vrijednosti u nekim zemljama. Globalno, europske zemlje čine najveće udjele prodaje organske hrane kao postotak njihovih tržišta hrane

Cijena nafte na novoj rekordnoj cijeni u zadnje četiri godine. Analitičari tvrde: 'Tek je počelo'

15.05.2018.

Mnogi analitičari očekuju da će cijene nafte rasti kako se iranski izvoz bude smanjivao. »Uzlazni trend (cijena) ostaje snažan i netaknut«, kaže Robin Bieber iz londonskog PVM Oil Associatesa

Nekad je živio u socijalnom stanu, danas je najbogatiji čovjek u Velikoj Britaniji

14.05.2018.

Jim Ratcliffe, osnivač kemijske tvrtke Ineos, vodi na listi s bogatstvom procijenjenim na 21.05 milijardu funti, prenosi u nedjelju BBC.

Nisu Hrvati jedini, za stručne radnike otima se čak i Google

14.05.2018.

Za vrsne znalce umjetne inteligencije dovoljno je da skupe dvije do tri godine radnog iskustva i mogu birati posao gdje god žele

Tag cloud

  1. 1751 članka imaju tag hrvatska
  2. 1778 članka imaju tag turizam
  3. 1488 članka imaju tag financije
  4. 1151 članka imaju tag izvoz
  5. 754 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 938 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 898 članka imaju tag trgovina
  8. 629 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 759 članka imaju tag investicije
  10. 909 članka imaju tag EU
  11. 829 članka imaju tag industrija
  12. 818 članka imaju tag ict
  13. 793 članka imaju tag svijet
  14. 743 članka imaju tag menadžment
  15. 912 članka imaju tag kriza
  16. 548 članka imaju tag maloprodaja
  17. 513 članka imaju tag marketing
  18. 469 članka imaju tag krediti
  19. 467 članka imaju tag tehnologija
  20. 308 članka imaju tag poticaji
  21. 374 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  22. 438 članka imaju tag banke
  23. 382 članka imaju tag prehrambena industrija
  24. 420 članka imaju tag dzs
  25. 388 članka imaju tag obrazovanje
  26. 368 članka imaju tag hnb
  27. 232 članka imaju tag potpore
  28. 337 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 294 članka imaju tag hgk
  30. 280 članka imaju tag osijek
  31. 304 članka imaju tag agrokor
  32. 297 članka imaju tag eu fondovi
  33. 266 članka imaju tag poduzetnici
  34. 336 članka imaju tag energetika
  35. 362 članka imaju tag vlada
  36. 340 članka imaju tag recesija
  37. 290 članka imaju tag hotelijerstvo
  38. 265 članka imaju tag investicija
  39. 280 članka imaju tag rast
  40. 176 članka imaju tag edukacija