Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

22 Tra 2015

2015. godine završava recesija, ali gospodarskog oporavka nema

Izvor: www.poslovnipuls.com · Autor: PoslovniPuls  

2015. godine završava recesija, ali gospodarskog oporavka nema

Analitičari Raiffeisenbank Austria d.d. (RBA) pripremili su drugi ovogodišnji broj publikacije RBAnalize, pod naslovom “Između recesije i oporavka”. Tema broja je Hrvatska u ciklusu Europskoga semestra…

“Iako se pad gospodarske aktivnosti tijekom 2014. godine usporio, Hrvatska je i šestu godinu zaredom ostala u recesiji. S prošlogodišnjim realnim padom od 0,4 posto, kumulativno u razdoblju od 2008. do 2014. godine izgubljeno je 12,5 posto realnoga bruto domaćeg proizvoda. Tijekom 2015. godine projiciramo kraj recesije, ali gospodarski izgledi ostaju i dalje slabi. Unutarnje strukturne slabosti onemogućavaju oporavak domaće potražnje, a inozemna potražnja nije dovoljna za snažnije pokretanje gospodarstva s obzirom na nisko učešće vanjskotrgovinske razmjene u ukupnom gospodarstvu. Raspoloživi podaci za prvo tromjesečje upućuju na to da bi prva objava BDP-a predviđena za svibanj mogla pokazati blagu realnu godišnju stopu pada (-0,1posto), pri čemu najznačajniji negativan doprinos očekujemo od bruto investicija u fiksni kapital.

Na valu oporavka u eurozoni očekujemo nastavak rasta izvoza roba i usluga te održavanje viška na tekućem računu platne bilance. Unatoč povećanju ponude kapitala iz inozemstva, ne očekujemo promjenu usporene dinamike rasta vanjskoga duga. Smanjenju vanjske ranjivosti doprinijet će nastavak procesa razduživanja u sektoru stanovništva i kreditnih institucija, dok će poduzeća kao i u 2014. godini nastojati doći do relativno jeftinijih inozemnih izvora financiranja. Daljnji rast vanjskoga duga države nastavio se novim izdanjem euroobveznica, čime je Hrvatska već tijekom prvoga tromjesečja osigurala više od polovice svojih potreba za refinanciranjem. Politika velikih središnjih banaka, osobito Europske središnje banke, omogućila je pad troškova financiranja diljem tržišta na povijesno niske razine, što se posljedično prelilo i na hrvatske vrijednosnice. Ipak, usporedba s državama regije upozorava na povišenu osjetljivost na promjenu percepcije rizika kod investitora, što bi se u slučaju većih poremećaja na financijskim tržištima moglo negativno odraziti na troškove budućih refinanciranja države. Monetarna politika Hrvatske narodne banke ostat će dosljedna u očuvanju stabilnosti kune u odnosu na euro, a predah u neprekidnom klizanju tečaja EUR/HRK prema višim razinama započeo je početkom turističke predsezone. Središnja banka i sljedećih će mjeseci nastojati potaknuti oporavak putem osiguranja likvidnosti. Međutim, kao i prethodnih godina potvrdit će se njezin ograničen utjecaj jer izostaje potpora ostalih gospodarskih politika. Kreditna aktivnost poslovnih banaka blago se oporavila u posljednjem tromjesečju i na početku 2015. godine, ali to je posljedica plasmana prema državnim jedinicama te slabljenja kune u odnosu na švicarski franak u siječnju. Imovina banaka i tijekom 2015. godine bit će pod nepovoljnim utjecajem smanjene kreditne aktivnosti i rasta neprihodujućih kredita. Osobit izazov za financijski sektor predstavlja državna intervencija u gospodarstvo nakon siječanjske aprecijacije švicarskoga franka. Uvođenje administrativnoga tečaja pri otplati kredita vezanih uz franak smanjit će dobit bankarskoga sektora u 2015. godini, ali stabilnost bankarskoga sektora ostaje neupitna uz najvišu razinu adekvatnosti kapitala među novim članicama EU-a.

U fokusu ostaje fiskalna politika, potreba za dubinskim restrukturiranjem javnoga sektora i obuzdavanje rasta javnoga duga. S obzirom na izbornu godinu, teško je očekivati značajnije pomake. Namjere Vlade u smislu provođenja reformi i ispravljanja makroekonomskih neravnoteža doznat ćemo tijekom travnja u Nacionalnom programu reformi i Programu konvergencije koje je RH dužna dostaviti Europskoj komisiji u okviru tzv. Europskoga semestra. Očekujemo prihvaćanje oba dokumenata jer su uzroci, stanje i rješenja hrvatskih strukturnih slabosti već godinama poznati. Međutim, otvoreno ostaje pitanje učinkovite i pravodobne implementacije nužnih (korektivnih) mjera”, stoji u analizi iz RBA.


Komentari članka

Vezani članci

Dombrovskis opalio pljusku Hrvatskoj: Uvođenje eura bez reformi vodi u propast

15.01.2019.

Dovoljno upozorenje za državu u kojoj političari i ne razmišljaju što će se događati nakon njihova mandata (i uvođenja eura), koja je i zemljopisno talijanska susjeda, a od Latvije udaljena doslovno tisuću milja.

Javni dug Hrvatske pao na najnižu razinu od 2012. godine

08.01.2019.

Kretanja u fiskalnoj statistici ostat će i dalje razmjerno povoljna, kažu analitičari

Doprinosi 2019.: Financijsko opterećenje poslodavca samo 0,7 posto manje

08.01.2019.

Od 1. siječnja neće se plaćati doprinosi za nezaposlene i ozljede na radu, ali se zato povećava doprinos za zdravstvo. Također, ukinute su odredbe propisa prema kojima je za samozaposlene osobe ostvarivanje prava na novčanu naknadu u slučaju nezaposlenost

Goleme razlike robnog izvoza među županijama

08.01.2019.

Vrijednost izvoza Grada Zagreba od 33,2 milijarde kuna dva je puta veći od ukupnog izvoza županija Jadranske Hrvatske (15.9 milijardi kuna) i čini trećinu od 104,6 milijardi kuna ukupnog izvoza zemlje

Novi propisi od 1. siječnja građanima donose brojne darove, ali i gorke pilule

02.01.2019.

Od 1. siječnja 2019. na snagu stupaju brojni novi propisi koje je potvrdio Hrvatski sabor. Izdvajamo ključne novosti koje donose važne promjene u poslovanju poduzetnika i značajno će utjecati na standard većine građana

Tag cloud

  1. 1843 članka imaju tag hrvatska
  2. 1867 članka imaju tag turizam
  3. 1511 članka imaju tag financije
  4. 1190 članka imaju tag izvoz
  5. 794 članka imaju tag zapošljavanje
  6. 974 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 927 članka imaju tag trgovina
  8. 664 članka imaju tag poduzetništvo
  9. 802 članka imaju tag investicije
  10. 938 članka imaju tag EU
  11. 880 članka imaju tag svijet
  12. 846 članka imaju tag ict
  13. 837 članka imaju tag industrija
  14. 753 članka imaju tag menadžment
  15. 919 članka imaju tag kriza
  16. 560 članka imaju tag maloprodaja
  17. 527 članka imaju tag marketing
  18. 455 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  19. 480 članka imaju tag krediti
  20. 482 članka imaju tag tehnologija
  21. 339 članka imaju tag poticaji
  22. 406 članka imaju tag obrazovanje
  23. 439 članka imaju tag banke
  24. 386 članka imaju tag prehrambena industrija
  25. 420 članka imaju tag dzs
  26. 243 članka imaju tag potpore
  27. 373 članka imaju tag hnb
  28. 341 članka imaju tag gospodarstvo
  29. 322 članka imaju tag agrokor
  30. 316 članka imaju tag eu fondovi
  31. 290 članka imaju tag osijek
  32. 320 članka imaju tag hotelijerstvo
  33. 297 članka imaju tag hgk
  34. 340 članka imaju tag energetika
  35. 269 članka imaju tag poduzetnici
  36. 367 članka imaju tag vlada
  37. 340 članka imaju tag recesija
  38. 366 članka imaju tag BDP
  39. 266 članka imaju tag investicija
  40. 282 članka imaju tag rast